Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-8/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R JE Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur., člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. AS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. ZS iz [adresa]. BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojih zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Supilova 16, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika VALAMAR RIVIERA d.d. iz Poreča, Stancija Kaligari 1, OIB: 36201212847 kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Petar Petrinić iz Rijeke, Ivana Grohovca 1, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući žalbi tuženr i umješača Valamar Riviera d.d. na strani tužene, protiv presude Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku, poslovni broj P-748/2022-12 od 11. listopada 2024. , dana 26. svibnja 2026.,

r i j e š i o je

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku, poslovni broj P-748/2022-12 od 11. listopada 2024. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima tužitelja, tuženika i umješača nastalih povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I N a l a ž e s e Općinskom sudu u Crikvenici, Stalnoj službi u Krku i zemljišnoknjižnom odjelu istog suda da ispravi upis prava vlasništva na nekretnini zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da upiše pravo vlasništva u korist i na ime: 1. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 2/8 dijela; 2. CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/8 dijela; 3. AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], TS br. 2, u 1/8 dijela; 4. LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/8 dijela; 5. GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/24 dijela; 6. IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/24 dijela; 7. MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/24 dijela; 8. ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/8 dijela; 9. BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/8 dijela, uz istovremeni izbris ovog prava s imena Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, u 1/1 dijela.

II N a l a ž e s e tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužiteljima 1. OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. AS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. ZS iz [adresa]. BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi troškove postupka u ukupnom iznosu od 7.515,32 EUR (sedamtisućapet - stopetnaesteuraitridesetidvacenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. ZOO (ostali odnosi) koja teče od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude žali se tužena iz žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 02/2007-Odluka USRH, 84/2008, 96/2008-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda ukine ili preinači i stavlja zahtjev za naknadom troška postupka.

3. Protiv presude žali se umješač Valamar Riviera d.d. na strani tužene iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. ZPP. Predlaže da se tužba odbaci podredno da pobijana presuda u smislu žalbenih navoda ukine i stavlja zahtjev za naknadom troškova.

4. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju žalbene navode tuženika i umješača i predlažu da se žalbe odbiju kao neosnovane, te da se dopuna žalbe odbaci kao nepravovremena i stavljaju zahtjev za naknadom troška povodom pravnog lijeka.

5. Žalba tužene je osnovana.

6. Žalba umješača je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa vlasništva na ime tužene i upis prava vlasništva na tužitelje, a koji zahtjev temelje na činjenici da je tužena pred Općinskim sudom Crikvenica, Stalna služba u Krku podnijela prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u kojem postupku su tužitelji podnijeli prijave-prigovore i da je rješenjem suda u navedenom postupku određen ispravak vlasništva na način da je brisano vlasništvo upisanih vlasnika ( koji nisu tužitelji) i tužena se upisala kao vlasnik time da su tužitelji upisani kao posjednici predmetne nekretnine koji posjed traje od 1950. godine kako njihovih prednika tako i samih tužitelja te da je njihov posjed istinit, zakonit i pošten i da su vlasništvo stekli dosjelošću u smislu odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine broj": 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZVDSP)

8. U žalbenom postupku, sporno je da li su ispunjene pretpostavke za ispravak upisa prava vlasništva na tuženu i upis prava vlasništva tužitelja obzirom na stjecanje prava vlasništva tužitelja dosjelošću.

9. Ispitujući pobijanu odluku kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

10. Suprotno žalbenim navodima umješača, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti sa izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju upire umješač.

11. U odnosu na žalbene navode umješača valja reći da su tužitelji predmetni postupak pokrenuli nakon donošenja odluke u pojedinačnom ispravnom postupku u kojem su njihovi prigovori odbijeni, a kako je predmetni tužba ponesena time da je tužbeni zahtjev postavljen na ispravak upisa prava vlasništva tužene, u zakonskom roku sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22 i 127/24 – dalje: ZZK/19), to ne dolazi do primjene odredbe čl. 186. a ZPP-a kojom je propisano da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora.

