Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2350/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Kompozicija d.o.o.. OIB 92861476231 iz Svete Nedjelje, Srebrnjak 2a/1, kojeg zastupa punomoćnica Ružica Baumgarten, odvjetnica u Malom Lošinju, protiv 1. tužene FĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa Alma Kulenović, odvjetnica u Puli i 2. tuženika RĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Biljana Grozdanić Pilat, odvjetnica u Puli, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj Psp-31/2023-29 od 28. listopada 2024., dana 25. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj Psp-31/2023-29 od 28. listopada 2024., pod toč. I i II izreke i predmet u tom dijelu vraća istom sudu na ponovan postupak, koji će se provesti pred drugim sucem pojedincem.

II. Odluka o troškovima postupaka nastalim povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da su ga tuženici smetali u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su tijekom ožujka 2023. protupravno i samovlasno, bez suglasnosti tužitelja, hotimice tehničkim pomagalima uklonili i uništili suhozid kojem su bile ograđena k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to suhozid ukupne dužine 50 m x 0,60 m širine, da su preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izveli pristupni kolni put širine 5m, dužine 36,5 m do nekretnine u svom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da su po cijeloj dužini izvedenog pristupnog kolnog puta položili i ukopali bužire za vodne i električne instalacije za potrebe nekretnine u svom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se naloži tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje na način da predmetne nekretnine oslobode od osoba i stvari u svom vlasništvu, te strojeva, te da izvade iz zemlje položene bužire za vodne i električne instalacije, te predaju u posjed predmetne nekretnine tužitelju , da se zabranjuje tuženicima takvo ili bilo kakvo smetanje tužitelja u posjedovanju predmetnih nekretnina pod prijetnjom novčane kazne i zahtjev da se naloži tuženicima da naknade tužitelju troškove ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama (toč. I. izreke). Naloženo je tužitelji da naknadi 1. tuženoj parnični trošak u iznosu od 875,00 EUR, a 2. tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.156,52 EUR, u roku od 8 dana (toč. II. izreke). Odbijen je zahtjev 1. tužene za naknadu parničnog troška u daljnjem iznosu od 875,00 EUR, te zahtjev 2. tuženika za naknadu parničnog troška u daljnjem iznosu od 43,48 EUR (toč. III. izreke).

2. Protiv dijela prvostupanjskog rješenja pod toč. I i II izreke žalbu je podnio tužitelj iz žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti uz naknadu parničnog troška, uz naknadu troškova žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. U svojim odgovorima na žalbu 1. i 2. tuženici osporavaju osnovanost žalbenih navoda tužitelja i predlažu njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova tih odgovora.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite.

6. Tužitelj osnovanost svoga zahtjeva temelji na tvrdnji da je posljednji mirni posjednik nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje je stekao kupnjom od prodavateljice ĐĆ **.**.2019., te da je dana 2. ožujka 2023. dolaskom na svoje nekretnine utvrdio da su ga tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu njegovih nekretnina srušivši i uništivši dio suhozida kojim su predmetne nekretnine bile ograđene u dužini od 50 metara i širini od 0,60 metara i izvođenjem pristupnog šljunčanog puta do svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine 5 metara i dužine 35 metara kroz koji su položili i ukopali vodne i električne instalacije.

6. Odlučujući o tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da je tužitelj dolaskom na svoje nekretnine u ožujku 2023. saznao za čin smetanja i počinitelja i da je tužbu podnio 27. ožujka 2023., dale u prekluzivnom roku iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV);

- da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije 1. tužene, jer niti iz jednog provedenog dokaza sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je ona sudjelovala u izvršenju spornih radova ili dala nalog za njihovo izvršenje;

- da 2. tuženik ne spori da je izvršio sporne radnje i izgradio šljunčani put koji vodi do njegove nekretnine na kojemu je organizirao postavljanje cijevi (bužira) za struju i vodu do njegove nekretnine, time da tvrdi da je to učinio 2022. godine;

- da je provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta dipl. ing. NĆ utvrđeno da je porušen suhozid između nekretnine tužitelja kč. br. [katastarska čestica] i nekretnine tuženika kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok nije utvrđeno rušenje suhozida oko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da probijeni put ide od asfaltirane ceste koja je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po nekretnini tužitelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 27 metara i širini od 5 metara, zatim prolazi preko kkč. [katastarska čestica] u dužini od 18 metara, a zatim ponovno po nekretnini tužitelja kč. [katastarska čestica] u dužini od 9,5 metara, a označen je na skici lica mjesta, koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka označena slovima A-B-C-D;

- da je na mjestu gdje je tužitelj nasuo šljunak i proširio put ranije postojao kra tki i uski put za prolazak, pa da stoga tužitelj ne može biti isključivi posjednik, već eventualno suposjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da sud nije mogao utvrditi na koji način je tužitelj izvršavao posjedovne čine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nad suhozidom, time da na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije utvrđeno da bi na njoj bio porušen suhozid.

