REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-186/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:
Roberta Fabrisa, predsjednika vijeća, Brune Frankovića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Biljane Pamić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika: 1. OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ( dalje u tekstu: tužitelji), svi zastupani po punomoćniku Gordanu Maroviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Marović i partneri, odvjetnicima iz Zagreba protiv tuženika- protutužitelja: 1. TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ( dalje u tekstu: tuženici), oboje zastupani po punomoćnici Valentini Vižintin, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Saša Poldan, Goran Gatara, Valentina Vižintin, Marko Komorski, Ana Babić i Soča Fruk Morina, odvjetnicima iz Rijeke, radi iseljenja i dr., odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ps-120/2014-55 od 2. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i u odnosu na njih potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ps-120/2014-55 od 2. prosinca 2025. u točki I. izreke.
i
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se kao osnovana žalba tuženika i ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ps-120/2014-55 od 2. prosinca 2025. u točki II., III. i IV. izreke, pa se u tom ukinutom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalim u povodu pravnih lijekova odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„ I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženicima TA iz [adresa] i SA iz [adresa], da se isele iz stana površine 62,52 m2 koji se nalazi na trećem katu stambene zgrade s dvorištem izgrađene na zkč. [katastarska čestica], u Žutničkoj ulici broj 23 u Zagrebu, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Općinskog građanskog suda u Zagrebu te taj stan zajedno s pripadajućim spremištem površine 2,15 m2 predaju tužiteljima slobodan od osoba i stvari.“
II Odbija se kao neosnovan glavni protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi:
„I Utvrđuje se da su tuženici-protutužitelji TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i SA, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici u 54/1000 dijela z.k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 23 i dvorište, [adresa], sa 699 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno sada kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 372 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 327 m2, ukupne površine 699 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji idealni dio predstavlja dvoiposobni stan na trećem katu, površine 57,45 (na tlocrtu III kata elaborata etažiranja izrađenom po GIMA d.o.o. koji čini sastavni dio ove presude, obojan žutom bojom i oznake S2C), stubište prvo, s pripadajućim spremištem od 1,00 m2, slijedom čega su ovlašteni zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva u 54/1000 dijela z.k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 23 i dvorište, [adresa], sa 699 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno sada kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 372 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 327 m2, ukupne površine 699 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na svoje ime uz istodobni izbris tog prava s imena tužitelja-protutuženika OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], GA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj].“
III Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev koji glasi:
„I Nalaže se tužiteljima-protutuženicima OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], GA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženicima- protutužiteljima TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplate iznos od 61.372,50 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi od 15% godišnje počev od 30.01.2004. godine pa do 31.12.2007. godine, a od 01.01.2008. godine pa do isplate sukladno odredbi članka 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose, sve u roku od 15 dana.
II Utvrđuje se da tuženicima-protutužiteljima TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i SA, OIB: [osobni identifikacijski broj] pripada pravo retencije nekretnine i to stana površine 57,45 m2, s pripadajućim spremištem od 1,00 m2, koji se nalazi na trećem katu stambene zgrade sagrađene na z.k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 23 i dvorište, [adresa], sa 699 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno sada kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 372 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 327 m2, ukupne površine 699 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve dok im tužitelji-protutuženici OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], GA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj] ne isplate iznos iz točke I. ove presude.“
IV Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“
2. Protiv dijela ove presude ( točke I. i IV. izreke) žalbu, pravovremeno, podnose tužitelji. Žalbu podnose zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava.
Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda, u pobijanom dijelu, preinači na način da se kao osnovan prihvati njihov tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.
3. Protiv dijela ove presude ( točke II.,III. i IV. izreke) žalbu, pravovremeno, podnose i tuženici. Žalbu podnose zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava.
Žalbeni je prijedlog tuženika da se pobijana presuda, u pobijanom dijelu, preinači na način da se kao osnovan prihvati njihov tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka, odnosno da se ista u tom pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
4. Sa žalbama tužitelja i tuženika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine “ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
5. Na žalbe nije odgovoreno.
6. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.
7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna samo u točki I. izreke ( dijelu u kojem je odlučeno o zahtjevu tužitelja), dok ona u preostalom dijelu u kojem je odlučeno o zahtjevima tuženika ( točka II. i III. izreke) ona zbog pogrešnog pravnog pristupa i posljedično tome nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije pravilna i zakonita.
