Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-71/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća u pravnoj stvari tužiteljice ZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Tuhtan Grgurić, odvjetnica u Opatiji, protiv tuženika UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u Otočcu, radi ispravka u zemljišnim knjigama, VPS: 1.500,00 eura, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, poslovni broj P-252/2023-24 od 29. prosinca 2025. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 26. svibnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, poslovni broj P-252/2023-24 od 29. prosinca 2025. pod toč. I i II izreke.
II Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
I. Odbija se tužiteljica sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi: "I. Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u zemljišnoknjižnim ulošcima [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u pogledu nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu u [adresa], Općinskog suda u Gospiću, brisanje upisa provedenih u pojedinačnom ispravnom postupku vođenom pred Općinskim sudom u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, pod br. Z -2916/2022 i Z- 5097/2023, i vraćanje na zemljišnoknjižno stanje prije provedbe navedenih upisa, na način da se u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u Listu A (posjedovnici) vraća upis nekretnine k. č. [katastarska čestica] koja se označava kao oranica pod kućom do bare, površine 552 čhv, a u Listu B (vlastovnici) sadržaj upisa ostaje kao i prije prijedloga pod br. Z-2916/2022, i to: 1. suvlasnički dio 48/144 [adresa], 2. suvlasnički dio: 48/144 UI [adresa], 3. suvlasnički dio: 12/144 LI, [adresa], 4. suvlasnički dio: 6/144 FI, [adresa], 5. suvlasnički dio: 6/144 Z [adresa], 6. suvlasnički dio:12/144 U [adresa], 7. suvlasnički dio: 6/144 UI LI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 8. suvlasnički dio: 2/144 LI nećak pok. ŽI, [adresa], 9. suvlasnički dio: 1/144 UI FI nećak pok. ŽI, [adresa] III odvojak, 10. suvlasnički dio:1/144 Z ZI nećakinja pok. ŽI, [adresa], 11. suvlasnički dio:
2/144 U L sestra pok. ŽI, [adresa], te da se u istom zemljišnoknjižnom ulošku briše upis nekretnine k. č. [katastarska čestica] oranica pod kućom do bare od 747 m2, uz istovremeno brisanje upisa nekretnine k. č. [katastarska čestica] [adresa] od 1238 m2 (izgrađeno zemljište od 50 m2, dvorište od 974 m2, pomoćna zgrada od 86 m2, pomoćna zgrada od 128 m2) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i utrnuće istog uloška.
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."
kao i sa eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom koji glasi:
"I. Utvrđuje se da tužiteljica ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ima valjanu pravnu osnovu za stecanje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] [adresa] od 1238 m2 (izgrađeno zemljište od 50 m2, dvorište od 974 m2, pomoćna zgrada od 86 m2, pomoćna zgrada od 128 m2) upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se temeljem toga nalaže brisanje upisa prava vlasništva na navedenoj nekretnini s imena tuženika UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], izvršenog u pojedinačnom ispravnom postupku posl.br. Z - 5097/2023 od strane Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, te se nalaže upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini u korist tužiteljice ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 7/144 dijela.
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku isplati na ime prouzročenog parničnog troška iznos od 1.321,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III. Odbija se tuženik sa preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška, odnosno sa iznosom od 2.002,25 eura, kao neosnovanim."
2. Protiv ove presude u dijelu pod toč. I i II izreke žali se tužiteljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11, 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23.- dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:
"Uvidom u Povijest promjena na čkbr. [katastarska čestica] i to od osnivanja katastarskog operata od 1954. godine vidljivo je da je dio čkbr. [katastarska čestica] u površini od 300 čhv bio upisan kao posjed prednika tuženika, a dio čkbr. [katastarska čestica] u površini od 252 čhv kao posjed prednika tužiteljice.
Iz Ugovora o prijenosu prava posjeda sačinjenog 2014. godine razvidno je da je tuženikov otac AI prenio pravo posjeda na svoga sina CI i u pogledu prijeporne nekretnine.
