REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3793/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać Ručević, članice vijeća, Mirjane Magud, članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HOTEL ŠIPAN d.o.o., Nuštar, Ulica 12 Redarstvenika 22, OIB: 96836636371, kojeg zastupaju punomoćnica Branka-Ivana Savičević, odvjetnica u Zagrebu, i odvjetnici u Odvjetničkom društvu Palić i Partneri j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., Zagreb, Petrinjska 69, OIB: 53056966535, kojeg zastupa punomoćnik Ante Glamuzina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-4031/24-2 od 21. svibnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-871/2015- 86 od 2. rujna 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužitelju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-4031/24-2 od 21. svibnja 2025. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
II. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije i odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-4031/24-2 od 21. svibnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-871/2015- 86 od 2. rujna 2024. u kojem je postavio sljedeća pravna pitanja:
„Da li se u kontekstu početka tijeka zastarnog roka kao trenutak nastanka štete i saznanja oštećenika za tu štetu ima smatrati trenutak donošenja sudske odluke odnosno najranije pravomoćnost sudske odluke ili se trenutkom faktičnog nastanka štete smatra trenutak kada je navedena sudska odluka provedena tj. kada je provedena ovrha sudske odluke.
Da li se u kontekstu početka tijeka zastarnog roka ima smatrati da oštećenik može sagledati buduću štetu na osnovi imovinske štete koja još nije nastala, dakle, u situaciji gdje faktično još nije pretrpio nikakvu stvarnu imovinsku štetu pa da bi se imalo smatrati da može sagledati sa "sadašnjom štetom" i buduću štetu koja će izvjesno nastupiti u budućnosti?“
1.1. Tužitelj u prijedlogu navodi i da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Europska konvencija).
2. Tuženik je odgovorio na prijedlog osporavajući istaknute navode tužitelja te predlažući prijedlog odbaciti odnosno odbiti.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je postupanjem suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Naime, drugostupanjski sud prilikom donošenja pobijane odluke kojom je odbio žalbu tužitelja i potvrdio prvostupanjsku presudu nije odgovorio na žalbene navode tužitelja po osnovu ispunjenja pretpostavki ugovorne odgovornosti za štetu niti je dao razloge o neprihvaćanju prijedloga za provođenje multidisciplinarnog vještačenja po financijsko knjigovodstvenom vještaku s područja turizma i hotelijerstva i građevinskom vještaku, imajući u vidu okolnosti na koje je prema tvrdnjama tužitelja vještačenje predloženo.
4. Slijedom navedenog, ocijenjeno je da je tužitelj učinio vjerojatnom postojanje povrede prava na pravično suđenje sadržanog u čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Europske konvencije i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP-a je odlučeno kao u toč. I. izreke, dok se temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen u preostalom dijelu.
5. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije i odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci (toč. II. izreke).
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