7.1. Prije svega u ovom postupku, obzirom na žalbene navode tuženika u dijelu u kojem ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP, valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.
7.2. Osim toga, sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa je žalbe žalitelja u ovom dijelu u kojem ukazuju na bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo ocijeniti u cijelosti neosnovanima.
8. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, kao žalitelja, u odnosu na njihov tužbeni zahtjev nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama ( čl. 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti ni tužitelji u svojoj žalbi, dok je u odnosu na zahtjev tuženika, zbog pogrešnog pravnog pristupa, činjenično stanje odlučno za pravilnu prosudbu osnovanosti njihovih zahtjeva ostalo nepotpuno utvrđeno.
9. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno u odnosu na zahtjev tužitelja.
10. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se tuženicima naloži iseliti iz stana površine 62,52 m2 koji se nalazi na trećem katu stambene zgrade s dvorištem izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], u Žutničkoj ulici broj 23 u Zagrebu, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te taj stan zajedno s pripadajućim spremištem površine 2,15 m2 predaju tužiteljima slobodan od osoba i stvari, kao i naknaditi im parnični trošak, utemeljen na odredbama čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („ Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV).
11. Osim toga, predmet ovog spora je i zahtjev tuženika da se utvrdi da su oni suvlasnici u 54/1000 dijela k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 23 i dvorište, [adresa], sa 699 m2, upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno sada k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 372 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 327 m2, ukupne površine 699 m2, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji idealni dio predstavlja dvoiposobni stan na trećem katu, površine 57,45 (na tlocrtu III kata elaborata etažiranja izrađenom po GIMA d.o.o. koji čini sastavni dio ove presude, obojan žutom bojom i oznake S2C), stubište prvo, s pripadajućim spremištem od 1,00 m2, slijedom čega su ovlašteni zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva u 54/1000 dijela z.k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 23 i dvorište, [adresa], sa 699 m2, upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno sada kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 372 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 327 m2, ukupne površine 699 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tužitelja.
11.1. Predmet ovog spora je eventualno kumulirani zahtjev tuženika ( čl. 188. st. 2. ZPP), kojim zahtijevaju da se tužiteljima naloži da im solidarno isplate iznos od 61.372,50 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te da im sukladno odredbi čl. 164. st. 2. ZV pripada pravo retencije nekretnine ( predmetnog stana) dok im tužitelji ne isplate navedeni novčani iznos.
12. U ovom postupku, obzirom i na žalbene navode žalitelja, nije sporno:
- da su tužitelji u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 23 i dvorište, [adresa], površine 699 m upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani kao suvlasnici i to tužiteljica 1. OA u 179/699 dijela, tužiteljica 2. KA u 260/699 dijela i tužitelj 3. ČA u 260/699 dijela;
- da je za navedeni zemljišnoknjižni uložak proveden postupak obnove zemljišnih knjiga u kojem je k. č. br. [katastarska čestica] sada nova k. č. br. [katastarska čestica] i da je sada sastavljen nacrt novog z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];
- da je u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 23. rujna 2025. upisana k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 699 m2, dvorište, stambena zgrada, [adresa] i da su na toj nekretnini kao suvlasnici upisani tužitelji i to: tužiteljica 1. OA u 179/699 dijela, tužiteljica 2. KA u 260/699 dijela i tužitelj 3. ČA u 260/699 dijela;
- da je ugovorom o zajedničkom ulaganju od 28. siječnja 2003., sklopljenim između tužitelja KA i AA, kao suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s jedne strane i druge strane Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitora, u članku 2. navedenog ugovora utvrđeno da su 18. veljače 2002. ove ugovorne strane sklopile i predugovor o ortakluku kojim su privremeno regulirali svoje ortačke odnose glede izgradnje dva stambena objekta na navedenim nekretninama u suvlasništvu navedenih tužitelja;
- da je u članku 5. navedenog predugovora o ortakluku između njih ugovoreno da će glavni ugovor biti sklopljen nakon pribavljanja pravomoćne građevinske dozvole za objekt na koji se odnose ortački odnosi;
-da je između njih ugovoreno i da vlasnici ( navedeni tužitelji) i investitor udružuju svoja sredstva i rad radi izgradnje dva stambena objekta time da vlasnici kao svoj udio za tu namjenu daju navedene građevinske parcele, sa dozvolom investitoru da na njima gradi, a investitor ulaže svoja novčana sredstva i rad te preuzima na svoj teret i kao svoju obvezu cjelokupnu organizaciju i troškove izgradnje od pripreme do završne faze kao i pribavljanje svih potrebnih dozvola za uporabu zgrade i provođenje njenog upisa i etažiranja u zemljišnim knjigama ( čl. 5. predugovora), a da vlasnici za uloženo stječu suvlasništvo nekretnine koje je povezano za posebne dijelove i to u objektu 1. tri stana, a u objektu 2. jedan stan ( čl. 6. predugovora) te da investitor na ime ulaganja rada i sredstava stječe suvlasništvo ostalih dijelova nekretnina i da je slobodan raspolagati njima bez daljnjeg pitanja i odobrenja vlasnika, uz uvjet da time ne oštećuje vlasnike u njihovom suvlasničkom pravu na nekretninama i vlasništvu posebnih dijelova prema točki 6. ugovora ( čl. 7. predugovora);
- da za sve obveze investitora prema trećima koje bi proizašle iz činjenice gradnje objekta ili stjecanja posebnih dijelova tih nekretnina od strane trećih osoba odgovara investitor i da odnos investitora i trećih osoba nema nikakvog utjecaja na odnos vlasnika i investitora ( čl. 13. preugovora);
- da je 28. siječnja 2003. između tužiteljice OA, kao vlasnice nekretnine u [adresa] i to dvorišta i oranice u Stubičkoj ulici 66, postojeće kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj na listu AI z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitora sklopljen Ugovor o zajedničkom ulaganju i da je u odredbi čl. 2. navedenog Ugovora utvrđeno da je između njih 19.srpnja 2000. sklopljen i predugovor kojim su privremeno regulirali svoje odnose glede izgradnje dva stambena objekta na dijelu navedene katastarske čestice te da je između njih ugovoreno da vlasnici i investitor udružuju svoja sredstva i rad radi izgradnje dva stambena objekta time da vlasnica kao svoj udio za tu namjenu daje na raspolaganje dio navedene građevinske parcele s dozvolom investitoru da na njoj gradi, a investitor ulaže svoja novčana sredstva i svoj rad te preuzima na svoj teret i kao svoju obvezu cjelokupnu organizaciju i troškove izgradnje od pripreme do završne faze kao i pribavljanje svih potrebnih dozvola za uporabu zgrade i provođenje njenog upisa i etažiranja u zemljišnim knjigama ( čl. 4. ugovora ) i da vlasnica za uloženo stječe suvlasništvo nekretnine koje je povezano za posebne dijelove i to u objektu 2. dva stana ( čl. 5. ugovora), a da investitor na ime ulaganja rada i sredstava stječe suvlasništvo ostalih dijelova nekretnina i slobodan je raspolagati njima bez daljnjeg pitanja i odobrenja vlasnika, uz uvjet da time ne oštećuje vlasnike u njihovom suvlasničkom pravu na nekretnini i vlasništvu posebnih dijelova prema točki 5. Ugovora ( čl. 6. Ugovora) i da za sve obveze investitora prema trećima koje bi proizašle iz činjenice gradnje objekta ili stjecanja posebnih dijelova tih nekretnina od strane trećih osoba odgovara investitor i da odnos investitora i trećih osoba nema nikakvog utjecaja na odnos vlasnika i investitora (čl. 12. Ugovora);
- da su navedeni ugovori i ovjereni kod javnog bilježnika;
