Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-743/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u ovršnom predmetu prvo ovrhovoditelja Eos Matrix d.o.o. OIB: 76674680107, za poslovne usluge Zagreb, Horvatova 82, Zagreb, zastupan po zaposleniku KO, temeljem generalne punomoći Su-335/2022, drugo ovrhovoditeljice NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Mihaeli Blažević, odvjetnici u Zagrebu, treće ovrhovoditelja CAKI trans d.o.o., OIB: 17478959244, Koškovec 1a, Koškovec, protiv prvo ovršenice PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Goranu Maroviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Marović i partneri u Zagreba, drugo ovršenika SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i treće ovršenice KOT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi prvo ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, posl.br. Ovr-2/2024-77 od 11. rujna 2025., dana 26. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba prvo ovršenice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, posl.br. Ovr-2/2024-77 od 11. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog prvo ovršenice PO od **.**.2025. za odgodom predmetne ovrhe.

2. Rješenje pobija prvo ovršenica, navodeći kako podnosi žalbu iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga. Predlaže, prihvatiti navode žalbe i ukinuti pobijano rješenje.

3. Na žalbu prvo ovršenice, treće ovrhovoditelj je podnio odgovor u kojem osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome

– dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbe postupka iz odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. , dalje: ZPP) sve u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., 131/20., 114/22., dalje: OZ) ovaj sud je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prvo ovršenica prijedlog za odgodu od **.**.2025. temelji na činjeničnoj tvrdnji da je Financijska agencija koja je provela prodaju predmetnih nekretnina, istu provela dok je jedna od stranaka bila mrtva, te navodi da je prvo ovršenik IO preminuo **.**.2021.

7. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog prvo ovršenika za odgodu ovrhe uz obrazloženje, da je prvo ovršenica podneskom od **.**.2025. zatražila otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, te da je s tim u vezi ispunjena objektivna pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 7. OZ, ali ovršenica nije dokazala ispunjenje subjektivne pretpostavke za odgodu ovrhe, jer samo uopćeno iznosi zbog čega bi provođenjem ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Sama činjenica da je prethodno zatražila ukidanje nezakonitih i nepravilnih radnji financijske agencije, a o kojem zahtjevu nije odlučen, ne ukazuje na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za prvo tuženicu.

8. Da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika potrebno je da budu ispunjene dvije pretpostavke i to prva, da postoji jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu navedenih u točkama 1. do 11. članka 65. st. 1., te druga, da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

9. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da prvo ovršenica nije dokaza nastajanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

10. Naime, prvo ovršenica niti u prijedlogu za odgodu ovrhe, a niti u žalbi nije ukazala na vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete provedbom ovrhe, a tvrdnje o tome da će gubitkom vlasništva nad nekretninama, treće osobe nezakonito steći imovinu ovršenika kojom će moći raspolagati, te da se radi o imovini koju je prvo ovršenica zajedno s pokojnim suprugom stjecala, ne predstavljaju okolnosti koji bi uzrokovale nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ovršeniku.

11. Ovdje je potrebno navesti kako je elektronička javna dražba, koju je provodila FINA, završila **.**.2022., te da je prvo ovršenica imala mogućnosti iznositi navode o nepravilnosti prodaje nekretnina koristeći se pravnim sredstvima u fazi prodaje predmetne nekretnine, te je imala mogućnost podnijeti i žalbu protiv rješenja o dosudi nekretnine, no žaliteljica nije iskoristila ta pravna sredstava.

Jednako tako niti žalbeni navod o prodaji nekretnina po nižoj cijeni od tržišne, nije razlog za odgodu ovrhe, već je i taj navod žaliteljica mogla isticati u ranijoj fazi postupka.

12. Suprotno žalbenim navodima prvo ovršenice, sud je u obrazloženju pobijane odluke dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud, da osim opće pretpostavke iz čl. 61. st. 1. toč. 7. OZ prvo ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Pritom pravilno navodi prvostupanjski sud kako je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenike, te tijekom istog valja paziti na njihovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja. Pritom, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnim, nije šteta koja nastaje u ovršnom postupku, po samom tijeku stvari.

13. Naime, navodi iz žalbe, da će ovršenici prodajom nekretnina trpjeti nenadoknadivu štetu, nije dostatan za zaključak da su time ostvarene zakonske pretpostavke za donošenje odluke o odgodi ovrhe, kako to pogrešno smatra žaliteljica. To zato što se, po odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, prijedlogom treba učiniti, u stupnju vjerojatnosti nastupanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ako se ovrha provede.

14. Stoga je pravilno pobijanim rješenjem odbijen prijedlog za odgodu ovrhe, jer svojim prijedlogom prvo ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi njezinom provedbom trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

15. Slijedom iznesenog, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 26. svibnja 2026.

Sudac

Ana Gradišek