REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-28/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Marković, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika NG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika CG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Sunčica Paurović, odvjetnica u Crikvenici, zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji 1. i 2. tuženika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-404/2023-2 od 10. svibnja 2023. kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022., na sjednici 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Revizija 1. i 2. tuženika se odbija.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova odgovora na reviziju.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022. suđeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

'I. Utvrđuje se da su tuženi BG i CG smetali tužitelja VG u posljednjem, faktičnom i mirnom suposjedu nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 3 i dvorište u [adresa], površine 25 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], kuhinjski vrt kod kuće u [adresa], površine 170 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 4 i dvorište u [adresa], površine 52 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], vrt kod kuće u [adresa], površine 29 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da su 3. prosinca 2018.g. ušli u kuću na adresi [adresa] u [adresa] i stavili lokot na ulazna vrata koja se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženima GG i CG da uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da uklone lokot s ulaznih vrata na adresi [adresa] u [adresa] koja se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 3 i dvorište u [adresa], površine 25 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao i sve ostale zapreke za ulazak u predmetne nekretnine, sve u roku od 8 dana, te im se zabranjuje svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne.,,

II Nalaže se tužitelju da tuženima namiri trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.200,00 kuna / 291,99 Eura u roku od 15 dana.“

2. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-404/2023-2 od 10. svibnja 2023. suđeno je:

„I Uvažava se žalba tužitelja i preinačuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022., te rješava:

1. Utvrđuje se da su 1. tuženik BG i 2. tuženik CG smetali tužitelja VG u posljednjem, faktičnom i mirnom suposjedu nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 3 i dvorište u [adresa], površine 25 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], kuhinjski vrt kod kuće u [adresa], površine 170 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 4 i dvorište u [adresa], površine 52 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], vrt kod kuće u [adresa], površine 29 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da su 3. prosinca 2018.g. ušli u kuću na adresi [adresa] u [adresa] i stavili lokot na ulazna vrata koja se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se 1. tuženiku GG i 2. tuženiku CG uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da uklone lokot s ulaznih vrata na adresi [adresa] u [adresa] koja se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 3 i dvorište u [adresa], površine 25 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao i sve ostale zapreke za ulazak u predmetne nekretnine, sve u roku od 8 dana, te im se zabranjuje svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak sastava žalbe u iznosu od 99,54 eura/ 750,00 kuna, u roku od 8 dana.“

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-1047/2024-2 od 28. svibnja 2025., 1. i 2. tuženicima je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja, zbog pravnih pitanja koja glase:

"1. Je li tužitelj koji u parnici radi smetanja posjeda tvrdi da je nasljednički (su)posjednik nekretnine, osim činjenice da je njegov pravni prednik bio u posjedu u trenutku smrti i da je tužitelj nasljednik tog pravnog prednika, dužan dokazati i činjenicu da je nekretnina koju je posjedovao njegov pravni prednik ujedno i ostavinska imovina tog pravnog prednika, a da bi se tužitelju pružila sudska zaštita takvog nasljedničkog (su)posjeda, u smislu članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?

2. Prelazi li na nasljednike, u smislu članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, samo onaj posjed koji nasljeđuju, odnosno koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine, a da bi time nasljednici imali pravo na zaštitu tog posjeda?"

4. Na temelju dopuštenja revizijskog suda 1. i 2. tuženik su u zakonskom roku podnijeli reviziju zbog navedenih pravnih pitanja te su predložili preinačiti drugostupanjsko rješenje, podredno ukinuti drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovno suđenje.

5. Tužitelj u odgovoru na reviziju pobija navode iz revizije i predlaže reviziju odbiti uz naknadu troškova sastava odgovora na reviziju.

6. Postupajući u skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11-pročišćeni tekst, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) revizijski je sud ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Revizija nije osnovana.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su ga tuženici smetali u suposjedu nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 3 i dvorište u [adresa], površine 25 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], kuhinjski vrt kod kuće u [adresa], površine 170 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 4 i dvorište u [adresa], površine 52 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], vrt kod kuće u [adresa], površine 29 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da su 3. prosinca 2018. ušli u kuću na adresi [adresa] u [adresa] i stavili lokot na ulazna vrata koja se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te traži da im se naloži uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da uklone lokot s ulaznih vrata kao i sve ostale zapreke za ulazak u predmetne nekretnine te da im se zabrani svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

9.1. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev, na temelju slijedećih utvrđenja:

- majka tužitelja, pokojna FG, stanovala je u predmetnoj nekretnini do svoje smrti

- tuženici su ušli u tu kuću i stavili lokot sa zapadne strane (odnosno lokot na dvorišna vrata)

- tužitelj nije stanovao u toj kući već je u vrijeme počinjenog smetanja bio na radu u Njemačkoj.

9.2. Prvostupanjski sud zaključuje kako tužitelj nije bio u posjedu predmetne kuće jer je živio u [adresa] te da je u posjedu bila njegova majka, slijedom čega tužitelj nije bio posljednji, mirni i faktični suposjednik predmetnih nekretnina, a kako nije dokazao ni da je nasljednički suposjednik jer nije dokazao da je naslijedio tu nekretninu od majke to je sud tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

10. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsko rješenje i prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćajući činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, ali zaključivši da je tužitelj stekao nasljednički suposjed u skladu s odredbom čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZVDSP), a tuženici su nesporno izvršili čin smetanja na način kako je to opisano u tužbenom zahtjevu pa je pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 21. i 22.

ZVDSP, tužitelju trebalo pružiti posjedovnu zaštitu.

11. Uvažavajući sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena, spornim se u ovoj fazi postupka ukazuju pitanja je li tužitelj kao nasljednik svog pravnog prednika, dužan dokazati i činjenicu da je nekretnina koju je posjedovao njegov pravni prednik ujedno i ostavinska imovina tog pravnog prednika, da bi se tužitelju pružila sudska zaštita takvog nasljedničkog (su)posjeda, u smislu čl. 17. ZVDSP. Nadalje, prijeporno je i prelazi li na nasljednike, u smislu čl. 17. ZVDSP samo onaj posjed koji nasljeđuju, odnosno koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine, a da bi time imali pravo na zaštitu tog posjeda?

12. S obzirom na sadržaj postavljenih pitanja ovaj sud nalazi relevantnim odredbe ZVDSP, i to:

„Nasljeđivanje posjeda

Članak 17.

(1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.

(2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome.

(3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.

Načelo trajnosti

Članak 19.

(1) Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno.

(2) Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.“

13. Iz citiranih odredbi jasno proizlazi da je posjed naslijediv te da ostaviteljevi posjedi prelaze na njegove nasljednike ili sunasljednike zbog njegove smrti, u času njegove smrti, kao i da se smatra da je posjed, nakon što je stečen (a u konkretnom slučaju je stečen u trenutku smrti ostavitelja), traje neprekidno dalje. Tuženici su ti na kojima je teret dokaza da je tužiteljev stečeni nasljednički posjed bio prekinut kao i dokaza da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

14. Stoga, odgovor na postavljena revizijska pitanja glasi:

„Tužitelj koji u parnici zbog smetanja posjeda tvrdi da je nasljednički (su)posjednik nekretnine, osim činjenice da je njegov pravni prednik bio u posjedu u trenutku smrti i da je tužitelj nasljednik tog pravnog prednika, nije dužan dokazati i činjenicu da je nekretnina koju je posjedovao njegov pravni prednik ujedno i ostavinska imovina tog pravnog prednika da bi se tužitelju pružila sudska zaštita takvog nasljedničkog (su)posjeda, u smislu članka 17. ZVDSP.

Na nasljednike prelaze, u smislu članka 17. ZVDSP svi posjedi koje je ostavitelj imao u času smrti i to onakve kvalitete kakvi su u tom času bili.“

15. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

16. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava odgovora na reviziju, na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP, u vezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP, budući nisu bili nužni.

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa