Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usoz-98/2025-7

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Suda Željke Zrilić Ježek, univ. spec., predsjednice vijeća, Ljiljane Karlovčan-Đurović, Gordane Marušić Babić, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutog temeljem obavijesti FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po opunomoćenici Marijani Mastilović, odvjetnici u Splitu, Gundulićeva 26a, na sjednici vijeća održanoj dana 25. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu zakonitosti Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić, klasa: 340-03/14-01/02, urbroj: 2138/03- 02-14-01 od 19. prosinca 2014., (Službeni glasnik Općine Orebić, broj: 17/14.).

    Obrazloženje

    1. Podnositelji kao suvlasnici i posjednici nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], podnose obavijest temeljem odredbe članka 158. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24., 39/26. – odluka Ustavnog suda RH), a kako bi naslovni sud po službenoj dužnosti pokrenuo postupak ocjene zakonitosti općeg akta, i to:

    1. Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi, objavljena u Službenom glasniku Općine Orebić od 13. studenog 2021., klasa: 350-06/21-03/07, urbroj: 2138/03-02-21-01 od 12. studenog 2021.,

    2. Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi, objavljena u Službenom glasniku Općine Orebić od 8. ožujka 2024., klasa: 361-04/24-01/01, urbroj: 2117-17-1-24-01 od 4. ožujka 2024. i

    3. Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić, objavljena u Službenom glasniku Općine Orebić od 23. prosinca 2014., klasa: 340 -03/14-01/02, urbroj: 2138-03-02-14 od 19. prosinca 2014.

    2. Po službenoj dužnosti sud je razdvojio predmete te će se o Odluci o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi od 12. studenog 2021. odlučivati u spisu pod poslovnim brojem: Usoz-19/2025, o Odluci o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi od 4. ožujka 2024. odlučivat će se u predmetu pod poslovnim brojem: Usoz-97/2025 te će se u ovosudnom spisu odlučivati o ocjeni zakonitosti Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić od 19. prosinca 2014.

    3. Podnositelji obavijesti navode kako je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišno-knjižni odjel Blato od 17. rujna 2024. proveden prijavni list kojim se mijenja površina čestice [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a sve temeljem geodetskog elaborata izrađenog na osnovu navedenih Odluka. Uvidom u navedene Odluke utvrđeno je da kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije u istima navedena niti pojedinačnom brojkom niti anagrafskom oznakom, pa tako ni u očitovanju nositelja prava na nerazvrstanim cestama , koje očitovanje prileže spomenutom geodetskom elaboratu. Navedenoj kč. br. [katastarska čestica] je umanjena površina te je većim dijelom pripojena novoformiranoj čestici [katastarska čestica] i [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kojima je izvršen upis prava vlasništva za korist javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Orebić. Međutim, tom prilikom je umanjena i na štetu susjedne čestice [katastarska čestica] u vlasništvu FJ , podnositelja obavijesti. Usporedbom katastarskog plana prije i poslije cijepanja ostaje nelogično da novoformirana čestica u naravi javno dobro završava česticom u privatnom vlasništvu [katastarska čestica], i to onim što je od nje ostalo nakon cijepanja, a koja se sada nalazi na raskrižju s glavnom cestom Josipa bana Jelačića i zapravo kao privatno vlasništvo potpuno onemogućava funkciju i smisao javnog dobra, a to je dostupnost svima. Sama ova činjenica govori o nezakonitom postupanju protustranke, a posljedično i o nezakonito provedenom cijepanju. Smatra kako nisu ispunjene materijalno-pravne pretpostavke za donošenje navedenih odluka, odnosno iste su donesene protivno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Zakonu o cestama. Dio sporne čestice 796/3 je privatno vlasništvo podnositelja obavijesti i dio njihovog dvorišta koje se nalazi ujedno i na čestici [katastarska čestica], pa ostaje nejasno kako je isti mogao služiti za promet vozila po bilo kojoj osnovi. Uostalom, predmetna nekretnina je i opisom do sada odgovarala polju, a tek po provedbi prijavnog lista dobiva oznaku puta, dok dio privatnog dvorišta u naravi svakako nije javna površina niti cesta bilo koje vrste i statusa. Slijedom navedenog, sporna nekretnina ne udovoljava uvjetima propisanim člankom 131. stavkom 1. Zakona o cestama da bi se mogla smatrati nerazvrstanom cestom koja je kao takva postojala na dan stupanja na snagu Zakona o cestama, pa stoga smatra kako osporavane odluke nisu suglasne sa zakonom. U odnosu na pozivanje donositelja osporavanih odluka na Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji ovlašćuje jedinicu lokalne samouprave na donošenje odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi, ističu da navedena ovlast jedinica lokalne samouprave ne uključuje pravo jedinice lokalne samouprave da u popis nerazvrstanih cesta na temelju članka 131. Zakona o cestama uvrsti put, šetalište, pješačku stazu i sl., koji se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama nisu koristili za promet vozila, jer takve nekretnine ne udovoljavaju uvjetima iz članka 131. Zakona o cestama. Naglašavaju kako nekretnina u naravi i opisom poljem, a dijelom i faktički privatno vlasništvo u koje se zahvatilo, svakako ne udovoljava zakonskim uvjetima. Navode kako je odredbama članaka 131., 132. i 133. Zakona o cestama uređeno pitanje reguliranja pravnog statusa i upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige i za nerazvrstane ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu ovog Zakona. Stoga, članak 131. Zakona o cestama ne daje ovlaštenje za donošenje odluke o nerazvrstanim cestama, jer se radi o odredbi koja regulira način rješavanja pravnog statusa nerazvrstane ceste. Ističu kako je opisani način rješavanja proveden u cijelosti na štetu podnositelja zahtjeva neosnovano umanjujući njegove nekretnine. Smatraju kako se ovakvim odlukama ostavljaju vlasnici zemljišta bez bilo kakve pravne zaštite svog ustavom zajamčenog prava na nepovredivost vlasništva. Slijedom navedenog, predlažu ukinuti Odluku o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić od 19. prosinca 2014.

