Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-134/2026-2

Šibenik, S. Radića 81

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Petrić, odvjetnik u Poreču, protiv predloženice NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo broj R1-3/2026-7 od 9. siječnja 2026., dana 25. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo broj R1-3/2026-7 od 9. siječnja 2026., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak pred drugim sucem pojedincem toga suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je predlagateljev prijedlog za uređenje međe.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio predlagatelj pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje temeljem članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23), predloživši da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i provede postupak, podredno da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, drugom sucu prvostupanjskog suda.

3. Žalba je osnovana.

4. U konkretnom slučaju iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da u postupku uređenja međe moraju sudjelovati svi (su)vlasnici predmetnih nekretnina jer da oni predstavljaju nužne suizvanparničare, pa s obzirom da predlagatelj tvrdi da je predloženica tek jedna od suvlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što znači da je prijedlog podnesen protiv samo jednog od suvlasnika te nekretnine, a da iz prijedloga ne proizlazi da je predloženica posjednik koji ovu nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenog iz prava ostalih suvlasnika, to da na pasivnoj strani postoji nedostatak procesno pravne legitimacije, zbog čega rješava kao u izreci.

5. Međutim, osnovano predlagatelj prigovara da je prvostupanjski sud ponovno nepravilno postupio kada je odbacio njegov prijedlog.

6. Naime, odlukom ovog suda broj Gž-861/2025 od 23. prosinca 2025. uvažena je žalba predlagatelja i ukinuto rješenje istog prvostupanjskog suda broj R1-289/2025- 2 od 30. rujna 2025. kojim je odbačen predlagateljev prijedlog za uređenje međe uz obrazloženje da suvlasnici odnosno suposjednici ili nositelji nekog drugog stvarnog prava nisu nužni suparničari u smislu da samo svi suvlasnici ili posjednici ili nositelji drugog stvarnog prava kao jedna stranka mogu sudjelovati u postupku bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani.

7. Člankom 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – pročišćeni tekst, dalje: ZV) određeno je da svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne dok je istim člankom u stavku 6. određeno da i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahti jevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

8. Dakle, postupak uređenja međe je takav postupak u kojem se između susjeda, a to može biti ne samo vlasnik nekretnine već i nositelj nekog drugog stvarnog prava na nekretnini i posjednik nekretnine, utvrđuje granica njihovog prava vlasništva, odnosno utvrđuje granica do koje susjed može vršiti neograničenu vlast na nekretnini, istu posjedovati, koristiti, upotrebljavati i njome raspolagati, kako je to izričito i određeno odredbom članka 103. stavak 5. ZV, time da svatko i nakon što je u postupku uređenja međa obnovljena ili ispravljena može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a to pravo onog koji je sudjelovao u postupku uređenja međe prekludirano je protekom roka od šest mjeseci od pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, dok za onog koji nije sudjelovao u postupku uređenja međa to pravo nije ograničeno rokom.

9. Stoga suvlasnik ili suposjednik susjedne nekretnine može sam, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika, odnosno suposjednika zahtijevati uređenje međe između svoje nekretnine protiv svakog suvlasnika ili suposjednika susjedne nekretnine te suvlasnici odnosno suposjednici ili nositelji nekog drugog stvarnog prava nisu nužni u smislu da samo svi suvlasnici ili posjednici ili nositelji drugog stvarnog prava kao jedna stranka mogu sudjelovati u postupku bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Oni jesu jedinstveni suparničari u smislu članka 201. ZPP samo ukoliko bi bile stranke u postupku uređenja međa bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani ukoliko se međa uređuje između nekretnina kojima su suvlasnici odnosno suposjednici.

10. Dakle, zaključno je naglasiti da predlagatelj nije morao zasnovati pasivno suparničarstvo svih suvlasnika jer oni ne čine samo zajedno jednu stranku (tako i Županijski sud u Varaždinu broj Gž-1338/2018).

11. Slijedom navedenog, na temelju članka 380. točka 3. ZPP u vezi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku, valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak pred drugim sucem pojedincem (članak 371. ZPP) u kojem će, imajući u vidu izneseno u ovom rješenju, prvostupanjski sud donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

U Šibeniku, 25. svibnja 2026.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić