Poslovni broj: Us I-72/2025-15

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja PIPRA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 69295955364, kojeg zastupa opunomoćenik Mario Žaja, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 29B, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa u području zaštite prirode, nakon javne rasprave zaključene 23. travnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika ŽZ, službene osobe tuženika, objavljene 22. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-352-01/24-02/2, URBROJ: 443-01-17-01-24-2 od 28. studenoga 2024. i rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekosustava, KLASA: UP/I-352-01/24-02/15, URBROJ: 443-01-16-24-1 od 19. kolovoza 2024., podredno radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-352-01/24-02/2, URBROJ: 443-01-17-01-24-2 od 28. studenoga 2024., te da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-352-01/24-02/2, URBROJ: 443- 01-17-01-24-2 od 28. studenoga 2024. odbijena je žalba trgovačkog društva PIPRA d.o.o. [adresa], ovdje tužitelj, izjavljena protiv rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekosustava, KLASA: UP/I-352-01/24-02/15, URBROJ: 443-01-16-24-1 od 19. kolovoza 2024.

2. Prvostupanjskim rješenjem, donesenim po službenoj dužnosti u postupku inspekcijskog nadzora nad provođenjem zahvata na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], unutar područja obuhvaćenog ekološkom mrežom Natura 2000 - Kanjon Une - HR2001069, pod točkom I. zabranjuje se tužitelju obavljanje radnji i radova na izgradnji male hidroelektrane snage 160 kW, „Una – mlin“, na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji se rade bez provedene ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže.

3. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 14. siječnja 2025. tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika te ističe kako je tuženik grubo povrijedio procesna prava tužitelja, načelo zakonitosti, načelo traženja materijalne istine i načelo pristupa podacima te je posljedično pogrešno utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno pravo. Ističe kako je Ministarstvo zaštite okoliša 26. travnja 2013. tužitelju odgovorilo kako prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti ocjenu o potrebi procjene prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za izgradnju male hidroelektrane snage 160 Kw/h, jer da se predmetni zahvat ne nalazi na popisu zahvata za koje je ta obveza propisana naprijed navedenom Uredbom. Također, ističe kako se osporeno rješenje mora sagledavati i u svjetlu izdavanja lokacijske dozvole tužitelju budući se njime rad zabranjuje tužitelju upravo iz razloga što nije izradio procjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu kao bitnog preduvjeta za izdavanje lokacijske dozvole. Naime, tužitelj pojašnjava kako tuženik tvrdi kako je lokacijska dozvola od 9. ožujka 2015. izdana bez da je prethodno provedena ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a imajući u vidu da je zahvat planiran na području ekološke mreže, Kanjon Une, sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (,,Narodne novine", broj 109/07) na koju upućuje članak 58. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 70/05, 139/08 i 57/11). Navedeno tumačenje kako je protivno odredbi članka 108. stavak 3. i članka 109. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 76/07,38/09, 551/11,90/11 i 50/12) u vezi s člankom 36. stavkom 1. navedenog Zakona o zaštiti prirode, koji propisi su se primjenjivali u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Prema odredbi članka 108. stavak 3. Zakona o prostornim uređenju i gradnji iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima. Prema odredbi članka 36. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu sukladno ovom Zakonu. Mišljenja je kako prema navedenim zakonskim odredbama obveza provedbe ocjene ne nastaje samom činjenicom što se planirani zahvat odvija u području ekološke mreže, već se mora raditi o zahvatu koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenje da nigdje ne obrazlaže zašto je Ministarstvo zaštite okoliša u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole moralo zaključiti da se radi o zahvatu koji može imati značajni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, dok je izgledno kako je navedeno tijelo, koje samostalno odlučuje ima li planirani zahvat u područje ekološke mreže negativni potencijal propisan člankom 36. stavkom 1. Zakona o zaštiti prirode (2005) i u tom pogledu nema obvezu donošenja zasebnog rješenja, utvrdilo da se ne radi o takvoj vrsti zahvata te da ocjena prihvatljivosti nije potrebna. Navedeno kako potvrđuje i činjenica da Ministarstvo zaštite okoliša prema odredbi članka 108. stavku 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji nije zatražilo od podnositelja zahtjeva, koji je pravni prednik tužitelja, da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene utjecaja na okoliš. Stoga je mišljenja kako se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitosti, već o zakonito provedenom postupku, odnosno ističe kako je lokacijska dozvola izdana na pravilan način.

U pogledu navoda tuženika kako bi i izmjene i dopune lokacijske dozvole bile izdane protivno odredbi članka 127. stavak 2. podstavak 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), a u svezi s odredbom članka 24. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (2013.), budući da prije izdavanja izmjena i dopuna nije provedena procjena utjecaja na okoliš, tužitelj ističe kako se odredba članka 127. Zakona o prostornom uređenju ne primjenjuje na postupak izdavanja izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole, već isključivo na postupak izdavanja lokacijske dozvole. Pri tome napominje kako čak i kada to ne bi bio slučaj, se ne bi radilo o povredi, budući da za nastanak obveze provođenja ocjene prihvatljivosti zahtjeva nije dovoljno da se samo radi o zahvatu unutar ekološke mreže, već je i prema izmijenjenom zahvatu potrebno da takav zahvat ima potencijal značajnog negativnog učinka. Tuženik da niti jednom riječju ne obrazlaže zašto bi to bio slučaj već samo utvrđuje da je povreda nastupila imajući u vidu da je zahvat planiran na području ekološke mreže, koji zaključak kako nije ispravan. Tužitelj se dalje poziva na odredbu članka 148. Zakona o prostornom uređenju, koja jasno govori kako se u postupku donošenja rješenja o izmjeni i/Ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja, dok tuženik niti jednom riječju nije objasnio zašto bi izmjena i dopuna lokacijske dozvole imala utjecaj na posebni uvjet ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Osporava utvrđenje tuženika kako bi izmjena i dopuna lokacijske dozvole bila izdana bez da je prethodno provedena ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao i da je protivna odredbi članka 127. stavak 2. podstavak 4. Zakona o prostornom uređenju. Mišljenja je kako ne postoji povreda, a tome da u prilog govori i odredba članka 76. stavak 4. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13 i 78/15) koja jasno utvrđuje da se procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata. Pri tome naglašava kako navedeni zakon nije bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole pa stoga ta obveza nije niti postojala. Zbog navedenog, kako je nesporno da nije nastupila niti jedna povreda na koju se tuženik poziva u osporenom rješenju. Predmetnim aktima kako se zadire u pravomoćnost akata izdanih od strane Ministarstva graditeljstva, a koji su doneseni temeljem pravnih akata između ostalog i Ministarstva zaštite okoliša. Ukazuje kako je dio obrazloženja osporenog rješenja u kojem se navodi da je nekakvim neposrednim opažanjem utvrđena opasnost za okoliš, osim što je paušalan, isti van svake logike i životnosti. Zaključno, ističe kako se tuženik u osporenom rješenju poziva na odredbe Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana programa i zahvata za ekološku mrežu koje se ne mogu primijeniti na konkretan slučaj, u kojem je potrebno primijeniti odredbu članka 36. stavak 1 . Zakona o zaštiti prirode (2005.), koja je po pravnoj snazi iznad Pravilnika. Stoga da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje pobijanog rješenja odnosno zabranu daljnjeg rada tužitelju na izgradnji hidroelektrane. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje, podredno poništiti osporeno rješenje tuženika, te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak. Ujedno, potražuje trošak upravnog spora.