- da je prema pravomoćnoj Građevnoj dozvoli od 13. lipnja 2002. uz koju su priloženi navedeni predugovori o ortakluku i suinvestitorstvu, sklopljeni između tužitelja, kao suvlasnika na navedenim nekretninama i tvrtke Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitora, tvrtki Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitoru dozvoljena izgradnja jednog poluugrađenog stambenog objekta (šesnaest stanova sa pripadajućim spremištima i četiri garaže, podrum, prizemlje, tri kata BRP 1231 m2) na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa];
- da je 6.ožujka 2003. između Trgopromet-Horvat d.o.o., kao prodavatelja i tuženika TA i SA, kao kupaca sklopljen predugovor o kupoprodaji nekretnina prema kojem su ugovorne stranke suglasno utvrdile da je prodavatelj investitor stambenog objekta u [adresa] koji se gradi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] te da se predugovor zaključuje u vezi s odgovarajućim suvlasničkim dijelom te nekretnine s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, a koji posebni dio u naravi predstavlja: 2,5 sobni stan oznake S2C, stubište prvo, kat III, neto površine 57,45 po sistemu gotovosti „ključ“, s pripadajućim spremištem br. S2C, površine 1,00 m2., a koji predugovor je i ovjeren kod nadležnog javnog bilježnika;
- da je potom 11. srpnja 2003. između Trgopromet-Horvat d.o.o., kao prodavatelja i tuženika TA i SA, kao kupaca sklopljen i Ugovor o kupoprodaji nekretnina br. 03/03 predmetom kojeg su bile nekretnine koje su bile predmetom navedenog predugovora;
- da je između njih ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 61.372,50 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan uplate i da su u ugovoru navedeni iznosi i datumi uplate istih na ime kompenzacije za projektnu dokumentaciju i nadzor nad izgradnjom prema ugovoru između poduzeća Gima d.o.o. i poduzeća
Trgopromet Horvat d.o.o.;
- da je 30. siječnja 2004. između ovih ugovornih strana sklopljen i Aneks ugovora o kupoprodaji nekretnina br. 03/03 kojim je, zbog pogreške u pisanju navedenog ugovora, izmijenjen datum zaključenja Ugovora o kupoprodaji nekretnine na način da su stranke suglasno ugovorile da Ugovor o kupoprodaji nije zaključen 11. srpnja 2003. već 15. rujna 2003. i da su ove ugovorne strane suglasno izmijenile odredbu čl. 2. Ugovora o kupoprodaji nekretnina br 03/03 na način da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje suvlasnički dio u 54/1000 idealna dijela nekretnine iz čl. 1. ovog Ugovora, iz kojeg proizlazi i s kojim je trajno povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine koji u naravi predstavlja dvoipolsobni stan oznake S2C, stubište prvo, kat IIII, neto površine 57,45 m2 s pripadajućim spremištem br. S2C površine 1,00 m2, po sistemu gotovosti "KLJUČ U RUKE", a koji u odnosu na cijelu zgradu predstavlja 54/1000 idealna dijela i da je čl. 4. izmijenjen čl. 4. Ugovora na način da je sada utvrđeno koji iznos je prodavatelju plaćen na ime kupoprodajne cijene time što prodavatelj na ime kompenzacije za projektnu dokumentaciju i nadzor nad izgradnjom temeljem ugovora između GIMA d.o.o. i Trgopromet-Horvat d.o.o. priznaje kupcu plaćenim i dio kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 kn što odgovara protuvrijednosti od 26.666,67 eura te da ugovorne strane suglasno ugovaraju da kupac, umjesto plaćanja ostatka kupoprodajne cijene u iznosu od 2.599,06 eura o svom trošku nabavi te izvede radove na postavi sanitarije i parketa u predmetnom stanu;
- je prema Potvrdi Trgopromet Horvat d.o.o. od 30. siječnja 2004. utvrđeno da su tuženici prema njemu, kao prodavatelju izvršili sve navedenim ugovorom o kupoprodaji i njegovom Aneksu preuzete obveze ( dakle, između ostalog i platili kupoprodajnu cijenu) te da SA i TA ostvaruju sva prava raspolaganja predmetnom nekretninom;
- da su tuženici platili i poreznu obvezu za navedeni stan;
- da se od studenog 2003. tuženici nalaze u posjedu predmetnog stana i
- da navedena stambena zgrada u kojoj je smješten i predmetni stan nije etažirana.
13. Sporno je, imaju li tužitelji, kao suvlasnici na k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada broj 23 I [adresa], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (sada nova k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) pravo zahtijevati od tuženika njihovo iseljenje i predaju u posjed slobodnog od osoba i stvari stana površine 62,52 m2, koji se nalazi na trećem katu navedene stambene zgrade u [adresa], zajedno s pripadajućim spremištem površine 2,15 m2, a u čijem se posjedu nalaze tuženici ( tužitelji), a sporno je i mogu li tuženici u ovom postupku ostvariti svoje pravo vlasništva na predmetnom stanu odnosno za slučaj da sud ovaj njihov zahtjev ocijeni neosnovanim, imaju li pravo od tužitelja zahtijevati isplatu iznosa od 61.372,50 eura na ime plaćene kupoprodajne cijene za navedeni stan i posljedično tome pravo retencije na tom stanu dok im tužitelji ne isplate navedeni novčani iznos ( tuženici).
14. Odlučujući o tim spornim pitanjima i posljedično tome osnovanosti zahtjeva tužitelja i tuženika, sud prvog stupnja je nakon ocijene provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP), kao neosnovane odbio ove njihove zahtjeve.
14.1. Pri tome, sud prvog stupnja zaključuje da je zahtjev tužitelja utemeljen na odredbama čl. 161. i čl. 162. ZV neosnovan jer tuženici, kao posjednici predmetnog stana osnovom Ugovora o kupoprodaji nekretnina br. 03/03 i njegovog Aneksa sklopljenog sa prodavateljem Trgopromet Horvat d.o.o., koji je prema navedenim ugovorima o zajedničkom ulaganju sklopljenim sa tužiteljima, kao suvlasnicima navedene nekretnine imao pravo raspolagati stanovima koji se nalaze u stambenoj zgradi sagrađenoj na nekretnini u suvlasništvu tužitelja ( osim stanovima koji su trebali pripasti u vlasništvo tužiteljima, a što nije riječ u konkretnom slučaju) imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjedovanje te stvari – predmetnog stana (pravo na posjed) i u odnosu na tužitelje imaju jače pravo na posjed ( čl. 163. ZV).
14.2. U odnosu, pak, na zahtjeve tuženika sud prvog stupnja zaključuje da tuženici ne mogu steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini ( stanu) dosjelošću jer da bi se dosjelošću moglo steći pravo vlasništva neke stvari ta stvar mora biti sposobna da bude predmetnom prava vlasništva te mora biti sposobna da pravo vlasništva na njoj bude stečeno dosjelošću, a što u konkretnom slučaju nije riječ budući je utvrđeno da je preedmetna nekretnina u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisana kao k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, stambena zgrada, [adresa], i da na njoj nije uspostavljeno etažno vlasništvo u smislu odredbe čl. 71., čl. 72. i čl. 73. ZV, dakle da u zemljišnoj knjizi nisu upisani posebni dijelovi koji su uspostavljeni na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine, a prema odredbi čl. 66. st. 1. ZV vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, pa posljedično tome u okolnostima konkretnog slučaja bez obzira kakve je kakvoće posjed i koliko je dugo trajao, zahtjev tuženika usmjeren na stjecanje prava vlasništva idealnog dijela predmetne nekretnine koji predstavlja posebni dio – stan, kada taj dio u trenutku donošenja odluke nije u zemljišnim knjigama upisan kao posebni dio uspostavljen na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine, valja ocijeniti neosnovanim.
14.3. U odnosu na eventualno kumulirani zahtjev tužitelja ( čl. 188. st. 2. ZPP), u kojem su tuženici zahtijevali da se tužiteljima naloži da im solidarno isplate iznos od 61.372,50 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime plaćene kupoprodajne cijene i da se utvrdi da sukladno odredbi čl. 164. st. 2. ZV imaju pravo zadržanja (retencije) nekretnine ( predmetnog stana) dok im tužitelji ne isplate navedeni novčani iznos, sud prvog stupnja, u bitnome, zaključuje da je i ovaj zahtjev tuženika neosnovan jer prema odredbi čl. 164. st. 2. ZV pošteni posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih i korisnih troškova tek kada vlasnik stvari u sudskom postupku zahtijeva predaju stvari tj. tek kada vlasnik takav zahtjev postavi u sudskom postupku dospijeva tražbina po osnovi nužnih i korisnih troškova jer tek tada posjednik može vlasničkom zahtjevu suprotstaviti zahtjev za naknadu nužnih i korisnih troškova, ujedno ima i pravo zadržanja, pa kako u je u konkretnom slučaju utvrđeno da je zahtjev tužitelja usmjeren na iseljenje tuženika i predaju u posjed predmetnog stanja neosnovan, to da niti ovaj zahtjev tužitelja za navedenu isplatu nije dospio.
15. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, ovakva pravna shvaćanja suda prvog stupnja i primjenu materijalnog prava u odnosu na njihov zahtjev prihvaća i ovaj sud drugog stupnja jer je za to sud prvog stupnja dao ovom sudu u svemu jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti ni tužitelji u svojoj žalbi.
16. Odredbom čl. 10. st. 1. ZV propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, dok je odredbom čl. 11. st. 1 navedenog Zakona propisano da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik.
17. Na temelju odredbe čl. 13. ZV propisano je da je posjed stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda), dok je odredbom čl. 14. st. 1. navedenog Zakona propisano da se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari.
18. Na temelju odredbe čl. 161. st. 1. ZV propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom čl. 162. st. 1. navedenog Zakona propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
19. Odredbom čl. 163. st. 1. ZV propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed), dok je odredbom stavka 2. ovog članka propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pravo na posjed od posrednoga posjednika, koji ima pravo na posjed te stvari, osim ako je posjed dobio posjednik od posrednog posjednika koji nije bio ovlašten da mu ga dade.
20. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i prethodno navedeno činjenično stanje suda prvog stupnja ( čl. 8. ZPP), ono koje između stranaka u postupku i nije sporno, da su tuženici predmetni stan kupili od prodavatelja Trgopromet Horvat d.o.o., temeljem s njim sklopljenim Ugovorom o kupoprodaji nekretnina br. 03/03 od 15. rujna 2003. i Aneksa tom ugovoru od 30. siječnja 2004., a da je prema ugovoru o zajedničkom ulaganju od 28. siječnja 2003., sklopljenim između tužitelja KA i AA, kao suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s jedne strane i druge strane Trgopromet- Horvat d.o.o., kao i Ugovor o zajedničkom ulaganju od 28. siječnja 2003. sklopljenim između tužiteljice OA, kao vlasnice nekretnine u [adresa] i to dvorišta i oranice u Stubičkoj ulici 66, postojeće kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj na listu AI z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitora, prodavatelj Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitor mogao na ime ulaganja rada i sredstava slobodno raspolagati dijelovima nekretnina koje prema navedenim ugovorima nisu trebale pripasti u vlasništvo tužiteljima prema točki 5. Ugovora ( čl. 6. Ugovora) bez daljnjeg pitanja i odobrenja vlasnika ( ovdje tužitelja), ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da u okolnostima konkretnog slučaja tuženici imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjed predmetnog dijela navedene nekretnine (pravo na posjed) i da posljedično tome na temelju odredbe čl. 163. st. 1. ZV ima pravo odbiti predaju predmetnog dijela navedene nekretnine, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, radi čega je i žalbu tužitelja valjalo ocijeniti neosnovanom.
21. Slijedom navedenog, kako je sud prvog stupnja odlučujući o zahtjevu tužitelja, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.
22. Međutim, odlučujući o zahtjevu tuženika usmjerenom na utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ( stanu, kao posebnom dijelu zgrade), sud prvog stupnja, po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja pogrešno zaključuje da tuženici ne mogu steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini ( stanu) dosjelošću jer po pravnom shvaćanju suda prvog stupnja da bi se dosjelošću moglo steći pravo vlasništva neke stvari ta stvar mora biti sposobna da bude predmetnom prava vlasništva te mora biti sposobna da pravo vlasništva na njoj bude stečeno dosjelošću, a što u konkretnom slučaju nije riječ budući je utvrđeno da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisana kao k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, stambena zgrada, [adresa], i da na njoj nije uspostavljeno etažno vlasništvo u smislu odredbe čl. 71., čl. 72. i čl. 73. ZV, dakle da u zemljišnoj knjizi nisu upisani posebni dijelovi koji su uspostavljeni na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine, a prema odredbi čl. 66. st. 1. ZV vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, pa posljedično tome u okolnostima konkretnog slučaja bez obzira kakve je kakvoće posjed i koliko je dugo trajao, zahtjev tuženika usmjeren na stjecanje prava vlasništva idealnog dijela predmetne nekretnine koji predstavlja posebni dio – stan, kada taj dio u trenutku donošenja odluke nije u zemljišnim knjigama upisan kao posebni dio uspostavljen na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine, smatra neosnovanim.
22.1. Naime, suprotno takvom shvaćanju suda prvog stupnja, kada je u postupku utvrđeno da su tuženici predmetni stan kupili od prodavatelja Trgopromet Horvat d.o.o., temeljem s njim sklopljenim Ugovorom o kupoprodaji nekretnina br. 03/03 od 15. rujna 2003. i Aneksa tom ugovoru od 30. siječnja 2004., a da je prema ugovoru o zajedničkom ulaganju od 28. siječnja 2003., sklopljenim između tužitelja KA i AA, kao suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s jedne strane i druge strane Trgopromet- Horvat d.o.o., kao i Ugovor o zajedničkom ulaganju od 28. siječnja 2003. sklopljenim između tužiteljice OA, kao vlasnice nekretnine u [adresa] i to dvorišta i oranice u Stubičkoj ulici 66, postojeće kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj na listu AI z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je Trgopromet-Horvat d.o.o., kao investitor, prodavatelj mogao na ime ulaganja rada i sredstava slobodno raspolagati dijelovima nekretnina koje prema navedenim ugovorima nisu trebale pripasti u vlasništvo tužiteljima prema točki 5. Ugovora ( čl. 6. Ugovora) bez daljnjeg pitanja i odobrenja vlasnika ( ovdje tužitelja), dakle da je mogao uz suglasnost tužitelja slobodno raspolagati i predmetnim stanom, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da u okolnostima konkretnog slučaja tuženici imaju pravo u ovom postupku zahtijevati utvrđenje prava (su)vlasništva na predmetnoj nekretnini jer je po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja to zapravo jedini pravni put kojim tuženici, kao pošteni stjecatelji mogu zaštititi svoja prava i u ovom postupku zahtijevati utvrđenje njihovog udjela na predmetnoj nekretnini u odnosu na predmetni stan, kao poseban dio, a sve iz razloga što na njoj nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela ( tako npr. na odgovarajući način i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-920/2021-3 od 12.srpnja 2023.). Istina pri tome valja istaknuti i da su tuženici trebali u ovom postupku postaviti svoj zahtjev na uspostavu etažnog vlasništva na način da se na određenom posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) utvrdi vlasništvo koje je povezano sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine (čl. 53. u vezi čl. 71. - 78. ZVDSP), ali kako to nisu učinili onda im po shvaćanju ovog drugostupanjskog suda svakako pripada pravo da u ovom postupku zahtijevaju utvrđenje da su na predmetnoj nekretnini stekli pravo suvlasništva u suvlasničkom dijelu koji odgovara njihovom posebnom dijelu, iako pri tome valja istaknuti i da bi tuženicima sukladno odredbama čl. 67. ZV pripadalo pravo zahtijevati i utvrđenje vlasništva posebnog dijela nekretnine – predmetnog stana ( tako npr. na odgovarajući način i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj:Rev-181/2021-2 od 7. veljače 2024.).
23. Posljedično tome, kako sud prvog stupnja, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nije na ovaj način raspravio zahtjev tuženika, činjenično stanje odlučno za pravilnu odluku o zahtjevu tuženika ostalo je nepotpuno utvrđeno, radi čega je, kao osnovanu valjalo prihvatiti žalbu tuženika i na temelju odredbe čl. 370. ZPP riješiti kao u izreci pod točkom I. ovog rješenja.
24. U nastavku postupka sud prvog stupnja ponovno će ocijeniti sve provedene dokaze, po potrebi će provesti, po tuženicima, predložene dokaze ( građevinsko vještačenje) te će nakon toga pravilnom ocjenom provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP) donijeti novu sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP pravilno obrazloženu presudu.
25. Obzirom da je navedena presuda ukinuta u ovom pobijanom dijelu valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka ( točka IV. izreke).
26. Odluka o troškovima postupka pod točkom II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Pula - Pola, 26. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Robert Fabris