12. Stoga, to što prvostupanjski sud nije posebno obrazložio primjenu odredbe čl. 186 a ZPP u naprijed navedenim okolnostima je bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

13. Između ostalog, podredno je za ukazati je i na to da tužitelj niti umješač u odgovoru na tužbu nisu niti isticali činjenicu da se tužitelji prije pokretanja postupka nisu obratili tuženiku u smislu odredbe čl. 186. a ZPP-a.

14. Nadalje, na navode tužitelja da je podnesak tuženika od 2. prosinca 2024. naziva „dopuna žalbe „ nepravovremen potrebno je reći da isti po svom sadržaju nije dopuna žalbe već podnesak kojim tužena dostavlja sudsku praksu, a koju dokumentaciju dostavljenu uz navedeni podnesak ovaj sud nije razmatrao sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a.

15. Međutim, žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.

16. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

- da je tužena predložila da sud o ovome parničnom postupku obavijesti treću osobu – TD Valamar Riviera d.d. Poreč i da sukladno čl. 211. ZPP-a sud obavijestio treću osobu Valamar Riviera d.d. Poreč o ovoj parnici;

- da je treća osoba Valamar Riviera d.d. Poreč podneskom od 20. listopada 2023. dostavila izjavu o stupanju u ovaj parnični postupak kao umješač na strani tuženika:

- da je sud temeljem odredbi čl. 206. i 207. ZPP-a na ročištu 12. veljače 2024 rješenjem prihvatio sudjelovanje Valamar Riviera d.d. Poreč kao umješača na strani tužene;

- da je prema rješenju posl. broj Z-15615/19 od 13. studenog 2019. (list 13-15spisa) prihvaćen prijedlog Republike Hrvatske kao predlagateljice i određen ispravak vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na način da je brisano vlasništvo upisanih vlasnika te se temeljem citiranog rješenja Republika Hrvatska, dakle tužena upisala kao samovlasnik predmetne nekretnine;

- da iz zk. izvatka proizlazi da je predmetna čestica u naravi šuma i da je tužena upisana kao vlasnik ( list 16 spisa);

- da su kao posjednici predmetne nekretnine (list 19-24 spisa) upisani ŽS rođ. ŽS, DS pok. O, te US pok. C a predmetna nekretnina upisana je kao šuma lokacijskog naziva "Osik";

- da iz odluke Skupštine Općine Krk od 28. ožujka 1985. proizlazi prijenos u društveno vlasništvo zemljišta na području autokampa [adresa] u [adresa] , a u kojoj je odluci u čl. 2. između ostalih navedena i predmetna nekretnina (list 67 -68);

- da predmetna nekretnina nikada nije bila upisana kao društveno vlasništvo i da nikada da nije proveden postupak deposjedacije vlasnika a niti je predmetna nekretnina dodijeljena na korištenje nekoj pravnoj osobi, odnosno konkretno DP „Zlatni otok“, a koje je poduzeće nesporno na području [adresa] u [adresa] imalo autokamp ;

- da nikada nije proveden postupak deposjedacije na predmetnoj

nekretnine proizlazi iz iskaza svjedoka VS imovinsko-pravnog referenta koji je radio u imovinsko-pravnoj službi tadašnje Općine Krk i to na postupku deposjedacije područja na predjelu [adresa] u [adresa];

- da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su istočno od potoka bile nekretnine u privatnom vlasništvu između kojih i predmetna nekretnina ;

- da je autokamp „Zlatni otok“ u početku zahvaćao samo područje na predjelu [adresa] u [adresa] do vododerine, dok su na istočnoj strani preko vododerine bile nekretnine u privatnom vlasništvu na kojima nikada nije proveden postupak deposjedacije, već se radilo o nekretninama u privatnom vlasništvu koje su njihovi vlasnici koristili za ispašu ovaca i sječu drva;

- da su se tužitelji smatrali pravim vlasnicima i da im upisani vlasnici nikada nisu osporavali pravo vlasništava, a što proizlazi i iz činjenice da su sklapali ugovore o zakupu sa tvrtkom Škrila d.o.o. za što su dobivali naknadu;

- da su tužitelji i njihovi pravni prednici u posjedu predmetnih nekretnina od 1940. godine;

17. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski je utvrdio da predmetna nekretnina nije privedena svrsi odnosno na temelju navedene odluke nikada nije upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenog poduzeća niti je izvršena deposjedacija vlasnika niti upisano pravo korištenja Općine Krk, a niti je nekretnina dodijeljena na korištenje pravnoj osobi, a kako su pravni prednici tužitelja i tužitelji u posjedu od 1940. godine, ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću te na temelju čl. 159 ZVDSP-a odlučio na navedeni način.

18. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda za sada nije pravilan, te žalitelji osnovano osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

19. U odnosu na žalbene navode, prvenstveno valja reći da je tužena upisana kao vlasnik predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k.o. u zk. ul. 3418k.o. [adresa] u naravi šuma i da tužitelji nisu niti bili upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina niti su to bili njihovi pravni prednici.

20. Ovdje valja reći da tužitelji u tužbi navode da je njihov posjed zakonit, istinit i pošten od 1950. godine i da je izvršen upis u posjedovnom listu i tijekom postupka ističu da su oni stvarni vlasnici iako nisu upisani kao zk. vlasnici time da im zk. vlasnici nikada nisu osporavali vlasništvo i posjed.

21. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je proveden pojedinačni ispravni postupak pod posl. brojem Z-15615/19 i da je doneseno rješenje 13. studenog 2019. kojim je prihvaćen prijedlog Republike Hrvatske, dakle tužene i određen ispravak vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na način da se briše vlasništvo upisanih vlasnika te se ima upisati pravo vlasništva na ime Republike Hrvatske u cijelosti.

22. Jednako tako, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je predmetna tužba podnijeta nakon provedenog pojedinačnog ispravnog postupka radi ispravka upisa prava vlasništva koji je izvršen na temelju rješenja donesenog u navedenom postupku.

23. Dakle, imajući u vidu činjenične navode tužbe te činjenicu da su tužitelji istu pravodobno podnijeli u skladu s odredbom čl. 205. st. 1. ZZK/19 (u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja), u kojoj je određeno navedeno da tužbu podnosi u svezi s navedenim rješenjem na čije podnošenje je upućen i to u propisanom roku od 30 dana, u takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, podnesena tužba se ima smatrati tužbom za ispravak u smislu odredbe čl. 205. st. 1. ZZK/19.

24. Slijedom obrazloženog, uspjeh tužitelja u ovom postupku ovisi prvenstveno o tome jesu li ili nisu dokazali tužbenu osnovu – svoje stjecanje prava vlasništva na spornoj nekretnini, čime bi osporio valjanost uknjižbe nastale na osnovu zemljišnoknjižnog rješenja donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku.

25. U konkretnom slučaju tužitelji osporava valjanost upisa tuženice kao vlasnice sporne nekretnine, uz tvrdnju da predmetna nekretnina nije bila sredstvo poduzeća „ Zlatni otok“ niti je navedeno poduzeće stupilo u posjed iste i da predmetna nekretnina nije privedena namjeni kampa niti je bilo upisano pravo korištenja i raspolaganja i da su tužitelji na istoj stekli pravo vlasništva na temelju dosjelošću obzirom na zakonit, istinit i pošten posjed od 1950. pravnih prednika tužitelja i samih tužitelja.

26. Nadalje, iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da je nesporno da je DP " Zlatni otok" na području [adresa] imalo autokamp.

27. Prvenstveno, u odnosu na zaključak prvostupanjskog suda o postojanju pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu čl. 159. ZVDSP-a potrebno je reći da prvostupanjski sud niti ne navodi niti obrazlaže postojanje pretpostavki koje se odnose za zakonit, istinit i pošten posjed obzirom na činjenične navode tužbe odnosno kvalificiranog posjeda te da li je posjed tužitelja zakonit, istinit i pošten i na temelju kojih činjenica je i utvrđeno da je njihov posjed zakonit, istinit i pošten. a sve sukladno čl. 18. ZVDSV-a odnosno barem pošten, a polazeći od prigovora tužene iznesenih u odgovoru na tužbu kao i umješača, već samo navodi da je predmetna nekretnina od 1940. u posjedu pravnih prednika tužitelja i tužitelja i da im upisani zk. vlasnici nisu osporavali vlasništvo, a radi čega su osnovani žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja obzirom da su izostali razlozi o postojanju navedenih pretpostavki vezano za tvrdnje tužitelja o kvalificiranom posjedu i prigovora žalitelja.