Međutim, ono što Sud smatra odlučnim jest činjenica da je tuženik, a tamo predlagatelj, u zemljišnoknjižnom postupku samo uskladio zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim na način da je zemljište na kojem se nalazi njegova kuća 319 kao i gospodarske zgrade utvrđeno njegovim vlasništvom na način da je cijepana matična čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] sada u ukupnoj površini od 1.238 m2 koja je sada u samovlasništvu tuženika. Osim toga, iz Prijepisa posjedovnog lista br. 47 koji prileži zemljišnoknjižnom spisu Z-2916/2022m, a predstavlja prilog Prijedlogu radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupak, proistječe da je GI, tj. tuženik, upisan posjednikom dijela čkbr. [katastarska čestica] (matične nekretnine) sa ukupnom površinom od 1.079 m2.
Na ročištu na licu mjesta u predmetu pod posl. brojem Z-2916/2022 vještak mjernik ĐI identificirao je novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] koju je u tom postupku potraživao ovdje tuženik kao površinu na kojoj se nalazio dio stambenog objekta odnosno kuća br. 319 (tuženikova kuća) te dvije pomoćne zgrade i dvorište. Iz iskaza saslušanih svjedoka razvidno je da je ovdje tuženik nesmetano uživao prijepor, dapače, svjedok PI koji je u srodstvu sa obje stranke istakao je postojanje dogovora između njegovog djeda TI i tuženikovog djeda JI i njihove sestre F u smislu da površina na kojoj se nalazi kuća 319 i gospodarske zgrade (tuženikova kuća) pripadnu JI, tj. tuženikovom djedu. Također, da su suvlasnici današnje čkbr. [katastarska čestica] nasljednici djeda TI (tužiteljičin djed).
S obzirom na sve izneseno, a cijeneći utvrđenja i u zemljišnoknjižnom postupku koji je proveden u predmetima posl. broj Z-2916/2022, Z-5097/2023, po ocjeni ovoga Suda, tužitelj je u istom potraživao realni dio svoga suvlasnog dijela, a koji u naravi predstavlja površinu na kojoj se dijelom nalazi njegova obiteljska kuća br. 319, dvije gospodarske zgrade te dvorište, a što predstavlja sada novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Također valja istaknuti da je općepoznat nesklad zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem kako upisanih vlasnika odnosno suvlasnika tako i samih površina te Sud smatra neosnovanim inzistiranje tužiteljice na točnim površinama koje bi trebale pripasti pojedinim suvlasnicima, a prema z.k. stanju. Naprotiv, imajući u vidu starost zemljišnih knjiga, Sud drži da vjeru valja pokloniti stvarnom stanju na terenu, a koje je očito točno utvrđeno kako očevidom tijekom samog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, tako i tijekom postupka pod gornjim brojem. Nelogično je da se tužiteljica, a i ostali suvlasnici matične čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne bi protivili gradnji objekata na istoj od strane tuženika kao i samostalnom posjedovanju te površine od strane tuženikovog oca i djeda, a da doista nije postojala tzv. potajna dioba između braće, kako to uostalom navodi i svjedok LI."
5. Ova odluka suda prvog stupnja je pravilna iako djelomično iz drugih razloga.
6. Sukladno čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23. i 127/24. - dalje ZZK) pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok po st. 3. tog članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čega bi upis trebao ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, s tim da po čl. 109. st. 4. ZZK, prijedlogu iz st. 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojim se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvadci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
7. Ovom spisu je priložen spis poslovni broj Z-2916/2022 u kojem je ovdje tuženi stavio prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, pri čemu u odnosu na vjerojatnost da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano, je priložio ugovor o razvrgnuću suvlasništva diobom od 20. svibnja 2021. (nalazi se u geodetskom elaboratu) iz kojeg proizlazi da stranke ovdje tuženik i PI konstatiraju da su one u samovlasništvu i neprekinutom posjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] duže od 40 godina pa stoga u vlasništvo tuženiku treba pripasti dio te nekretnine u površini od 1238 m3 a PI u površini od 747 m2.
8. Nadalje, priložen je i prijepis posjedovnog lista k.o. [adresa], a koji je nastao prije provedene parcelacije, a iz tog proizlazi da je ovdje tuženik upisan kao posjednik dijela kč. br. [katastarska čestica] ali površine od 1079 m2.