4. Podneskom od 4. studenoga 2025. tužitelj je u spis dostavio presudu Općinskog suda u Gospiću pod poslovnim brojem Pp-1229/2024-4 od 30. listopada 2025., iz koje proizlazi kako su tužitelj i odgovorna osoba tužitelja oslobođeni od optužbe da bi postupili protivno odredbama članka 25. stavak 1. i članka 27. stavak 1. (za zahvat iz točke 2.2. i točke 13. Priloga II Uredbe) Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14 i 3/17), provedbenog propisa iz članka 268. stavak 3. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18), i time počinili djelo prekršaja kažnjivo po članku 265. stavak 1., 2., i 3., istog Zakona . Navedeni sud kako je istaknuo da odredba članka 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ne propisuje obvezu nositelja zahvata podnošenja zahtjeva nadležnom tijelu za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu ako utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II, odnosno priloga III. te Uredbe, već se navodi da nositelj zahvata može podnijeti zahtjev, što upućuje na to da nema obvezu već da je to njegova diskreciona ocjena. Navedena presuda kako potvrđuje pravno stajalište tužitelja iz ove tužbe, da u vrijeme izdavanja lokacijske dozvole (2015.) i izmjena te dozvole, kao ni do trenutka inspekcijskog nadzora (2024.), nije postojala zakonska obveza provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Stoga, te s obzirom da je predmet ove tužbe zakonitost rješenja Državnog inspektorata koja se temelje upravo na pogrešnom tumačenju iste odredbe (članka 25. Uredbe), navedena presuda kako ima prejudicijalnu i dokaznu vrijednost te je obvezna smjernica za ujednačeno tumačenje prava. Stoga, tužitelj ustraje u tužbenom zahtjevu.

5. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te u bitnom ističe kako je u konkretnom slučaju inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata obavila inspekcijski nadzor u području zaštite prirode nad provedbom zakona i drugih propisa ko jima se uređuje zaštita prirode, te je u obavljenom nadzoru utvrdila kako tužitelj postupa protivno odredbama propisa iz područja zaštite prirode, te je na temelju tih propisa (Zakona) donijela prvostupanjsko rješenje. Objašnjava kako se zahvati za koje postoji obveza ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ne mogu provoditi ako prethodno nije proveden taj postupak, dok upućivanje tužitelja na „pravomoćne akte izdane od strane Ministarstva graditeljstva“ ne može utjecati na drugačije rješavanje ove upravne stvari. Pri tome napominje kako spisu prileži i rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 9. listopada 2024. kojim se oglašava ništavim građevinska dozvola od 6. listopada 2016., rješenje o promjeni imena investitora, od 27. studenoga 2018. te rješenje o produženju važenja građevinske dozvole, od 3. listopada 2019., koji su bili ishođeni za zahvat u prostoru, izgradnju MHE „Una – mlin“ na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Nadalje, upućuje na odredbu članka 4. stavak 2. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14), koja je stupila na snagu 29. svibnja 2014., te kojom je propisano da su zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni u popisima zahvata u prilozima II. i III. ove Uredbe, dok su u Prilogu II. Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, pod točkom 2.2. navedene hidroelektrane, u kojem slučaju je prije izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole od 2. listopada 2015. trebalo provesti i postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Iz tog razloga da je mišljenje Ministarstva zaštite okoliša od 2013. bez utjecaja na zakonitost prvostupanjskog rješenja. Nadalje, ističe kako je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju propisa kojima se uređuje zaštita prirode jer je utvrđeno da je tužitelj provodio zahvat izgradnje MHE „Una-mlin“ na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u području ekološke mreže Natura 2000, Području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS), „HR2001069 Kanjon Une“, za koji nije prethodno provedena ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Upućuje na odredbu članka 24. stavka 3. Zakona o zaštit i prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23), kojom je propisano u kojim slučajevima se ne provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (za zahvat neposredno povezan i nužan za upravljanje područjem ekološke mreže), a što kako je bilo propisano i odredbama članka 35. stavka 2. Zakona iz 2005. te članka 24. stavka 4. Zakona iz 2013., dok iz stanja spisa nesporno proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o zahvatu neposredno povezanom ili nužnom za upravljanje područjem ekološke mreže. Dalje, ističe kako je, suprotno navodima tužitelja, činjenično stanje u inspekcijskom postupku koji je prethodio donošenju prvostupanjskog rješenja, osim neposrednim opažanjem službene osobe, utvrđeno i ostalim sredstvima prikladnim za dokazivanje, između ostalog, uvidom u nalaz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 29. srpnja 2024., nalaz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 12. kolovoza 2024., mišljenje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije od 14. kolovoza 2024. i ostalu dokumentaciju. Pri tome napominje kako je procjenu trenutnog stanja na lokaciji zahvata izgradnje MHE „Una-mlin“, na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], obavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koji obavlja stručno-analitičke poslove iz područja zaštite okoliša i prirode, te je utvrdio da je već provedenim radovima došlo do štetnog utjecaja na prirodu i da se ne može isključiti daljnji značajni negativan utjecaj provedbe navedenog zahvata, kako na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, tako i na bioraznolikost u cijelosti (mišljenje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije od 14. kolovoza 2024.). Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

