REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-925/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Goranke Barać - Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ines Ojurović, odvjetnica u Opatiji, protiv tuženika JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marin Barić, odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž - 152/2025-2 od 12. lipnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj P-338/2023 od 21. lipnja 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na procesno pitanje naznačeno pod točkom 1. prijedloga se odbija.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na pitanje naznačeno u uvodu prijedloga i materijalnopravno pitanje naznačeno pod točkom 2. prijedloga te u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-152/2025-2 od 12. lipnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj P-338/2023 od 21. lipnja 2024.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje nije podnesen.
3. Prijedlog djelomično nije dopušten, a djelomično nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a, 387., 388. i 389. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da procesno pitanje naznačeno pod točkom 1. prijedloga nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer polazi od pogrešne pretpostavke da je drugostupanjski sud dao proturječne razloge s obzirom na to da to ne proizlazi iz obrazloženja drugostupanjske presude, a osim toga, iako je u prijedlogu tuženik naveo kao prilog žalbu, uvidom u ovaj spis i e-spis utvrđeno je da nije dostavio dijelove spisa tj. žalbu u skladu s čl. 387. st. 3. ZPP-a pa nije moguće utvrditi je li drugostupanjski sud sankcionirao propuste na koje je ukazivao žalitelj.
5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na procesno pitanje naznačeno pod točkom 1. prijedloga pa je riješeno kao pod točkom I. izreke.
6. U odnosu na pitanje naznačeno u uvodu prijedloga i materijalnopravno pitanje naznačeno pod točkom 2. prijedloga tuženik nije uopće iznio razloge zbog kojih smatra važnim ta pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP što je bio dužan prema odredbi čl. 387. st. 2. točki 3. ZPP -a u vidu suprotnih odluka drugostupanjskih sudova ili revizijskog suda zbog čega je u odnosu na ta pitanja prijedlog valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a stavka 2. ZPP -a te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.
7. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije podnesenog u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje propisano člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14. dalje: Ustav RH) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, dalje: EKLJP) te prava na mirno uživanje vlasništva koje je zajamčeno čl. 48. Ustava RH i čl. 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, dalje: EKLJP), valja reći da tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo koje navodi tuženik.
8. Naime, tuženiku je u postupku bilo omogućeno izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne strane, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku, a suprotno nije ničime dokazao sukladno čl. 387. st. 3. ZPP-a. Pobijana presuda je opravdana ozbiljnim, uvjerljivim, logičnim, razumnim i relevantnim razlozima zbog čega se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom pa nije bilo moguće zaključiti da postoji vjerojatnost da tuženik nije imao pravično suđenje.
9. Valja reći i to da je ovdje riječ o tipičnom građanskopravnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću i protutužbenom zahtjevu za predaju u posjed, a o tužbenom zahtjevu odlučeno je na temelju čl. 159. st. 3. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 143/13, 152/14). Pobijana odluka je obrazložena te je drugostupanjski sud dao ozbiljne, logične, razborite, relevantne i dostatne razloge pa odluka nije očigledno nezakonita, arbitrarna ili očito nerazumna. Stoga nema naznake povrede prava na mirno uživanje imovine, kao niti povrede prava na pravično suđenje pa tuženik nije učinio vjerojatnim postojanje povrede navedenih ljudskih prava.
10. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st.1. i 4. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
