REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-541/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Gratis-commerce d.o.o., OIB 22512586806, Slavonski Brod, Vinogradska cesta 2f, kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Hodak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vranjican, Hodak i Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica bb, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri, d.o.o. u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika TĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4909/2022-9 od 24. travnja 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-716/2019-88 od 2. studenog 2022., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4909/2022-9 od 24. travnja 2024. i predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja preinačena je presuda suda prvog stupnja tako da je presuđeno:

„I. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P - 716/2019-88 od 2. studenog 2022. i sudi:

1. Nalaže se tuženiku HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA d.d. Zagreb, Capraška ulica b.b., da plati tužitelju GRATIS COMMERCE d.o.o. Slavonski Brod, Vinogradska cesta 2f, na ime naknade štete ukupan iznos od 10.227,14 eur (77.056,39 kn) sa zakonskom zateznom kamatom po pojedinom računu kako slijedi:

- na iznos od 4.489,60 kn od 26. kolovoza 2006.,

- na iznos od 4.514,00 kn od 2. rujna 2006.

- na iznos od 4.489,00 kn od 17. rujna 2006.

- na iznos od 4.477,40,00 kn od 24. rujna 2006.

- na iznos od 4.599,40 kn od 4. listopada 2006.

- na iznos od 4.775,20 kn od 12. listopada 2006.

- na iznos od 4.520,10 kn od 6. studenog 2006.

- na iznos od 4.583,72 kn od 12. studenog 2006.

- na iznos od 390,40 kn od 24. studenog 2006.

- na iznos od 4.489,60 kn od 30. studenog 2006.

- na iznos od 4.799,60 kn od 16. prosinca 2006.

- na iznos od 4.489,60 kn od 24. prosinca 2006.

- na iznos od 4.489,60 kn od 31. prosinca 2006.

- na iznos od 868,52 kn od 30. prosinca 2006.

- na iznos od 4.799,60 kn od 1. siječnja 2007.

- na iznos od 4.489,60 kn od 21. siječnja 2007.

sve do isplate i to od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2007. po stopi od 15% sukladno Uredbi Vlade RH o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008. do 30. lipnja 2011. po stopi od 17% godišnje, a od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 15% godišnje, a u slučaju promjene eskontne stope Hrvatske narodne banke, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena,

- iznos od 1.180,00 kn na ime sudske pristojbe za tužbu od 19. prosinca 2008. do 30. lipnja 2011. po stopi od 17% godišnje, a od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 15% godišnje, a u slučaju promjene eskontne stope Hrvatske narodne banke, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena

- iznos od 1.047,00 kn na ime sudske pristojbe za tužbu od 20. veljače 2010. do 30. lipnja 2011. po stopi od 17% godišnje, a od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 15% godišnje, a u slučaju promjene eskontne stope Hrvatske narodne banke, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena

- iznos od 5.073,00 kn na ime troškova parničnog postupka od 22. veljače 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi od 15% godišnje, a u slučaju promjene eskontne stope Hrvatske narodne banke, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. 10,05%, od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. 9,88%, od 1.siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. 9,68%, od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. 9,41%, od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. 9,09%, od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. 8,82%, 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. 8,54%, od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2019. 8,30%, od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. 8,11%, od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. 7,89%, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. 7,75%, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021.7,61%, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. 7,49%, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. 7,31%, od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. 10,50%, od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. 12,00%, od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024.12,50% te se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 5.328,01 EUR sve u roku osam dana.

2. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.021,82 EUR kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb za naknadu troškova odgovora na žalbu u zatraženom iznosu od 1.875,00 kn kao neosnovan.“.

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju podnosi tuženik, koje mu je dopušteno podnijeti rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-4313/2024 od 11. ožujka 2025. zbog pitanja:

„1. Trebaju li za uspjeh tužitelja u parnici radi naknade štete koja se vodi protiv osiguratelja od odgovornosti odvjetnika, biti utvrđene sve pretpostavke odštetne odgovornosti, a posebice uz postojanje uzročno posljedične veze i postojanja i visine same štete te na kojoj od stranaka leži teret dokazivanja pojedinih pretpostavki odštetne odgovornosti?

2. Može li osiguratelj/ dužnik pasti u zakašnjenje prije nego li je osigurani slučaj uopće nastao budući je u ovome predmetu po stavu suda pao u zakašnjenje još 2006. od kada sud dosuđuje zakonsku zateznu kamatu. Drugim riječima može li zakonska zatezna kamata početi teći prije samog nastanka osiguranog slučaja?“.

3. Na reviziju je odgovoreno.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je naknada štete s osnove odgovornosti odvjetnika radi propusta u zastupanju tužitelja u iznosu od 77.056,39 kn.

6. U ovoj fazi postupka među strankama nije sporno:

- da je tužitelja u postupku pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu zastupao kao odvjetnik osiguranik tuženika, (umješač na strani tuženika u ovoj parnici), radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji u parničnom postupku protiv ABC i VĆ,

- da se postupak pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu vodio pod poslovnim brojem P-1662/08, da je tužba bila podnesena 30. prosinca 2008.,

- da je presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem P - 1662/08-22 od 9. prosinca 2009. odbijen tužbeni zahtjev, a koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-633/10-2 od 14. prosinca 2012.,

- da je predmet pobijanja bio ugovor o darovanju kojim je NĆ svom sinu IĆ darovala nekretnine,

- da je VĆ, nakon što je tužitelj podnio tužbu 13. siječnja 2009. darovao svom ocu ZĆ predmetne nekretnine,

- da je umješač na strani tuženika 20. siječnja 2009. (odvjetnica TĆ) podnijela prijedlog radi zabilježbe spora, a koji prijedlog je pravomoćno odbijen, jer VĆ u trenutku podnošenja prijedloga više nije bio upisan kao vlasnik spornih nekretnina.