28. Jednako tako, to što su tužitelji i sklapali Ugovore o zakupu predmetne nekretnine nije dokaz i vlasništva tužitelja predmetnih nekretnina kako to i navodi tužena.

29. U odnosu na zaključak prvostupanjskog suda o stjecanju prava vlasništva dosjelošću, potrebno je reći da pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, a što za sada nije u dovoljnoj mjeri raspravljeno i utvrđeno.

30. Nadalje, imajući u vidu navode odgovora na tužbu tužene i umješača valja reći da isti vezano za stjecanje prava vlasništva tužene tijekom postupku ukazuju na postojanje uvjeta iz čl. 2. i 6. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („ Narodne novine broj; 92/2010 – dalje u tekstu; ZTOGZ ) koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2010 kao i odredbi Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ broj: 50/2020 – dalje u tekstu; ZNZG) koji je na snazi od 2. svibnja 2020. kada je prestao važiti naprijed navedeni Zakon te odredbi čl. 268. Zakona o udruženom radu („ Službeni list SFRJ broj:53/76, pročišćeni tekst; 11/88 – dalje u tekstu; ZUR) koji stupio na snagu 11. prosinca 1976. kao i činjenici da predmetnu nekretninu „ Zlatni otok“ nije unio u temeljni kapital u postupku pretvorbe i privatizacije.

31. Međutim, prvostupanjski sud nije utvrđivao niti u dovoljnom mjeri razmotrio i raspravio odlučne činjenice vezano za navedene odredbe te na nedvojben način utvrdio postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva tužene sukladno naprijed navedenim odredbama, a što je i utvrđeno u predmetnom pojedinačnom ispravnom postupku, pa su osnovani žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

32. Jednako tako, prema stanovištu ovog suda nedostatak formalnog akta o dodjeli nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje određenom društvenom poduzeću od strane nadležnog tijela u doba društvenog vlasništva samo po sebi ne znači da to društveno poduzeće u materijalnopravnom smislu i nema pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja takve imovine ( ovdje nekretnina) i da iste na taj način mogu predstavljati njenu imovinu i društvena sredstva nad kojima je mogla biti provedena pretvorba društvenog vlasništva, a što ovdje nije učinjeno.

33. Dakle, činjenica da pravo korištenja nekretnina od strane društvenog poduzeća nije upisano u zemljišnim knjigama ne znači da navedeno poduzeće to pravno nije ostvarilo jer ga je moglo ostvarivati i izvanknjižno, a na što je tijekom postupka tužena i ukazivala a koju odlučnu činjenicu prvostupanjski sud nije u dovoljnom mjeri raspravio.

34. Nadalje, odredbom čl. 388. st. 2. ZVDSV-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjena i prestanka prava i njihovih učinaka.

35. Vezano za primjenu odredbi ZUR-a, potrebno je reći da posjed društveno pravne osobe kroz zakonom propisano vrijeme bio je pretpostavka za prijelaz pokretnih i nepokretnih stvari iz privatnog u društveno vlasništvo sukladno odredbama ZUR-a koji je stupio na snagu 11. prosinca 1976. i po kojem nekretnine prelaze u društveno vlasništvo u roku od 5 godina od saznanja da je nekretnina prešla u sredstvo društveno pravne osobe odnosno najkasnije u roku od 10 godina od njenog prelaska ( čl. 268 ZUR-a).

36. Dakle, radilo se o orginarnoj osnovi stjecanja u korist društvenog vlasništva protekom vremena samo radi posjeda društveno pravne osobe, a vlasnik nije zahtijevao vraćanje posjeda u subjektivnom roku od 5 godina odnosno objektivnom od 10 godina koji rokovi se računaju od dana stupanja na snagu ZUR-a.

37. Odredba koju predviđa ZUR ( čl. 268) bitno se razlikuje od instituta redovne dosjelosti propisanog odredbama ZVDSP-a ne samo po kratkim rokovima već i po tome što prema ZUR-u nekretnina prelazi iz privatnog u društveno vlasništvo na temelju bilo kakovog posjeda, pa i nesavjesnog posjeda.

38. Međutim, iako je tužena već u odgovoru na tužbu ukazivala na odredbu čl. 268. ZUR-a prvostupanjski sud nije utvrđivao odlučne činjenice vezano za primjenu navedene odredbe a na što tužena upire i u žalbi, a niti je dao razloge iz kojih smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz navedene odredbe te nije raspravio da li su zk. vlasnici eventualno i zahtijevali njezino vraćanje u navedenim rokovima.

39. Pored navedenog, u odnosu na žalbene navode prvenstveno valja reći da je ZTOGZ stupio na snagu 1. kolovoza 2010. godine, a kojim je zakonom određen titular prava vlasništva turističkog i ostalog građevinskog zemljišta proc ijenjenog u postupku pretvorbe u korist Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne samouprave.

40. Prema čl. 2. st. 1. ZTOGZ-a turističko zemljište u smislu tog zakona je građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala, društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu tog zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine-turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli, turistička naselja), na kojima su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

41. Glava II. Zakona podnaslova «Turističko zemljište» ima dva podnaslova: 1. «turističko zemljište u kampovima» i 2. « turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja».

42. Odredbom čl. 5. ZTOGZ u podnaslovu «Turističko zemljište u kampovima» propisano je da je turističko zemljište u kampovima u smislu tog zakona zemljište iz čl. 2. st. 1. Zakona koje je dokumentima prostornog uređenja utvrđeno kao kamp namijenjen za obavljanje turističko ugostiteljske djelatnosti.

43. Prema stajalištu ovog suda pravni prednik tužene mogao je postati vlasnik sporne nekretnine samo pod pretpostavkom da je nekretnina na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe bila društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i čija je vrijednost procijenjena u kapital društva, a koja je po nadležnom tijelu iskazane u kapital društva, koja zakonska pretpostavka je propisana odredbom čl. 390a. ZV-a, a koje pretpostavke u odnosu na poduzeće " Zlatni otok" nisu ostvarene.

44. Naime, Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća („ Narodne novine“ broj; 19/91, 83/92, 94/93 i 2/94) propisan je postupak pretvorbe poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeće kojem je određen vlasnik, a kojom pretvorbom poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje u cjelini ima poznatog vlasnika.

45. Pitanje imovine tog društvenog poduzeća razriješeno je odredbom čl.42. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, a prema kojoj fond izdaje rješenje kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi, a to rješenje služi za upis nekretnine u zemljišne knjige.

46. Kako je tijekom postupka utvrđeno da nekretnine koje su predmet ovog spora nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala poduzeća " Zlatni otok" prilikom pretvorbe, to poduzeće " Zlatni otok " nije mogao postati vlasnikom tih nekretnina.

47. Jednako tako, odredbom čl. 6. ZTOGZ-a na čiju primjenu upiru žalitelji propisano je da turističko zemljište u kampovima čija vrijednost u cijelosti nije proc ijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, vlasništvo je Republike Hrvatske (st.1.), a turističko zemljište, odnosno građevine u kampovima čija vrijednost je u dijelu procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta i građevine (st.2.).

48. Ovdje valja napomenuti da je prvostupanjski sud i utvrdio da je poduzeće DP " Zlatni otok" na području Škrila imalo autokamp.

49. Nadalje, prema odredbi čl.15.st.1. ZNZG-a za kampove koji su izgrađeni do stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i koji su predmet ovog Zakona, smatra se da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola.

50. Jednako tako, prema st. 3. navedene odredbe u smislu navedenog Zakona pod prostorom kampa smatra se sve zemljište koje je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ( " Narodne novine" br. 92/ 10) nalazilo se u granicama kampa.

51. Vezano za žalbene tvrdnje tužene i stjecanje prava vlasništva u smislu naprijed navedenih odredbi, a postojanje kojih uvjeta i s time u vezi i postojana relevantnih činjenica koje prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri razmotrio, ukazuje se na slijedeće.

52. Naime, iz odluke Skupštine Općine Krk o prijenosu u društveno vlasništvo zemljišta na području autokampa [adresa] u [adresa] od 28. ožujka 1985. u čl. 2. između ostalih navedena je i predmetna nekretnina koja se prenosi u društveno vlasništvo (list 67-68 spisa.)

53. Dakle, navedenom Odlukom predmetna nekretnina je prenesena u društveno vlasništva a koja nekretnina se nalazi unutar granica utvrđenih Odlukom o provedbenom urbanističkom planu Autokampa Škrila.

54. Jednako tako, prema čl. 3. naprijed navedene Odluke pravo vlasništva na zemljištu iz čl. 2. Odluke prestaje danom stupanja na snagu Odluke dok prema čl. 4. zemljišno - knjižna služba Općinskog suda u Krku nakon stupanja na snagu ove Odluke po službenoj dužnosti izvršit će uknjižbu društvenog vlasništva na zemljištu utvrđenom čl. 2. ove odluke ,a koji upis nije izvršen kako to proizlazi iz stanja spisa.

55. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka Roberta Svobode od 8. listopada 2008. , a koji je nalaz rađen za potrebe predmeta posl. broj P-880/06 proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi unutar ograđenog dijela autokampa Škrila (list 69 -73 spisa).

56. Pored navedenog, iz popisa čestica s pripadajućim površinama unutar obuhvata kampa koji je popis izradio "GEO-LINE" d.o.o. Krk proizlazi da se i predmetna nekretnina nalazi u obuhvatu kampa Škrila u Staroj Baški , a iz popisa proizlazi da predmetna nekretnina ima površinu od 1939 m2 (list 82-84 spisa).

57. Između ostalog, iz uvjerenja upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša ispostava Krk KLASA: 350-05/14-01/646 od 3. prosinca 2014. proizlazi da se predmetna nekretnina na dan 1. kolovoza 2010. nalazila izvan naselja ugostiteljstvo-turističke namjene oznake T2b/3b, a na dan 24. srpnja 1991. nalazila unutar građevinskog područja (list 80. spisa).

58. Vezano za navedeno, ukazuje se da iz obrazloženja odluke u predmetu Z - 15615/19 proizlazi da je sud i neposrednim opažanjem utvrdio da je predmetna nekretnina unutar granica kampa.

59. Jednako tako, prema uvjerenju o uvjetima uređenja prostora od 30. srpnja 1985. ( list 87) proizlazi da je predviđeno formiranje kampa te su navedeni brojevi parcela uz navod da se to uvjerenje odnosi i na zemljište omeđeno navedenim parcelama time da iz skice i proizlazi da se kč. [katastarska čestica] nalazi unutar toga obuhvata.

60. Ovdje valja, napomenuti da je dostava navedenog uvjerenja i vršena RO „ Zlatni otok“, OOUR“ Hoteli Krk-Krk.

61. Nadalje, iz građevinske dozvole od 27. lipnja 1911. ( list 85 spisa) proizlazi da je se investitoru HTP „ Zlatni otok“ odobrava gradnja Trafo stanica

62. Također, iz dopisa Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: 943-01/15-02/210 od 5. svibnja 2015. (list 81. spisa), proizlazi da predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] nije navedena kao procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HTP "Zlatni otok" Krk (list 81. spisa).

63. Stoga, kako prvostupanjski sud obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev i navedenu dokumentaciju nije na jasan i nedvojben način raspravio i utvrdio odlučne činjenice vezano za primjenu naprijed navedenih odredbi ZUR-a, ZTOG-a i ZNZG-a te posljedično navedeno da li su tužitelji stekli vlasništvo dosjelošću sukladno čl. 159. ZVDP-a, ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

64. Slijedom navedenog, valjalo pobijanu presudu ukinuti na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a i predmet vratiti na ponovno suđenje te odlučiti kao u stavku I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

65. Obzirom na navedeno te da je neizvjestan uspjeh stranaka u postupku, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

66. Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka temeljena je na čl. 166. st. 3. ZPP-a pa je odlučeno kao u stavku II. izreke ove drugostupanjske odluke.

67. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti u naprijed izloženom pravnom smislu i postavljeni tužbeni zahtjev razmotriti primjenom navedenih Zakona te raspraviti sve žalbene navode te će nakon toga donijeti pravilnu i zakonitu odluku .

U Zagrebu, 26. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Gabriela Topić Kordej