    4. U odgovoru na podnesenu obavijest donositelj osporenog akta ističe kako je Odluka o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić i dalje na snazi.

    5. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu zakonitosti osporene Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić, klasa: 340-03/14-01/02, urbroj: 2138-03-02-14 od 19. prosinca 2014.

    6. Osporenu Odluku o nerazvrstanim cestama na području Općine Orebić donijelo je Općinsko vijeće Općine Orebić na svojoj 13. sjednici održanoj 19. prosinca 2014. na temelju članka 19. stavak 1. podstavak 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", 33/01. – 144/12.), članka 3. stavak 1. točka 7. i članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", 36/95. – 153/13.), članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", 91/96. – 143/12.), članka 101. stavak 1., članka 102. i članka 107. stavak 3. Zakona o cestama ("Narodne novine", 84/11. – 92/14.), članka 31. Statuta Općine Orebić ("Službeni glasnik Općine Orebić", 2/13.).

    6.1. Predmetna Odluka objavljena je u Službenom glasniku Općine Orebić, broj:

    17/2014. te je odredbom članka 34. ove Odluke propisano da stupa na snagu u roku od 8 (osam) dana od dana objave u Službenom glasniku Općine.

    7. Člankom 1. ove Odluke određeno je da se ovom Odlukom uređuje korištenje, upravljanje, održavanje, gradnja i rekonstrukcija, zaštita, uređenje prometa, financiranje i nadzor na nerazvrstanim cestama na području Orebić. Sastavni dio ove Odluke čini popis nerazvrstanih cesta na području Općine Orebić.

    8. Članak 19. stavak 1. podstavak 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj: 33/2001, 60/2001, 129/2005, 36/2009, 36/2009, 109/2007, 125/2008, 150/2011, 144/2012.) propisuje da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na, između ostalog komunalno gospodarstvo.

    9. Člankom 3. stavak 1 točka 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj: 36/1995, 109/1995, 21/1996, 70/1997, 128/1999, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 82/2004, 110/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009, 153/2009, 49/2011, 90/2011, 144/2012, 56/2013, 94/2013, 153/2013.) propisano je da se komunalnim djelatnostima, između ostalog, smatra održavanje nerazvrstanih cesta te je člankom 30. ovog Zakona, između ostalog, propisana ovlast predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave da na temelju Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i potrebe uređenja zemljišta u skladu s postavkama dokumenata prostornog uređenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donosi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

    10. Člankom 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012.) propisano je da ovlast za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom u ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

    10.1. Na pravo vlasništva jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova te s njima izjednačenih pravnih osoba.

    11. Člankom 101. stavak 1. Zakona o cestama (Narodne novine 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014.) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

    12. Člankom 102. stavak 1. Zakona o cestama propisano je da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinica lokalne samouprave.

    13. Člankom 107. stavak 3. Zakona o cestama propisano je da jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području.

    14. Iz citiranih odredba zakonskih propisa, temeljem kojih je donesena osporavana Odluka, proizlazi da se ne mogu prihvatiti navodi podnositelja obavijesti o nevaljaloj pravnoj osnovi za donošenje osporenog općeg akta.

    15. Iz samih navoda podnositelja obavijesti kao i osporavane Odluke i Popisa nerazvrstanih cesta koji čine sastavni dio Odluke, utvrđeno je kako sporna čestica [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije u navedenoj Odluci, kao niti u Popisu nerazvrstanih cesta naznačena ni pojedinačnom brojkom, niti anagrafskom oznakom, pa tako ni u očitovanju nositelja prava na nerazvrstanim cestama, koje očitovanje prileže geodetskom elaboratu.

    16. Prigovori u odnosu na provedbu geodetskog elaborata izvedenog stanja NERAZVRSTANE CESTE koji je izradio MOJA POVRŠINA d.o.o. za izvođenje geodetsko-katastarskih radova koji se odnose na ulicu S.S. Kranjčevica , k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu od utjecaja u objektivnom sporu ocjene zakonitosti donesenog općeg akta.

    17. Slijedom iznesenog, trebalo je odgovarajućom primjenom članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima odlučiti kao u izreci presude.

    U Zagrebu 25. svibnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Željka Zrilić Ježek, univ. spec.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.