7. Bit spora svodi se na pitanje je li prilikom postupanja umješača na strani tuženika (odvjetnice) bilo propusta u zastupanju tužitelja u postupku radi pobijanja pravnih radnji dužnika, kao i osnova, visina štete te uzročno-posljedična veza između propusta u zastupanju i nastale štete.

8.1. Prema ocjeni ovog suda da bi postojala adekvatna uzročna veza između štetne radnje i štete sud drugog stupnja trebao je ocijeniti je li podnošenje prijedloga radi zabilježbe tužbe sukladno odredbi čl. 85. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10) standardna uobičajena radnja koji bi svaki profesionalac - odvjetnik poduzeo ili pak savjetovao stranci koju zastupa da ju je potrebno poduzeti u sporu radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, gdje je predmet spora pobijanje pravne radnje besplatno raspolaganje nekretninom dužnika, te je tek potom moguće ocijeniti je li postoji adekvatna uzročna veza između propusta odvjetnice i štete koju tužitelj eventualno trpi, jer po ocjeni ovog suda adekvatna uzročna veza postoji samo onda ako je radnja podnošenja prijedloga za zabilježbu spora, standardna uobičajena i po svemu razumljiva i očekivana radnja odvjetnika u zastupanju pravnih interes stranke koju zastupa.

8.2. Time je i odgovoreno i na prvi dio pitanja pod 1.

8.3. Glede drugog dijela pitanja po ocjeni ovog suda, na njega je već odgovoreno u protivnom shvaćanju ovog suda u odluci poslovni broj Rev-1007/2020 od 28. veljače 2023. gdje je rečeno:

„U postupku radi naknade štete zbog nestručnog zastupanja odvjetnika, utvrđujući postojanje štete i uzročne veze između štetne radnje i štete, štetu je potrebno utvrđivati na način da se utvrdi bi li do umanjenja imovine ili izmakle dobiti (vrijednost koju određena stranka smatra štetom), došlo i u slučaju da je odvjetnik stručno zastupao stranku, odnosno štetu je u takvom slučaju potrebno utvrđivati na način da se rekonstruira tijek pravnog odnosa između stranaka u određenom pravnom odnosu, te da se usporedi stvarni tijek događaja koji se odnosi na zastupanje odvjetnika, s tijekom koji bi izvjesno ili najvjerojatnije uslijedio da je zastupanje eventualno oštećene stranke od strane odvjetnika bilo korektno.“.

9. U ovoj parnici radi se o potraživanju naknade štete koja se sastoji od potraživanja koje tužitelj nije uspio naplatiti od dužnika, te troškova nastalih u svezi s tom parnicom.

10. Sukladno odredbi čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO/05) potraživanje naknade štete dospijeva od trenutka nastanka štete.

11. Prema tome kada u parnici radi naknade štete protiv osiguratelja zbog propusta u radu i zastupanju odvjetnika, stranka traži naknadu sve štete koja mu je nastala upravo zbog propusta u zastupanju, ta šteta ne može dospjeti prije nego što je nastala, a to ne može biti prije nego što je tužitelj saznao da svoju tražbinu ne može ostvariti protiv dužnika, upravo zbog radnje ili propusta svog odvjetnika.

12. Time je i odgovoreno i na drugo pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.

13. Budući da sud drugog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa u rješavanju tužbenog zahtjeva nisu utvrđivali bi li tužitelj, a na komu leži teret dokaza, dokazao da bi uspio u navedenom sporu, kako bi se moglo ocijeniti je li u smislu čl. 1046. i čl. 1089. ZOO-a njegov tužbeni zahtjev osnovan, i ako bi uspio za koji iznos.

14. Sud drugog stupnja i nije uopće primijenio odredbe materijalnog prava iz čl. 1045., čl. 1046. i čl. 1089. ZOO-a jer nisu utvrđivali u čemu se sastoji šteta, niti kako je utvrđena njezina visina.

Uz navedeno je ostalo upitno i je li učinjen eventualni propust odvjetnika, jer uspjeh tužitelja u iznosu koji potražuje tužbom ne može se presumirati. Odgovornost odvjetnika, a analogno tome i ovdje tuženika postojala bi samo u situaciji da je sud drugog stupnja na nedvojben način utvrdio da bi tužitelj uspio u postupku radi pobijanja dužnikove pravne radnje te da bi se uspio namiriti svoje potraživanje, jer jedino tada tužitelju pripada pravo na naknadu štete proizašlu iz odvjetničke djelatnosti.

15. Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa nije utvrđeno je li učinjen eventualni propust navedenog odvjetnika, bi li tužitelj uspio u navedenoj parnici i za koji iznos, jer bi odgovornost odvjetnika, a time i ovdje tuženika postojala samo u situaciji da je na nedvojben način utvrdili da bi tužitelj uspio u postupku naknade štete sa zahtjevom u cijelosti i da bi uspio namiriti svoje potraživanje, jer bi jedino tada tužitelju pripadalo pravo na naknadu štete proizašlu iz odvjetničke djelatnosti, zbog čega nema uvjeta za preinaku presude, to je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti odluku suda drugog stupnja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

16. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić