REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-98/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 28921978587, protiv tuženice Općine Fužine, Fužine, Dr. F. Račkog br. 19, OIB 50371966761, kojeg zastupa punomoćnik Florijan Matić, odvjetnik u Rijeci, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja HEP-proizvodnja d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 09518585079, radi brisanja knjižnog prava i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1313/2025-2 od 20. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-261/2021-55 od 24. siječnja 2025., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice i slijedom toga preinačava se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1313/2025-2 od 20. svibnja 2025. i sudi:
„Prihvaća se žalba tuženice protiv presude presuda Trgovačkog suda u Rijeci broj P-261/2021-55 od 24. siječnja 2025. i sudi:
„Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
„Nalaže se upis brisanja uknjižbe prava vlasništva tuženika Općina Fužine, Dr. F. Račkog 19, OIB: 50371966761 koje je uknjiženo na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel u Delnicama poslovni broj Z-22837/2019 od 17. rujna 2019. godine u zk. ul. [broj ZK uloška] te se nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na način da se ponovno uknjiži vlasništvo tužitelja HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 28921978587, na nekretninama upisanim na zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]:
- kč. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 892.882 m2,
- kč. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 7255 m2,
- kč. br. [katastarska čestica], neplodno, bočni [adresa], površine 1 jutro 1107 čhv
- kč. br. [katastarska čestica], pristupna [adresa], površine 881 čhv
prema stanju prije provedbe rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel u Delnicama Z-22837/19 od 17. rujna 2019. godine.“.
II. Nalaže se tužitelju tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.750,00 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je udovoljeno tužbenom zahtjevu citiranom u izreci ove presude.
2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju podnosi tuženica sukladno rješenju ovog suda poslovni broj Revd-4113/2025-2 od 29. listopada 2025. zbog pitanja:
„Je li sud ovlašten u parničnom postupku koji se vodi povodom brisovne tužbe iz čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama odlučivati o zakonitosti općeg akta jedinice lokalne samouprave (pravomoćnog upravnog akta jedinice lokalne samouprave), na temelju kojeg je prethodno provedena uknjižba, kao o prethodnom pitanju?“.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija je osnovana.
5. Ovaj sud sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25
- dalje: ZPP) pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je protiv presude suda drugog stupnja dopušteno podn ijeti reviziju i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopušteno.
6. U ovoj fazi postupka među strankama nije sporno:
- da je novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastala od dijelova kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je opisana kao „GF01-) OD GFO1 DO JEZERA LEPENICA- NERAZVRSTABA CESTA“;
- da je na katastarskim česticama od kojih je formirana sporna čestica kč. br. [katastarska čestica] bilo upisano pravo vlasništva tužitelja (str. spisa 59-60);
- da je novoformirana kč. br. [katastarska čestica] upisana kao nerazvrstana cesta s pravnim statusom javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika (str. spisa 9-10).
7. Također iz stanja spisa slijedi da je temelj upisa tuženice u zemljišnim knjigama na spornoj nekretnini izvršen na temelju akata i to prijavnog lista (Klasa: 932-06/19- 02/1115 od 31. kolovoza 2019.) i Odluke tuženice o registru nerazvrstanih cesta.
8. Sukladno odredbi čl. 12. st. 1. i st. 2. ZPP-a kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno, s time da odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.
9. Prema čl. 98. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23, 156/25 - dalje: ZC) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:
- ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“, broj 54/08, 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10),
- ceste koje povezuju naselja,
- ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
- terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,
- pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
- druge ceste na području naselja i gradova.
10.1. Sukladno odredbi čl. 101. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.
10.2. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.
10.3. Prema čl. 102. ZC-a nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu, a nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
11. Iz Registra nerazvrstanih cesta (list 83 spisa) slijedi da je se sporna cesta nalazi u tom registru.
12. Da je Općinsko vijeće tuženice donijela Odluku o nerazvrstanim cestama i javno - prometnim površinama na području općine Fužine 9. kolovoza 2007., Klasa: 021- 05/07-01/03, Urbroj: 2112/03-01-07-6 (list 87 do 97 spisa).
13. Sukladno odredbi čl. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS) predmet upravnog spora je između ostalog i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu (st. 2.).
14. Prema odredbama čl. 158. do čl. 165. ZUS razvidno je da o zakonitosti općeg akta odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
15. Iz čl. 12. ZPP-a kojom se uređuje ovlast suda utvrđivati neko pitanje kao prethodno pitanje ako o tom pitanju drugo nadležno tijelo nije donijelo odluku odnosi se samo na one situacije kada nadležno tijelo nije donijelo odluku, u konkretnom slučaju kada Skupština općine kao nadležno tijelo lokalne uprave i samouprave ne bi donijela odluku o kategorizaciji sporne nekretnine kao nerazvrstane ceste. No kada je takva odluka donesena od strane nadležnog tijela tada prethodno pitanje više ne postoji, jer je ono riješeno odlukom nadležnog tijela, u ovom slučaju predstavničkog tijela lokalne uprave i samouprave.
16. Stoga imajući sve u vidu odgovor na naznačeno i dopušteno pravno pitanje glasi:
„Sud nije ovlašten u parničnom postupku odlučivati o zakonitosti općeg akta jedinice lokalne samouprave (pravomoćnog upravnog akta jedinice lokalne samouprave), na temelju kojeg je prethodno provedena uknjižba, kao o prethodnom pitanju.“.
17. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi nižeg stupnja nisu vodili računa o pravilnom tumačenju i primjeni čl. 12. ZPP-a, razvidno je da je zahtjev tužitelja neosnovan, zbog čega je valjalo prihvatiti reviziju tuženika i preinačiti presudu suda drugog stupnja na način da se prihvaća žalba tuženika i odbija tužitelja s tužbenim zahtjevom.
18. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na sastav odgovora na tužbu, dva podneska, zastupanje na 4 ročišta po 200,00 Eur-a, sukladno Tarifnom broju 7. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) ili ukupno 1.400,00 Eur-a uvećano za 25% PDV-a (350,00 Eur-a) ili ukupno 1.750,00 Eur-a.
Troškovi sastava žalbe, prijedloga za dopuštenje revizije i revizije nisu dosuđeni jer ih tuženik u rečenim podnescima nije tražio.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
