Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-662/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv ovršenika Grada Zagreba OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Ovr- 685/2024-6 od 14. travnja 2026., dana 21. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja kao osnovana, ukida rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Ovr-685/2024-6 od 14. travnja 2026., te se predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbacuje se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 17. ožujka 2026. kao nedopušten.

2. Rješenje suda prvog stupnja pobija žalbom ovrhovoditelj zbog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 353. stavka 1. točkom 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012. - dalje: OZ) te predlaže da sud drugog stupnja žalbu usvoji.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz stanja spisa predmeta proizlazi:

- da ovrhovoditelj ima dospjelo nepodmireno potraživanje prema pok. LG, predniku ovršenika, na temelju ovršne isprave, presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-615/2004 od 12. svibnja 2005.;

- da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave , presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-615/2004 od 12. svibnja 2005.;

- da je u ostavinskom postupku iza pok. LG doneseno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Damira Andrašića, poslovni broj O-2461/2023 od 18. lipnja 2024.;

- da se ostavinska imovina iza pok. LG, umrlog **.**.2023., sastoji od nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 51, dvorište i oranica, [adresa] površine 751 m2 u cijelosti i pokretnina - uloga na računu kod Raiffeisenbank Austria d.d. broj [broj bankovnog računa], uloga na računu kod Raiffeisenbank Austria d.d. broj [broj bankovnog računa], uloga na računu kod [obrt] broj [broj bankovnog računa] i potraživanja prema HZMO s osnove neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu, koja ostavinska imovina prelazi u vlasništvo Grada Zagreba, sada ovršenika;

- da je ovrhovoditelj zahtijevao provedbu ovrhe protiv Grada Zagreba na svim njegovim novčanim sredstvima na svim računima kod svih banaka.

5. Sud prvog stupnja ističe kako se u konkretnom slučaju radi o stjecanju ošasne imovine, a odgovornost jedinice lokalne samouprave za dugove ostavitelja u skladu s odredbom članka 139. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019. – dalje: ZN) ograničena je ne samo visinom (članak 139. stavak 3. ZN), već i imovinom kojom jedinica lokalne samouprave odgovara (članak 139. stavak 6. ZN), stoga se, u skladu s odredbom članka 139. stavka 6. ZN, prisilna naplata tražbine koju je vjerovnik imao prema ostavitelju, može provesti samo na stvarima ili pravima koje je jedinica lokalne samouprave stekla kao ošasnu imovinu.

6. Sud prvog stupnja dalje navodi da, imajući u vidu citiranu odredbu članka 139. ZN te sadržaj rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku iza pok. ostavitelja, ovrhovoditelj je protiv ovršenika, kao ošasnog nasljednika, bio u mogućnosti tražiti prisilno namirenje svoje novčane tražbine, samo na naslijeđenim nekretninama i naslijeđenim novčanim sredstvima, stoga je odlučeno kao u izreci pobijanog rješenja.

7. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom članka 354. stavka 2. ZPP, u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).

8. Međutim, osnovano ovrhovoditelj ističe da Grad Zagreb kao nasljednik ošasne imovine odgovara za ostaviteljeve dugove do visine naslijeđenih sredstava.

9. Odredbom članka 139. stavka 3. ZN propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.

10. Odredbom članka 139. stavka 6. ZN propisano je da predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.

11. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju ovršeniku, kao gradu, uručena ostavinska imovina pok. LG kao ošasna imovina, to u skladu s citiranom odredbom članka 139. stavka 6. ZN, predmet ovrhe ovrhovoditelja prema Gradu Zagrebu mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, tj. nekretnine i pokretnine navedene u rješenju o nasljeđivanju iza pok. LG.

12. Slijedom navedenog, a kako se u konkretnom slučaju radi o ovrsi radi izravne naplate tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa kod banaka , predmet ovrhe mogu biti samo novčana sredstva (koja su sastavni dio ostavine iza pok. prednika ovršenika), odnosno, pljenidba i prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika dopuštena je do iznosa koji je Gradu Zagrebu kao nasljedniku ovršenika uručen.

13. Naime, općine, odnosno gradovi, nalaze se u specifičnom položaju jer na njih smrću ostavitelja koji nema nasljednika prelazi ostavina, te oni time stječu jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, ali se pri tom ne mogu odreći nasljedstva. Navedeno znači da gradovi i općine moraju prihvatiti pravne posljedice koje za nasljednike nastaju glede odgovornosti za ostaviteljeve dugove, te kao i drugi nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, ali ne cijelom svojom imovinom, nego samo onim stvarima i pravima koja su sastavni dio ostavine.

14. S obzirom na to da u rješenju o nasljeđivanju nije naveden iznos novčanih sredstava koji predstavlja ostavinu i koji je uručen Gradu Zagrebu, u ponovnom postupku sud prvog stupnja će utvrditi visinu naslijeđenih sredstava te će potom ponovno odlučiti o prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja.

15. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 21. svibnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Žulj