REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-521/2025-11

[adresa] G 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja Presečki grupa d.o.o. (OIB: 85843181422), Krapina, Frana Galovića 15, kojeg zastupa opunomoćenica GZ, dipl. iur., zaposlenica tužitelja, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (OIB: 72910430276), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, radi izvlaštenja, 20. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-02/22-01/131, URBROJ: 514-04-03-01-01/08-25-02 od 26. veljače 2025. i prvostupanjskog tijela Krapinsko - zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko - pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/21-01/178, URBROJ: 2140- 14-02-05-22-23 od 31. siječnja 2022.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je to tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Krapinsko - zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko - pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/21-01/178, URBROJ: 2140-14-02-05-22-23 od 31. siječnja 2022. utvrđen je interes Republike Hrvatske za izgradnju prilazne i spojne ceste u naselju Krapinske Toplice te je usvojen prijedlog korisnika izvlaštenja Hrvatskih cesta d.o.o. za potpuno izvlaštenje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 36 m[2] , u naravi livada, u vlasništvu tužitelja, te je određen iznos naknade za izvlaštenu nekretninu u iznosu od 8.208,00 kn koji iznos je korisnik izvlaštenja dužan platiti tužitelju u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Ujedno je određeno da će se izvršiti upis nekretnine kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske na upravljanju Hrvatskih cesta d.o.o.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-02/22-01/131, URBROJ: 514-04-03-01-01/08- 25-02 od 26. veljače 2025. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu. Međutim, spis je rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Ureda predsjednice suda, broj: 31 Su-369/2025-3 od 2. svibnja 2025. delegiran ovom Sudu na daljnje rješavanje zbog velikog broja predmeta koje trenutno Upravni sud u Zagrebu ima u radu.

4. Tužitelj u tužbi i u tijeku spora iznosi iste navode kao i u žalbi. Navodi u bitnome da predmetna čestica zajedno s okolnim susjednim česticama čini dio cjelovitog prostorno povezanog kompleksa zemljišta koje je u njegovom vlasništvu i koje je kupio kako bi na istome mogao izgraditi u skladu sa svojom prijevozničkom djelatnošću i u skladu s prostornim planom Općine Krapinske Toplice autobusni kolodvor, trgovački centar i hotel, te da je za tu planiranu gradnju izradio idejni projekt iz 2015. godine. Stoga da izvlaštenjem predmetne čestice dolazi do umanjenja vrijednosti tog kompleksa zemljišta, a da prilikom određivanja visine naknade za izvlaštenje predmetne čestice nisu uzeti u obzir posljedični gubici koji će nastati tim izvlaštenjem na preostalom kompleksu zemljišta. Smatra pogrešnim stav tuženika i prvostupanjskog tijela da time što nije ishodio daljnje akte za gradnju (lokacijsku/građevinsku dozvolu) nije dokazao stvarnu namjeru gradnje na tom zemljištu. Navodi da je izvlaštenjem predmetne čestice onemogućena realizacija navedenog planiranog projekta jer da se preostali dio zemljišta više ne može koristiti na način na koji je to bilo prije izvlaštenja budući da je došlo do promijenjenog oblika i smanjenja površine ostatka zemljišta. Navodi da mu je time nastala izravna šteta budući da zemljište više ne ispunjava svrhu radi koje je kupljeno i održavano jer je smanjen opseg gradnje i iskoristivost preostalog zemljišta i da se stoga svakako moraju uzeti u obzir posljedični gubici te se poziva na stav Europskog suda za ljudska prava izražen u presudi P protiv Republike Hrvatske. Ukazuje kako su vještaci naveli da nisu obračunavali posljedične gubitke i radi mogućnih posljedičnih dobitaka zbog gradnje planirane prometnice, a što da je nelogično budući da je predmet izvlaštenja nekretnina I. kategorije koja podrazumijeva uključenost svih benefita po svojoj kvalifikaciji. Dalje navodi kako visina naknade za izvlaštenje predmetne nekretnine nije pravilno određena, jer da u procjembenom elaboratu vještakinje građevinske struke nisu navedene oznake katastarskih čestica poredbenih nekretnina i da stoga ne može provjeriti da li se radi o nekretninama s usporedivim karakteristikama. Smatra da taj nedostatak onemogućuje provjerljivost i transparentnost procjembenog elaborata i da je to razlog nezakonitosti procjene prema čl. 57. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 78/15, dalje: ZPVN). Također navodi da je procjena vrijednosti izvlaštene nekretnine određena usporedbom s nekretninom koja se svrstava u II. kategoriju građevinskog zemljišta što znači da je u lošijoj pravnoj situaciji od nekretnine koja je predmetom izvlaštenja koja se svrstava u I. kategoriju građevinskog zemljišta, a što da utječe na procijenjenu vrijednosti. Dodaje da je primijenjen faktor prilagodbe, odnosno interkvalitativnog izjednačavanje, ali da nisu objašnjeni odabrani koeficijenti izjednačavanja zbog čega isti djeluju proizvoljno. Navodi i kako visina naknade ne odražava stvarnu tržišnu vrijednost izvlaštene nekretnine, budući da je nakon donošenja prvostupanjskog rješenja, a prije odlučivanja o žalbi, došlo do značajnog općepoznatog porasta tržišnih cijena zemljišta, što je dostupno iz javnih izvora i ne zahtijeva posebno dokazivanje. Navodi da sporost u postupanju javnopravnih tijela ne smije ići na štetu vlasnika izvlaštene nekretnine, pa da i iz tog razloga treba poništi osporena rješenja i naloži ponovno utvrđivanje naknade uz uzimanje u obzir stvarnih tržišnih kretanja. Ujedno je predložio da Sud izvrši spajanje ovog upravnog spora s drugim upravnim sporovima koji su istovremeno pokrenuti kod ovog Suda protiv ostalih rješenja tuženika koja se odnose na izvlaštenje ostalih čestica u njegovom vlasništvu radi izgradnje kružnog toka, prilazne i spojne ceste budući da se svi ti predmeti (KLASE i URBROJEVE navodi u tužbi) odnose na iste stranke i istovjetnu činjeničnu i pravnu osnovu.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Zainteresirana osoba, iako uredno pozvana ovosudnim rješenjem od 5. lipnja 2025., nije dostavila svoj odgovor na tužbu. Stoga se sukladno točki IV. izreke tog rješenja ima smatrati da ista ne želi sudjelovati u ovom sporu kao zainteresirana osoba te joj se stoga daljnja pismena u sporu nisu dostavljala.

7. U tijeku spora održana je rasprava 21. travnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je opunomoćenica tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

8. U sporu nije sporno da k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], i dr. čine cjeloviti prostorno povezani kompleks zemljišta u vlasništvu tužitelja, na kojem je tužitelj planirao izgraditi sukladno svojoj prijevozničkoj djelatnosti i prostorno-planskim uvjetima Općine Krapinske Toplice autobusni kolodvor, trgovački centar i hotel, za što posjeduje idejni projekt iz 2015. godine. Nadalje, nije sporno da je na temelju izdane lokacijske dozvole za gradnju kružnog toka, prilazne i spojne ceste izvršena parcelacija k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na dva dijela, te da su od parceliranih dijelova tih čestica koji se nalaze neposredno uz postojeću cestu novoformirane čestice oznake k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], koje su zajedno s cijelom k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], predmetom izvlaštenja radi proširenja postojeće ceste, izgradnje kružnog toka te prilazne i spojne ceste.

9. Sporno je, je li uslijed izvlaštenja predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do posljedičnih gubitaka na preostalom kompleksu zemljišta koje nije predmetom izvlaštenja, iz razloga što se isti više ne može koristiti za gradnju autobusnog kolodvora, trgovačkog centra i hotela kako je to bilo planirano idejnim projektom iz 2015. godine zbog novog oblika preostalog kompleksa zemljišta i poštivanja prostorno-planskih uvjeta gradnje. Sporno je i je li pravilno sačinjen procjembeni elaborat po stalnoj sudskoj vještakinji za graditeljstvo i procjenu nekretnina Gordani Habajec, ing. građ., na temelju kojeg je doneseno prvostupanjsko rješenje.

10. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

11. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

12. Čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj 74/14, 69/17 i 98/19, dalje: ZION) propisano je da se naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema tom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja.

13. U čl. 4. st. 1. ZPVN dana je definicija pojedinih pojmova u smislu tog Zakona. Tako je u točki 4. tog stavka propisano kako dan kakvoće predstavlja datum na koji se odnosi stanje (kakvoća) nekretnine koje je mjerodavno za procjenu vrijednosti nekretnine; u točki 5. je propisano kako dan vrednovanja predstavlja datum na koji se odnosi procjena vrijednosti nekretnine; u točki 43. je propisano kako je uporabno svojstvo nekretnine stanje odnosno kakvoća nekretnine prije njezine promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnoga gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti (načelo prethodnog učinka).

14. Čl. 5. st. 2. ZPVN propisano je da ako se procjembeni elaborat izrađuje za procjenu vrijednosti naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu ili za djelomično izvlaštenu nekretninu, za procjenu naknade za ustanovljenje zakupa i za procjenu naknade za ustanovljenje služnosti, za svaku će se nekretninu koja je predmet tog pravnog posla izraditi zasebni procjembeni elaborat. St. 3. istog članka je propisano da će procjembene elaborate za sve nekretnine iz st. 2. tog članka izradit u pravilu isti stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj.

15. Čl. 50. st. 1. ZPVN propisano je da je pri procjeni iznosa naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu potrebno utvrditi: 1. uporabno svojstvo nekretnine radi procjene naknade za gubitak prava na nekretnini prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine (u daljnjem tekstu: naknada za gubitak prava) i 2. životne uvjete i uvjete korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći se uporabnim svojstvima nekretnine radi procjene povećanja naknade za posljedične gubitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični gubitci) i smanjenja naknade za posljedične dobitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični dobitci). St. 2. istog članka propisano je da dvostruko uzimanje u obzir istih uporabnih svojstava nekretnine nije dopušteno. St. 3. istog članka propisano je da je pri procjeni iznosa naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu potrebno voditi računa o danu kakvoće i o danu vrednovanja. St. 4. istog članka propisano je da se iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedičnih gubitaka, od čega se oduzimaju posljedični dobitci i ne može biti manji od vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

16. Čl. 51. ZPVN uređuje procjenu naknade za gubitak prava. U st. 1. tog članka propisano je da se naknada za gubitak prava na nekretnini utvrđuje u visini tržišne vrijednosti predmeta izvlaštenja. Mjerodavna je tržišna vrijednost u trenutku u kojem tijelo za izvlaštenje odlučuje o zahtjevu za izvlaštenje (dan vrednovanja) prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine.

17. Čl. 52. ZPVN uređuje procjenu naknade za posljedične gubitke. U st. 1. tog članka propisano je da naknadu za posljedične gubitke nastale zbog izvlaštenja treba uzeti u obzir samo ako i u mjeri u kojoj ti gubitci na imovini nisu uzeti u obzir pri određivanju naknade za gubitak prava. Naknadu za posljedične gubitke treba procijeniti na temelju utvrđenih životnih uvjeta i uvjeta korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći tu nekretninu, uzimajući u obzir poštenu ravnotežu između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje svojega vlasništva, posebno: 1. za prolazni ili trajni gubitak koji dotadašnji vlasnik pretrpi u svojoj stručnoj djelatnosti/zanimanju, poslovnoj djelatnosti ili pri izvršavanju zadaća koje mu pripadaju s tim u svezi, ali samo do iznosa troška nužnog da bi se neka druga nekretnina mogla koristiti na isti način kao ona koju treba izvlastiti; 2. za smanjenje vrijednosti koje izvlaštenjem katastarske čestice ili jednog dijela prostorno ili gospodarski povezanog zemljišnog posjeda nastaje na drugom dijelu ili koje izvlaštenjem prava na katastarskoj čestici nastaje na drugoj katastarskoj čestici, ako umanjenje vrijednosti nije već uzeto u obzir pri određivanju naknade prema podstavku 1. ovoga stavka; 3. za nužne izdatke preseljenja nastale kao posljedica izvlaštenja. U st. 2. tog članka propisano je da je dan kakvoće za procjenu posljedičnih gubitaka onaj dan u kojem nastaju gubitci zbog izvlaštenja (dan kakvoće pomiče se na dan vrednovanja).

18. Čl. 57. st. 1. ZPVN propisano je da se za procjenu vrijednosti nekretnina i izvođenje nužnih podataka koriste kupoprodajne cijene i drugi podaci kao što su najamnine, zakupnine, troškovi gospodarenja, i skup obilježja nekretnine koje nisu pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti. St. 2. istog članka propisano je da je prilikom izrade procjene vrijednosti nekretnina osim navedenih podatka u st. 1. tog članka, procjenitelj dužan navesti i datum kada je sklopljen kupoprodajni ugovor, broj katastarske čestice, naziv katastarske općine, površinu katastarske čestice, te podatke koji se odnose na kakvoću i obilježja nekretnine.

19. Predmetom ovog upravnog postupka i spora je izvlaštenje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su ostale čestice tužitelja koje se također izvlašćuju u svrhu izgradnje kružnog toka, prilazne i spojne ceste, predmetom zasebnih upravnih postupaka i upravnih sporova. Tužitelj je predložio da se spoje svi ti upravni sporovi jer se odnose na istu stranku i na istovjetnu činjeničnu i pravnu osnovu. Međutim sukladno citiranom čl. 5. st. 2. i 3. ZPVN za svaku nekretninu koja je predmetom izvlaštenja izrađuje se zasebni procjembeni elaborat, s time da će procjembene elaborate za sve nekretnine koje su predmetom istog izvlaštenja izraditi u pravilu isti stalni sudski vještak. Tuženik i prvostupanjsko tijelo su obrazložili da je prvostupanjsko tijelo imenovalo iste vještake u svim ovim postupcima izvlaštenja upravo kako bi se utvrdilo smanjenje vrijednosti preostalog kompleksa zemljišta koje nije predmetom izvlaštenja. Dakle, zakonito je postupilo prvostupanjsko tijelo kada je imenovalo iste vještake u svim ovim postupcima izvlaštenja koji su izradili zasebne procjembene elaborate za svaku nekretninu koja je predmetom izvlaštenja, ali je ujedno time omogućeno i da se pravilno utvrdi smanjenje vrijednosti preostalog kompleksa zemljišta. Stoga nije bilo potrebno spajati sve navedene sporove, jer se u svakom sporu zasebno ocjenjuje zakonitost izrađenog procjembenog elaborata u odnosu na kakvoću i ostale karakteristike svake pojedinačne nekretnine.

20. Nadalje, u odnosu na smanjenje vrijednosti preostalog kompleksa zemljišta koje nije izvlašteno i posljedične gubitke koji nastaju tužitelju zbog izvlaštenja predmetne nekretnine, navodi se sljedeće.

21. Iz spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetne nekretnine sudjelovao stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Hrvoje Balija, dipl. ing. građ. koji je utvrdio da ne postoje posljedični gubici na preostalom kompleksu zemljištu. To iz razloga što je i u I. Izmjenama i dopunama UPU naselja Krapinske Toplice iz 2014. koje su bile na snazi u vrijeme izrade idejnog projekta iz 2015., kao i u II. Izmjenama i dopunama UPU naselja Krapinske Toplice iz 2018., bio isti položaj planirane prometnice koja zahvaća predmetne čestice, s time da je jedino u tekstualnom dijelu II. Izmjena i dopuna UPU naselja Krapinske Toplice iz 2018. došlo do izmjena i dopuna koje se odnose na smanjenje broja parkirališta za autobuse. Stoga je imenovani vještak naveo kako s obzirom da je tužitelj za planirani zahvat ishodio idejno rješenje iz 2015. prema ranije važećem UPU naselja Krapinske Toplice iz 2014., a da potom nije ishodio akt za građenje, to da ne može utvrditi postojanje posljedičnih gubitaka na preostalom kompleksu zemljišta jer je planirana prometnica bila na istoj lokaciji ucrtana u UPU iz 2014., a niti je moguće utvrditi da bi idejno rješenje iz 2015. bilo prihvaćeno i da bi glede istoga bilo moguće ishoditi akt za gradnju. Nadalje, slijedi da je u prvostupanjskom upravnom postupku zbog prigovora tužitelja na procjembeni elaborat navedenog vještaka, provedeno novo vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za graditeljstvo i procjenu nekretnina Gordani Habajec, ing. građ. koja je iz istih razloga utvrdila da nema posljedičnih gubitaka na preostalom kompleksu zemljišta. Stoga su tuženik i prvostupanjsko tijelo temeljili svoja rješenja na procjembenom elaboratu Gordane Habajec, ing. građ. i činjenici da se na temelju idejnog projekta ne može utvrđivati umanjenje vrijednosti preostalog dijela zemljišta jer je upitna realizacija projekta u opsegu kakav je projektom predviđen budući da se na temelju idejnog projekta ne može utvrditi je li moguće ishoditi akt za gradnju baš takvog projekta.

22. Dakle, u odnosu na umanjenje vrijednosti preostalog kompleksa zemljišta oba navedena vještaka su polazila od činjenice da tužitelj nije ishodio građevinsku dozvolu pa da time nije dokazao svoju stvarnu namjeru gradnje, a niti je dokazao da bi izrađeni idejni projekt zaista bio usvojen. Međutim, za donošenje odluke o umanjenju vrijednosti preostalog kompleksa zemljišta nije bitno je li vlasnik tog zemljišta ishodio akt za gradnju na tom zemljištu, već je bitna činjenica što je vlasnik tog zemljišta mogao graditi na tom zemljištu prije izvlaštenja, a što može graditi nakon izvlaštenja s obzirom na površinu i oblik koji su ostali.

23. Prema tvrdnjama tužitelja, nakon izvlaštenja više nije moguće realizirati autobusni kolodvor, trgovački centar i hotel u obujmu u kojem je to bilo moguće prije izvlaštenja, jer je došlo do smanjenja površine iskoristivosti. Tužitelj tvrdi da je u UPU iz 2014. i UPU iz 2018. bio predviđen isti položaj prilazne i spojne ceste koje zahvaćaju predmetne čestice, s time da je u UPU iz 2014. bio predviđen manji opseg zahvata predmetnih čestica. Iz procjembenog elaborata vještakinje Gordane Habajec, ing. građ., kao i ranijeg procjembenog elaborata vještaka Hrvoja Balije, dipl. ing. građ, slijedi kako oba vještaka nisu ispitala što tužitelj može graditi na preostalom kompleksu zemljišta prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Također oba vještaka nisu ispitala koje je bilo uporabno svojstvo čestica koje čine cjeloviti kompleks zemljišta u trenutku kada je tužitelj iste stekao, odnosno je li tužitelj u vrijeme stjecanja predmetne i ostalih čestica, bio upoznat s gradnjom planirane prometnice, u kojem slučaju se ne može pozivati na posljedične gubitke budući da mu je bila poznata buduća javna namjena zemljišta i činjenica da će doći do isključivanja dijelova predmetnih čestica iz privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti. U tom slučaju pravilno ukazuju navedeni vještaci te prvostupanjsko tijelo i tuženik da je upitno da li bi idejni projekt tužitelja iz 2015. godine dobio akt za gradnju.