6. U sporu je održana rasprava 3. listopada 2025. i 23. svibnja 2026. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/2024, dalje ZUS) očituju o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnima za rješavanje ove upravne stvari. Na raspravi održanoj 20. svibnja 2026. sud je izvršio uvid u spis ovog suda pod poslovnim brojem Us I-2597/2024, pregledom kojeg je utvrđeno kako je predmet tog spora ocjena zakonitosti rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-361- 05/24-08/4 URBROJ: 531-03-4-24-8 od 9. listopada 2024. . Tim rješenjem kako je oglašena ništavim građevinska dozvola Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenta prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Gračac, Klasa: UP/I - 361-03/16-01/04, Urbroj: 2198/10-11-3/1-16-3 od 6. listopada 2026., oglašeno je ništavim rješenje o promjeni imena investitora te rješenje o produženju važenja predmetne građevinske dozvole. Nadalje uvidom u navedeni spis predmeta utvrđeno je kako je rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Klasa : UP/I-325- 03/18-01/70, Urbroj: 517-05-1-2-24-17 od 18. prosinca 2024. raskinut ugovor o koncesiji za korištenje vodne snage vodotoka Una, radi proizvodnje električne energije.

7. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi 3. listopada 2025. i 23. travnja 2026., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 1500 bodova (1 bod = 2 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

8. U cilju ocijene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, tijekom dokaznog postupka sud je pregledao dokumentaciju priloženu u sudskom spisu predmeta, dokumentaciju sadržanu u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu, te je pregledan spis ovog suda pod poslovnim Us I-2597/2024.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom članka 114. stavak 3. ZUS-a, ovaj sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, kojim se tužitelju zabranjuje obavljanje radnji i radova na izgradnji male hidroelektrane snage 160 kW „Una -mlin“ na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u području ekološke mreže Natura 2000 – „HR2001069 Kanjon Une“,a koji se radi bez ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže, pri čemu je među strankama sporno je li tuženik bio ovlašten zabraniti rad tužitelja, kraj činjenice da je tužitelj ishodio pravomoćne akte kojima se odobrava predmetni zahvat u prostoru.

11. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi kako su viši inspektori zaštite prirode Državnog inspektorata obavili inspekcijski nadzor zahvata u prostoru, izgradnje MHE „Una-mlin” na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], o čemu u spisu prileže zapisnici od 12. srpnja 2024., 7. kolovoza 2024., 13. kolovoza 2024. i 19. kolovoza 2024.

12. Nadzorom je utvrđeno kako tužitelj obavlja predmetni zahvat, kako se lokacija zahvata nalazi u području ekološke mreže Natura 2000, Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) „HR2001069 Kanjon Une“, kako je investitor CROATAN d.o.o., pravni prednik tužitelja, za izgradnju MHE „Una-mlin” na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostava Gospić ishodio: lokacijsku dozvolu za zahvat u prostoru KLASA: UP/I350-05/13-01/01, URBROJ: 2198/1-11-3/1-15-18, od 9. ožujka 2015., izmjenu i dopunu lokacijske dozvole KLASA: UP/1-350-05/15-01/01, URBROJ: 2198/1-11-3/1-15-5, od 2. listopada 2015., građevinsku dozvolu, KLASA: UP/1 -361- 03/16-01/04, URBROJ: 2198/1-11-3/1-16-3, od 6. listopada 2016., rješenje o produženju važenja građevinske dozvole, KLASA: UP/I-361-03/19-01/22, URBROJ: 2198/1-07-03/1-19-2, od 3. listopada 2019. za još tri godine od dana pravomoćnosti osnovne građevinske dozvole, kao i da je Zadarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove 27. listopada 2022. izdala obavijest o prijavi početka građenja. Uvidom u dokumentaciju za izdavanje lokacijske dozvole od 9. ožujka 2015. kako je utvrđeno da za navedeni zahvat ne prileži rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, odnosno dokaz da je prije izdavanja predmetne dozvole proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode važećim u to vrijeme, a niti je u postupku ishođenja izmjene i dopune lokacijske dozvole (koji je proveden jer prethodno nije bilo obuhvaćeno kompletno tehnološke rješenje - kanali za dovod vode do turbine i odvod nakon prolaska kroz „Kaplanovu turbinu”) proveden postupak ocjene o potrebi procjene zahvata na okoliš u sklopu kojeg je trebalo provesti i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

13. Iz zapisnika dalje proizlazi kako je očevid na predmetnoj lokaciji obavljen 12. srpnja 2024. i 7. kolovoza 2024. (kada su sudjelovali i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, te predstavnici Javne ustanove Natura Jadera) , kada je neposrednim opažanjem utvrđeno kako su na navedenoj lokaciji srušeni ostaci stare mlinice (kameni zidovi bez krova); kako su vidljive oznake iskoličenja; kako je odvodni kanal stare mlinice proširen, a dovodni kanal zatrpan, kako su započeti radovi na privodnom kanalu planirane strojarnice, a za zaustavljanje vode kako je napravljen „zečji nasip“ koji sprječava tok vode u privodni kanal i usmjerava ga u glavni tok rijeke; kako je do tada izvedenim građevinskim radovima došlo do gubitka toka rijeke u privodnom i odvodnom kanalu stare mlinice. Od Zavoda za zaštitu okoliša i prirode je zatraženo da izvrši stručne analize utjecaja uvidom u priklopljenu i postojeću dostupnu dokumentaciju i baze podataka, te potom izradi mišljenje (je li zahvat prouzročio štetnu posljedicu za prirodu i da li će prouzročiti štetnu posljedicu za prirodu u narednom periodu).

14. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije je dostavio mišljenje KLASA: 352-04/24-01/9, URBROJ: 517-12-2 od 14. kolovoza 2024. u kojem se utvrđuje slijedeće:

- lokacija zahvata nalazi se unutar područja ekološke mreže „HR2001069 Kanjon Une”, oko 100 m nizvodno od granice spomenika prirode Vrelo rijeke Une. Ciljne vrste područja ekološke mreže su kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) i peš (Cottus gobio), a ciljni stanišni tipovi su 32A0 sedrene barijere krških rijeka Dinarida i 8210 karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom;

- zatečeno stanje na lokaciji stare mlinice Una-mlin je posljedica pripremnih radova za izgradnju MHE provedenih u srpnju 2024.;

- osim rušenja ostataka građevine starog mlina uklonjena je i riparijska vegetacija (drvenasta, grmolika i zeljasta) uz dovodni i odvodni kanal mlinice kao i na umjetnoj pregradi izgrađenoj radi skretanja vode na mlin;

- nije zatečeno obavljanje radova u glavnom toku rijeke Une, niti zadiranje strojevima u korito rijeke, ali su ranije postojeći dovodni kanal uzvodno i odvodni kanal nizvodno od postojeće stare mlinice u potpunosti izmijenjeni na način da je koridor kanala na mjestima proširen i do 5 metara, u cijelosti je izravnato dno te je cijela površina nasuta kamenim materijalom. Kaskadne pregrade između glavnog toka i dovodnog kanala (vidljive na fotografijama iz ranijih godina) su u potpunosti uklonjene, na koji način došlo do ozbiljne promjene i uništavanja staništa u kanalu uz glavni tok kojeg čine zona riparijske vegetacije, kameni supstrat, mahovina i vodeno bilje;

- na temelju fotodokumentacije iz 2016., 2022. i 2023. je utvrđeno kako je zona riparijske vegetacije uz glavno korito Une i kanal bila gusta te se sastojala od stabala, grmlja i niske zeljaste vegetacije, zasjenjenost dovodnog i odvodnog kanala je bila u cijeloj njegovoj dužini. Pripremnim radovima na lokaciji je uklonjena i kaskadna pregrada između glavnog toka i dovodnog kanala, moguće s već uspostavljenim osedravanjem, s obzirom da mlinica i kanal nisu u funkciji više desetljeća te je sam kanal antropogeno stvoren/izmijenjen poprimio karakteristike prirodnog vodotoka. Kanal kako je u potpunosti suh, a na području odvodnog kanala je zabilježena prisutnost potočnog raka (Austropotamobius torrentium) koji je strogo zaštićena vrsta, ujedno i vrsta s Dodatka II Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Stoga, da se s obzirom na opseg provedenih radova i zatečeno stanje može zaključiti kako je nedvojbeno došlo do stradavanja jedinki potočnog raka i gubitka njegovog staništa.

Nadalje, u mišljenju se navodi kako je to tijelo izvršilo uvid Glavni projekt izrađen od trgovačkog društva Arhitekti Salopek d.o.o. Petrinja od 30. listopada 2015., te je utvrđeno da se radi o izgradnji i korištenju mHE na mjestu porušenog mlina oko 400 m nizvodno od izvora rijeke Une, a izmjenom i dopunom lokacijske dozvole kako je obuhvaćen i cijeli sustav dovoda vode (dovodni/privodni kanal) prolaska kroz turbinu i povrat vode u vodotok (odvodni kanal), te se cijeli zahvat proteže na tri parcele javnog vodnog dobra. Također, novonastala parcela kako obuhvaća i dio korita rijeke Une, dok se iz dostavljene dokumentacije ne može isključiti mogućnost da će se strojni radovi nastaviti u koritu glavnog toka rijeke Une, ne može se sa sigurnošću utvrditi obuhvat radova te slijedom toga niti opseg mogućih utjecaja na bioraznolikost. Smatra kako provedba planiranog zahvata može onemogućiti postizanje ciljeva Plana upravljanja vodnim područjima do 2027. kojim je ukupno stanje vodnog tijela CSR00003 215301 UNA (na kojemu se nalazi lokacija zahvata) ocijenjeno kao umjereno (ekološko stanje, te biološki i hidromorfološki elementi kakvoće vode), odnosno smatra kako će se planiranim zahvatom narušiti stanje vodnog tijela osobito njegovih ekoloških elemenata i onemogućiti postizanje zadanog ukupnog vrlo dobrog stanja vodnog tijela predviđeno Procjenom stanja za 2027. iz Plana upravljanja vodnim područjima do 2027. Nadalje se ističe kako se ne može isključiti ni mogućnost znatnog pogoršanja staništa ribe peš (Cottus gobio) i stanišnog tipa 32A0 sedrene barijere krških rijeka Dinarida, budući da se ciljevi očuvanja, između ostalog, vežu i uz kvalitetu ekoloških uvjeta u hidromorfološko stanje za čiju ocjenu je ključna ocjena stanja vodnog toka. Također, kako se ne može isključiti štetan utjecaj ovog vodozahvata na očuvanje prirodne ravnoteže slatkovodnog ekosustava rijeke Une s obzirom da su 300- 400 metara nizvodno već dva postojeća vodozahvata . Zaključno, da se smatra da je do sada provedenim radovima izgradnje MHE „Unamlin” na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do štetnog utjecaja na prirodu, te da se, uzimajući u obzir nedostatak detalja oke provedbe samog zahvata (točan obuhvat i način provodenja radova, režim rada MHE i kapacitet već postojećih vodozahvata), ne može isključiti daljnji značajni negativan utjecaj provedbe navedenog zahvata, kako na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, tako i na bioraznolikost u cijelosti. Kao prilog mišljenju su dostavljene fotografije.

