REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1870/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hanza Media d.o.o., OIB: 79517545745, Zagreb, Koranska 3, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Anamarija Biočić Siničić, odvjetnica u Solinu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž- 201/2025-2 od 2. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-487/2023-18 od 17. siječnja 2025., na sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1.1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u uvodu ove odluke zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.
1.2. Naznačena pitanja glase:
„1. Može li prvostupanjski sud u ponovljenom postupku, u fazi glavne rasprave prihvatiti i provoditi vještačenje na temelju novo predloženih dokaza, sve nakon zaključenja prethodnog postupka, odnosno smatra li se takvo postupanje direktnom povredom odredaba čl. 299. i 369.st.1. Zakona o parničnom postupku ? 2. Može li se smatrati valjanim dokazom nalaz i mišljenje vještaka izrađeno na temelju dokumentacije koja je dostavljena u spis po proteku zakonskog roka iz čl. 299. u svezi s čl. 369. Zakona o parničnom postupku?
3. Smatra li se povredom načela otvorenog dvostranog pravosuđenja činjenica da tuženiku nije bila dostavljena dokumentacija prije zaključenja prethodnog postupka odnosno u roku iz čl. 299. u svezi s čl. 369. Zakona o parničnom postupku, te da se isti zbog toga nije mogao očitovati o navedenoj dokumentaciji u toj fazi postupka, a temeljem koje dokumentacije je provedeno odlučujuće vještačenje?“.
1.3. Razlozi važnosti pitanja su u prijedlogu naznačeni kao „Sentence Županijskih sudova" https://www.iusinfo.hr/sudskapraksa/ i Sentenca Visokog trgovačkog suda https://www.iusinfo.hr/sudskapraksa/“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Predlagatelj pobija nižestupanjske odluke u odnosu na naknadno dostavljenu dokumentaciju po zaključenju prethodnog postupka a za potrebe vještačenja. U ovoj pravnoj stvari radi se o sporu male vrijednosti i ponovljenom suđenju s obzirom na ranije ukinutu prvostupanjsku odluku.
4. Prvenstveno, ovaj sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti pravnog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Predlagatelj se pozvao na prethodno navedene sentence koje se odnose na raspravno načelo i razloge za preotvaranje glavne rasprave, a što nije podudarno naznačenim pitanjima. Naime, u prijedlogu za dopuštenje revizije potrebno je navesti razloge koji će uvjeriti Vrhovni sud Republike Hrvatske u važnost navedenog pravnog pitanja, a koji su samo primjerice navedeni u odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
4.1. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama.
4.2. U navedenom smislu predlagatelj ne označuje na adekvatan način da bi u vezi postavljenih pitanja postojala različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, da odluka odstupa od prakse ovog suda ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu, što je osnovni smisao revizijskog postupka.
5. Pored toga u odnosu na navedena pitanja ovaj sud je u odluci Rev-369/2024-2 od 5. ožujka 2024. izrazio shvaćanje:
„9. Stoga, odgovor na predmetno pravno pitanje je slijedeći: „Pravila ZPP o gubitku prava na predlaganje novih dokaza ne odnose se na situaciju kada se prilikom provođenja vještačenja ukaže potreba tog vještačenja za novim dokazom, a radi utvrđenja okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.“
6. Stoga ne postoje ni razlozi važnosti pitanja za razvoj prava.
7. Uočava se da je predlagatelj obrazlažući postavljena pitanja naveo i slijedeće:
„Je li prvostupanjski sud u ponovljenom postupku, a uzimajući u obzir stajalište Županijskog suda u Velikoj Gorici u presudi br. Gž-859/2022-2 od 20.06.2023.g., kojim je jasno navodeno kako tužitelj nije dostavio dokumentaciju koja bi bila dostatna za vještačenje, navedeno postupanje odnosno propuštanje postupanja tužitelja, trebao cijeniti na način da zaključi da isti jednostavno nije uspio svoje navode dokazati, a sve uzimajući u obzir zakonske odredbe prema kojima je u konkretnom slučaju teret dokaza na tužitelju, a da te dokaze tužitelj treba predložiti i priložiti u zakonom propisanom roku, a da pored navedenoga nije riječ o slučaju iz čl.299.st.2. Zakona o parničnom postupku?“
8. Iz identičnih, prethodno navedenih, razloga nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP.
9. Kako je ocijenjeno da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nemaju zahtijevanu važnost jer ne ispunjavaju kumulativne pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije, prijedlog je odbijen, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