9. Među strankama nije prijeporno, a to proizlazi i iz stanja spisa, kad je podnesen prijedlog za pojedinačni ispravni postupak kč. br. [katastarska čestica] vodila se kao oranica u površini od 552 čhv, nakon pokretanja tog postupka izražena je parcelacija na temelju potvrđenog geodetskog elaborata te je kč. br. [katastarska čestica], površine 552 čhv, parcelirana na novu kč. br. [katastarska čestica], izgrađeno zemljište 50 m2, dvorište 974 m2, pomoćne zgrade 86 m2 i pomoćna zgrada 128 m2, ukupno 1238 m2, i koja je predmet ovog postupka, te kč. br. [katastarska čestica], oranica pod kućom površine 747 m2, te je u ovom postupku na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Z-5097/2023, a kojim je odbijen prigovor ovdje tužiteljice protiv rješenja zemljišnoknjižnog referenta kao neosnovan, prihvaćena prijava predlagatelja, ovdje tuženika te je ispravljen zemljišnoknjižni upis na način da se na novo formiranoj kč. br. [katastarska čestica], ukupne površine 1238 m2, kao vlasnik upisuje ovdje tuženik.
10. U tom pojedinačnom ispravnom postupku proveden je očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke te su i saslušani svjedoci te je sud u svom rješenju poslovni broj Z-5097/23 od 31. srpnja 2023. obrazložio da je ovdje tuženik provedenom parcelacijom u zemljišnoj knjizi odvojio svoj realni dio od matične kč. br. [katastarska čestica], a kako je bio upisan u posjedovnom listu 47 k.o. [katastarska općina], iako, a kako je to prethodno ovaj sud naveo, u tom posjedovnom listu bio je upisan samo kao posjednik u površini od 1079 m2 a ne 1238 m2.
11. Međutim, sagledavajući prijedlog ovdje tuženika za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, u dijelu kada on tvrdi da su matičnu kč. br. [katastarska čestica] prije više od 80 godina tadašnji vlasnici su dogovorno fizički podijelili na način da je prednicima predlagatelja pripadao dio kč. br. [katastarska čestica] koji graniči sa kč. br. [katastarska čestica] (koje je u vlasništvu tuženika), da je na tom dijelu kč. [katastarska čestica] koji je pripadao pok. HI kao posjednik bio upisan njegov sin AI, a nakon njegove smrti je upisan ovdje tuženik, te da je otac tuženika još 1957. na tom dijelu kč. br. [katastarska čestica] izgradio obiteljsku kuću za svoju obitelj, a tuženik izgradio ostale objekte za ostale potrebe stanovanja, onda je razumno za zaključiti da u tom pojedinačnom ispravnom postupku svoj prijedlog ovdje tuženik kao predlagatelj zasnivano i na primjeni instituta dosjelosti u odnosu na novo formiranu kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1238 m2 makar je u posjedovnom listu, a prije provedene parcelacije, bio upisan kao posjednik u površini od 1079 m2.
12. Ovaj sud upućuje na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev -1057/2023 od 23. siječnja 2024. koji se poziva na odluku istog suda Rev - 30346/2023 od 13. lipnja 2023. u kojem je izraženo pravno shvaćanje da u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokaznim sredstvima kao što su svjedoci, očevid i dr., međutim, ukazano je i na odluku Rev -410/2022 od 4. travnja 2023. jer se navodi da u parničnom postupku proizašlom iz pojedinačnog ispravnog postupka može se utvrditi stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer u tom parničnom postupku utvrđuju se sve činjenice i izvode svi potrebni dokazi a što nije moguće u pojedinačnom ispravnom postupku.
13. U ovom parničnom postupku prileži povijest promjena na katastarskim česticama iz kojeg je razvidno da u odnosu na dio kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i voćnjak ukupne površine od 1079 m2 je počam od osnivanja knjižnog dijela katastarskog operata od 1954. godine kao posjednik upisan II (djed tužitelja), da je nakon toga MI ud. Ž (dakle, baka tuženika), a počam od 1985. godine ŽI, A, otac tuženika, a počam od 2014. godine ovdje tuženik, dok u odnosu na preostali dio od 906 m2 osnivanjem knjižnog dijela katastarskog operata od 1954. upisan je AI [adresa], a počam od 1976. upisan je ABC, [adresa].
14. U ovoj pravnoj stvari saslušana su 4 svjedoka koji su u biti potvrdili da utuženu nekretninu u površini od 1238 m2 su posjedovali roditelji tuženika a i tuženik gradnjom objekata, te da ga u tome nitko nije smetao, s tim da iz iskaza tuženika proizlazi da, a kada je on pravio kuću da je ona napravljena na starim temeljima, s tim da je samo duža, a ne i šira, a da ta stara kuća bila je na kč. br. [katastarska čestica] i na kč. br. [katastarska čestica], kao što je i naveo da se sada na toj novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] nalaže apartmani, a da je ranije bila ljetna kuhinja.
15. I vještak koji je bio prisutan očevidu je naveo da sada kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja kuću broj 319 i dvije gospodarske zgrade koje se nalaze neposredno uz među.
16. Odgovara da ugovor o razvrgnuću suvlasništva diobom sačinjen između ovdje tuženika i PI ne obvezuje tužiteljicu kao jednog od suvlasnika matične kč. br. [katastarska čestica], ali ukazuje na to da su se stranke tog ugovora smatrale da su u samovlasništvu i neprekinutom posjedu predmetne nekretnine duže od 40 godina.
17. Spisu ne prileži ugovor između prednika stranaka o diobi predmetne nekretnine na način kako je to sada učinjeno, a u takvoj situaciji treba ocijeniti da li u smislu odredbe čl. 159. st. 3. Zakon o vlasništvu i drugim pravnim stvarima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17.-. dalje ZVDSP) tuženik stekao vlasništvo predmetne nekretnine kao barem pošteni posjednik protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, pri čemu, a sukladno čl. 18. st. 5. ZVDSP, posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
18. Prilikom ocijene poštenja posjeda nije jedino i ključno odlučno to što je tužiteljica bila upisana na matičnoj kč. br. [katastarska čestica] kao jedan od suvlasnika (sada je upisana kao jedan od suvlasnika na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] površine 747 m2) nego je odlučno to da posjed tuženiku nikad nije bio osporavan iako je na nekretnin i, pa i putem svojih prednika, vršio vlasničko pravna ovlaštenja u vidu ulaganja u nekretnine, a tužiteljica kao jedna od upisanih suvlasnika je bila potpuno pasivna u iskazivanju bilo koje vlasničke ovlasti na tim nekretninama, u svojatanju nekog prava na njima, dakle, u iskazivanju i znanju da je vlasnik, pa uslijed toga nije vodila ni računa kako se koriste, onda je tuženik imao razumnog razloga vjerovati da je on vlasnik te da posjed vrše kao vlasnici (tako Rev -1209/2016 od 11. veljače 2020.) dakle, a kako to proizlazi iz stanja spisa, usprkos tome što je tuženik i putem svojih prednika vršio posjedovne čine i duže od 20 godina do podnošenja tužbe, a tužiteljica se ni na koji način tome nije suprotstavila niti vršila bilo kakve posjedovne čine (tužiteljica u svom iskazu ni ne navodi da je činila), onda je za zaključiti, uostalom kao i prvostupanjski sud (makar izričito ne navodi materijalni propisa ali iz obrazloženja je razvidno da se poziva na vrijeme i poštenje posjeda) da je tuženik stekao vlasništvo predmetne nekretnine upravo u površini od 1238 m2.
19. Također valja reći da ovaj sud nije ovlašten ispitivati pravilnost provedenog upravnog postupka u kojem je potvrđen geodetski elaborat niti to da li je taj geodetski elaborat izrađen sa stvarnim stanjem predmetne nekretnine (a što u ovom predmetu je u konačnici utvrđeno i da jeste), pa ni u onom dijelu da je na kč. br. [katastarska čestica] ostao upisan teret dok je tuženik bez teretno upisan kao samovlasnik na 1239 m2.
20. Zbog navedenog, a kako ovaj sud nije našao da su počinjene one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje žalba a nit one na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I).
21. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP (točka II).
U Zagrebu 26. svibnja 2026. godine
Predsjednica vijeća:
Jasenka Grgić