7. Temeljem utvrđenja da iz provedenih dokaza nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojemu je 2. tuženik napravio pristupni put do svoje nekretnine i na koji način je izvršavao posjed i održavao suhozid, niti je mogao sa sigurnošću utvrditi da su tuženici isključili ili bitno ograničili tužitelja u izvršavanju faktične vlasti na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud je ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za pružanje posjedovne zaštite u smislu odredbe čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), te je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti, jer je pobijano rješenje, unatoč svojoj preopširnosti ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a postoji i proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koju osnovano u žalbi ukazuje tužitelj.

9. Ocjena prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da je posljednji mirni posjednik nekretnina – kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], „jer sud iz provedenih dokaza nije mogao utvrditi je li tužitelj neposredno koristio sporni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je održavao suhozid i sjekao drva na dijelu nekretnine koji predstavlja put, te da je „upitno na koji način je ranija vlasnica uvela tužitelja u posjed kupljenih nekretnina“, nerazumljivo je, jer nije jasno na koji je to način tužitelj trebao održavati suhozid i zašto je morao sjeći drva, ako su to radili njegovi prednici. Naime, tužitelj svoj mirni faktični posjed predmetnih nekretnina temelji na činjenici da je zemljišnoknjižni suvlasnik predmetnih nekretnina u čiji posjed je stupio 2019. godine kupnjom od ranije vlasnice [obrt] ĐĆ, koju činjenicu je prodavateljica u svom iskazu potvrdila.

10. Nadalje, sud prvog stupnja navodi kako u postupku nije utvrđeno da bi tuženici izvedenim radovima isključili ili bitno ograničili tužitelja u dotadašnjem izvršavanju faktične vlasti spornog dijela kč. br. [katastarska čestica] na kojemu je izgrađen novi pristupni šljunčani put širine 5 metara i dužine 36,5 metara koji se proteže do nekretnine tuženika. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da je tu ranije postojao put, što ne proizlazi iz rezultata provedenog geodetskog vještačenja, jer je uski i kratki putić utvrđen u donjem dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] koji graniči s nekretninom tuženika. Pritom sud prvog stupnja propušta cijeniti od kakvog je značenja činjenica da tužitelj tvrdi da na mjestu spornoga šljunčanog puta ranije nije postojao put, dok je sam tuženik iskazao da ranije, prije izvođenja spornih radova, kontaktirao zz. tužitelja i tražio od njega odobrenje da prođe preko njegovih parcela do svojih i sruši donji suhozid (gromaču), dok ne napravi pristupni put do svojih nekretnina.

11. Nadalje, prigovor promašene pasivne legitimacije 1. tužene sud prvog stupnja obrazlaže na način da nije mogao sa sigurnošću utvrditi je li 1. tuženica sudjelovala u izvršenju spornih radova i je li dala nalog svome suprugu 1. tuženiku za izvršenje spornih radova. U pravu je žalitelj da prvostupanjski sud nije cijenio od kakvog je značenja to što su tuženici bračni drugovi i što su sporni radovi izvršeni u korist njihove nekretnine, a da je 1. tužena je, kako navodi u svom iskazu za sporne radove probijanja šljunčanog puta koje je naložio njezin suprug u korist njihove nekretnine znala i tome se nije protivila.

12. Konačno, obrazloženje pobijanog rješenja uglavnom se sastoji u navodima da prvostupanjski sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi činjenice vezane za čin smetanja, posljednje stanje posjeda, počinitelja, legitimaciju 2. tužene , a što je osnovni zadatak suda.

13. Kako navedene proturječnosti i nedostaci onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti prvostupanjsko rješenje u dijelu pod toč. I i II izreke i predmet u tom dijelu vratiti istom sudu na ponovan postupak, time da će se nova glavna rasprava provesti pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

14. S tim u vezi ukinuta je i odluka o troškovima postupka sadržana u točkama II. i III. izreke pobijane odluke.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu na koju mu je ukazano ovim rješenjem, te će ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu dajući za svoja utvrđenja jasne, valjene i neproturječne razloge.

16. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu, 25. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ksenija Grgić