15. Tijekom inspekcijskog nadzora, a po zahtjevu inspektora zaštite prirode, proveden je od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nadzor nad zakonitosti rada i postupanja Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Gračac u postupcima izdavanja lokacijske dozvole, koje tijelo je dalo odgovor KLASA: 040- 02/24-0613, URBROJ: 531-03-2-24-9 od 12. kolovoza 2024. Provedenim nadzorom kako je utvrđeno kako su predmetni postupci izdavanja lokacijske dozvole, izmjene i dopune lokacijske dozvole, građevinske dozvole te rješenja o promjeni naziva investitora, opterećeni brojnim nepravilnostima i propustima (nisu pozivane stranke na uvid, ne prileži valjana izjava projektanta idejnog projekta…). U odnosu na činjenice bitne za rješavanje u ovoj upravnoj stvari utvrđeno je da spisu predmeta lokacijske dozvole ne prileži dokaz da su prije pokretanja ili tijekom postupka pribavljeni posebni uvjeti iz područja zaštite prirode, a kako to imaju u vidu odredba članka 106.a i odredba članka 109. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koje je bilo potrebno utvrditi sukladno posebnom propisu, u konkretnom slučaju Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 70/05, 139/08 i 57/11). Također, u spisu predmeta izmjena i dopuna lokacijske dozvole (zbog promjene lokacijskih uvjeta u odnosu na osnovnu lokacijsku dozvolu) da su počinjene nepravilnosti (stranke nisu pozvane na uvid u spis predmeta, ne prileži valjana izjava projektanta idejnog projekta), te ujedno ne prileži ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu a kako to ima u vidu odredba članka 127. stavak 2. podstavak 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a koji postupak je bilo potrebno provesti sukladno odredbama posebnog propisa, u ovom slučaju Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13). Također je utvrđeno kako s obzirom na nove propise iz područja zaštite okoliša i to Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13 i 78/15) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14) podnositelj predmetnog zahvata je bio u obvezi podnijeti nadležnom Ministarstvu zahtjev za mišljenjem o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

16. Nadalje, tijekom inspekcijskog postupka dostavljen je nalaz i mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije KLASA: 041-01/24-02/5, URBROJ: 517- 14-02-02-24-4 od 29. srpnja 2024., o provedenom upravnom nadzoru na zakonitošću rada i postupanja u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, vezano za izdane akte koji se odnose na zahvat izgradnje male hidroelektrane „Una-mlin”. Nadzorom je utvrđeno: 1. kako nije proveden postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu kod osnovnog zahvata iz 2013., niti kod izmjena i dopuna zahvata iz 2015.; 2. kako nije zatraženo mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procijene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata kod izmjena i dopuna lokacijske dozvole; 3. kako su rješenja kojima se utvrđuju vodopravni uvjeti izdana na temelju nepotpune dokumentacije; 4. kako su rješenja kojima su utvrđeni vodopravni uvjeti postala pravomoćna, konačna i izvršna te ne postoje zakonske pretpostavke za poništavanje, ukidanje ili oglašavanje istoga; 5. kako s obzirom na prethodna utvrđenja postoje okolnosti koji dovode u sumnju ispravnost lokacijske dozvole izdane za predmetni zahvat što je potrebno ispitati prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i gradnju, te koji nisu u nadležnosti tog tijela; 6. kako to Ministarstvo nema ovlasti u odnosu na upravno područje graditeljstva i prostornoga uređenja. Zaključno se navodi kako to tijelo nema ovlasti za daljnjim postupanjem u predmetnom postupku, međutim, međutim, to tijelo je dalo mjere i preporuke, u vidu da se dokumentacija Zadarske županije uputi inspekcijama Državnog inspektorata RH radi provođenja inspekcijskog nadzora te poduzimanja odgovarajućih inspekcijskih mjera s ciljem otklanjana utvrđenih nepravilnosti.

17. Iz zapisnika od 13. kolovoza 2024. i 19. kolovoza 2024. proizlazi kako je tužitelju omogućeno očitovanje o utvrđenim činjenicama tijekom inspekcijskog postupka. Zakonski zastupnik tužitelja DZ je istaknuo kako je kupio pravnu osobu PIPRA d.o.o. u lipnju 2022. od prethodnog vlasnika, koje društvo je u tom trenutku u vlasništvu imalo pravomoćnu građevinsku dozvolu za predmetni zahva t u prostoru, te se ujedno nije složio sa utvrđenjima iz zapisnika, kao i namjerom zaustavljanja radova na mHE Una-mlin.

18. Ekološka mreža Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) prema odredbi članka 9. stavak 1. točka 7. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

19. Prema odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS), posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) te vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS) , a očuvanje područja ekološke mreže prema odredbi članka 55. stavak 1. tog Zakona osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti, provođenjem mjera očuvanja, provedbom plana upravljanja i odgovarajućim zakonskim, administrativnim ili ugovornim mjerama koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrstama koji su prisutni na tim područjima.

20. Odredbom članka 24. Zakona o zaštiti prirode je propisano kako ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (u daljnjem tekstu: Ocjena prihvatljivosti) je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata, samog i s drugim strategijama, planovima, programima ili zahvatima, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (stavak 1.); kako se ocjena prihvatljivosti provodi za strategiju, plan, program ili zahvat, kao i za svaku izmjenu i/ili dopunu strategije, plana, programa ili zahvata, koja sama ili s drugim strategijama, planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (stavak 2.), kako se ocjena prihvatljivosti ne provodi za strategiju, plan, program ili zahvat neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže (stavak 3.).

21. Prema odredbi članka 25. Zakona o zaštiti prirode ocjena prihvatljivosti za područje ekološke mreže sastoji se od: prethodne ocjene prihvatljivosti (u daljnjem tekstu: Prethodna ocjena), glavne ocjene prihvatljivosti (u daljnjem tekstu: Glavna ocjena) te utvrđivanja prevladavajućega javnog interesa i odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete.

22. Odredbom članka 28. Zakona o zaštiti prirode propisano je kako se ocjena prihvatljivosti zahvata provodi, sukladno načelu predostrožnosti, kako bi se utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže sveli na razumnu mjeru (stavak 1.); kako se ocjena prihvatljivosti zahvata provodi u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole ili izdavanja drugog potrebnog odobrenja za provedbu zahvata (stavak 2.).

23. Odredbom članka 216. stavak 2. točka 4. Zakona o zaštiti prirode propisano je kako će u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti, radnji i radova koji nisu u skladu s ovim Zakonom i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

24. Za istaći je kako je odredbom članka 35. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 70/05, 139/08, 57/11 i 80/13) bilo propisano kako je ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da provedba plana, programa ili zahvata u područje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njezinu strukturu i funkcionalnost , kao i da se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ne provodi ako je plan, program ili zahvat neposredno povezan s upravljanjem područjem ekološke mreže.

25. Prema odredbi članka 36. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (2005) planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu sukladno ovom Zakonu.

26. Odredbom članka 27. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine” broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23) propisano je kako inspekcijske poslove u području zaštite prirode obavlja inspekcija zaštite prirode, koji, između ostalog, prema stavku 2. te zakonske odredbe podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje zaštita prirode, te obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

27. Odredbom članka 70. stavka 1. propisano je da ako je ovim Zakonom, drugim zakonom ili propisima Europske unije propisano da se u slučaju utvrđene nezakonitosti izriče određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru.

28. Imajuću u vidu citirane zakonske odredbe, te naprijed činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom, a iz kojeg u bitnom proizlazi kako tužitelj provodi zahvat izgradnje male hidroelektrane snage 160 kW „Una-mlin“ unutar područja obuhvaćenog ekološkom mrežom Natura 2000 - Kanjon Une - HR2001069, za koji nije provedena prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, te da su u do tada provedenim aktivnostima tužitelja prouzročene posljedice za prirodu, te se ne može isključiti daljnji negativni utjecaj provedbe tog zahvata, kako na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, tako i na bioraznolikost u cijelosti, sud nalazi kako postupanjem inspektorice zaštite prirode, odnosno izricanjem upravne mjere, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Radi se o mjeri koja je imperativne naravi, koju inspektor mora izreći kada utvrdi radnje i radove koji nisu u skladu s Zakonom o zašiti prirode, a neprovedba ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu predstavlja povredu zakonskih uvjeta, pri čemu pozivanje tužitelja na pravomoćne akte za građenje nije od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari. Naime, priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu, a zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima, između ostalog, i predostrožnosti kada postoji prijetnja od ozbiljne ili nepopravljive štete za prirodu (članci 3. i 5. Zakona o zaštiti prirode), a što se u konkretnom slučaju prema mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije KLASA: 352-04/24-01/9, URBROJ: 517-12-2 od 14. kolovoza 2024. ne može sa sigurnošću isključiti.

29. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

30. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 22. svibnja 2026.

S U T K I N J A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. PIPRA d.o.o. Kaštel [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Mario Žaja, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 29B

2. Državni inspektorat RH, Središnji ured, Sektor za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Šubićeva 29,

3. u spis