Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-8/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Vlatki Fresl Tomašević, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice CK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Ćosiću, odvjetniku u Imotskom,protiv ovršenice ĆK, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku BK, odvetniku u Odvjetničkom društvu Eterović, Šarac i Topić u Zagrebu, Palmotićeva 68, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj Ovr-303/2024- 13 od 3. ožujka 2025., dana 26. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj Ovr-303/2024- 13 od 3. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o ovrsi radi predaje u posjed te radi namirenja troškova ovrhe, određena je ovrha predložena u prijedlogu ovrhovoditeljice od **.**.2024.
2. Protiv navedenog rješenja, žali se ovršenica iz svih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 , 73/17, 131/20 i 114/22 u daljnjem tekstu OZ) te predlaže da sud drugog stupnja preinači pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica osporava navode ovršenice te predlaže da sud drugog stupnja istu odbije kao neosnovanu te potvrdi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba ovršenice je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nije našao postojanje razloga koji bi sprečavali ovrhu.
6. Sud prvog stupnja je sukladno odredbi čl. 22. OZ odredio predmetnu ovrhu temeljem valjane ovršne isprave, ovršne sudske odluke, koja u smislu odrede čl. 23. OZ, predstavlja ovršnu ispravu. U ovoj pravnoj stvari sud prvog stupnja donoseći pobijano rješenje o ovrsi postupio je sukladno odredbi čl. 39. i 41. OZ i odredio ovrhu.
7. Na žalbene navode ovršenice kojima osporava navedeno rješenje o ovrsi navodeći da ovršni prijedlog nije podnesen sukladno odredbama Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima („Narodne novine“ broj 43/21 u daljnjem tekstu Pravilnik) valja reći da je u ovoj pravnoj stvari rješenje o ovrsi doneseno temeljem ovršne isprave a da je čl. 13. Pravilnika propisano da dok se ne ispune uvjeti za podnošenje ovršnog prijedloga temeljem ovršne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu (kad sukladno čl. 39.a OZ nadležni ministar donese o tome odluku) da se ovršni prijedlozi temeljem ovršne isprave podnose sukladno odredbama OZ. Kako navedena odluka o ispunjenju tehničkih uvjeta za elektroničko podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave do podnošenja predmetnog prijedloga za ovrhu nije donesena žalbeni navodi ovršenice nisu osnovani.
8. Na daljnje žalbene navode ovršenice valja reći da se pravomoćnost i ovršnost presude odnosi se na izreku presude, pa ovršni sud, nakon što ocijeni da su ispunjene procesne pretpostavke za meritorno odlučivanje o prijedlogu, ovrhu određuje u onom opsegu kako je to predloženo i kako to proizlazi iz izreke presude kao ovršne isprave s time da se kada je predmet parničnog postupka iz kojeg proizlazi ovršna isprava predaja u posjed nekretnine način na koji se predaja ima obaviti određuje u ovršnom postupku u skladu sa čl. 256. st. 1. OZ, a kako je to prvostupanjsku sud i učinio.
9. Navod ovršenice da je sud prvog stupnja donoseći pobijano rješenje postupio protivno odredbi čl. 6. OZ kada nije prihvatio njen prigovor o pravu na dom te proveo u tom smislu test razmjernosti ovaj sud ocjenjuje paušalnim i neosnovanim. Naime, ovršenica je pred prvostupanjskim sudom u parničnom postupku iz koje proizlazi ovršna isprava tvrdila da predmetni stan ne koristi te prigovor prava na dom, suprotno žalbenim navodima, nije isticala u tom postupku posljedično čemu se utvrđenje prvostupanjskog suda da joj to više nije dopušteno isticati niti u ovom ovršnom postupku jer je ovrsi prethodio parnični postupak u kojem je ista imala mogućnosti istaknuti prigovor prava na dom, ukazuje pravilnim. Stoga su i žalbeni navodi da je ovršni sud trebao provesti test razmjernosti neosnovani.
10. Isto tako neodlučni su i žalbeni navodi kojim ovršenica ističe da joj rješenje o ovrsi nije dostavljeno na zakonit način budući je ista nesporno rješenje o ovrsi zaprimila te u zakonom ostavljenom roku uložila žalbu a koja je predmet ovog žalbenog postupka.
11. Slijedom navedenog, kako je ovaj sud žalbene navode ovršenice ocijenio neosnovanim, to je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi sa odredbom čl. 21. st. 1. OZ, valjalo žalbu ovršenice odbiti kao neosnovanu, te potvrditi pobijano rješenje o ovrsi.
U Zagrebu, 26. svibnja 2026.
Sudac:
Vlatka Fresl Tomašević