24. Nadalje, vještaci su u tijeku postupka na raspravama istakli kako nisu obračunavali posljedične gubitke i radi mogućnih posljedičnih dobitaka zbog gradnje planirane prometnice, čime da će se povećati vrijednost preostalog kompleksa zemljišta. Međutim, kako to pravilno ukazuje tužitelj, radi se o kompleksu zemljišta koje i sada ima cestovni pristup i koje ulazi u I. kategoriju zemljišta. Stoga je po ocjeni Suda potrebno ocijeniti za koliko će se stvarno povećati, a za koliko umanjiti vrijednost ostalog kompleksa zemljišta i te vrijednosti staviti u omjer kako to propisuje citirani čl. 50. st. 4. ZPVN.

25. Nadalje, iz procjembenog elaborata vještakinje Gordane Habajec, ing. građ., razvidno je da je ista za procjenu vrijednosti predmetne nekretnine koristila kupoprodajne cijene onih nekretnina koje s procijenjenom nekretninom pokazuju dovoljna podudarna svojstva, međutim pri tome nije navela brojeve katastarskih čestica tih poredbenih nekretnina. Stoga pravilno navodi tužitelj da procjembeni elaborat nije sačinjen u skladu s citiranim čl. 57. ZPVN radi čega isti nije potpun i provjerljiv.

26. Nadalje, iz navedenog procjembenog elaborata je razvidno da je kao dan vrednovanja uzet dan izrade tog elaborata 6. prosinca 2021. Prema citiranim čl. 46. st. 1. ZION i čl. 4. st. 5. ZPVN slijedi da se naknada za izvlaštenu nekretninu određuje na dan donošenja rješenja o izvlaštenju na temelju dana vrednovanja iz procjembenog elaborata, odnosno dana kada se vrši procjena vrijednosti nekretnine. Međutim, drugostupanjsko rješenje tuženika je doneseno 26. veljače 2025., dakle radi se o vremenskom odmaku od cca tri i pol godine u kojem je došlo do velikog porasta cijena nekretnina, što je općepoznata činjenica. Stoga pravilno ukazuje tužitelj da sporost u postupanju upravnih tijela ne smije ići na štetu stranka i da navedeni porast cijena na tržištu nekretnina treba uzeti u obzir.

27. Tužitelj je naveo kako u iznos naknade nije uračunat i trošak izrade navedenog idejnog projekta iz 2015. godine. Međutim, trošak izrade idejnog projekta bi bio opravdan trošak da je tužitelj na temelju tog idejnog projekta ishodio akt za gradnju koja gradnja se nije realizira zbog izvlaštenja. Bez akta za gradnju ne može se ocijeniti je li taj idejni projekt bio valjano sačinjen u skladu s dokumentom prostornog uređenja, pa se stoga ne radi o opravdanom trošku.

28. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni su nezakonitima, pa je Sud iste poništio i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak sukladno odredbi čl. 117. st. 1. ZUS.

29. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je vezano pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda, te je obvezno donijeti odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS.

30. Dakle, u ponovnom postupku potrebno je pozvati stalnu sudsku vještakinju za graditeljstvo i procjenu nekretnina Gordanu Habajec, ing. građ., da ispravi i upotpuni svoj procjembeni elaborat u skladu s odredbama ZPVN koje su citirane u obrazloženju ove presude i primjedbama koje su iznesene u obrazloženju ove presude, a tiču se načina utvrđivanja umanjenja vrijednosti preostalog kompleksa zemljišta i nedostataka u procjembenom elaboratu iz čl. 57. ZPVN. Prilikom ispravka i dopune procjembenog elaborata potrebno je dan vrednovanja pomaknuti u sadašnje stanje kako bi se utvrdila aktualna tržišna vrijednost i time smanjila šteta koja bi nastala tužitelju uslijed dugog vođenja predmetnog žalbenog postupka i općepoznatog porasta tržišnih cijena zemljišta.

31. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 20. svibnja 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS).

Dostaviti:

- tužitelju Presečki grupa d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

Na znanje:

- zainteresiranoj osobi Hrvatskim cestama d.o.o., Zagreb, Vončinina 3