REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-200/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari provedbe rješenja o ovrsi Općinskog suda u Spl itu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Ovr-2099/23-3 od 5. prosinca 2023., radi zabilježbe ovrhe, odlučujući o prijedlogu protustranke MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariju Lovriću, odvjetniku u Zagrebu, za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž Zk-97/2024-2 od 10. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Z-52241/2023 od 19. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Protustranka je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž Zk-97/2024-2 od 10. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Z-52241/2023 od 19. kolovoza 2024. u dijelu koji se odnosi na protustranku kao ovršenika, te odbačena žalba protustranke u dijelu koji se odnosi na suvlasnički dio HS.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije protustranka je postavila pravno pitanje koje glasi:
„Da li se može izvršiti zabilježba ovršnog postupka protiv zemljišnoknjižnog vlasnika (ovršenika) čiji identitet nije istovjetan s podacima ovršenika navedenim u ovršnom prijedlogu, odnosno u zemljišnoj knjizi (prebivalište/ adresa/ OIB)?“.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), jer protustranka smatra da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na mirno uživanje vlasništva, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, u svezi sa čl. 400. ZPP, sve u svezi sa čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 - dalje: ZZK), revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u navedenom prijedlogu protustranke nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Naime, iz sadržaja prijedloga proizlazi kako se navodi protustranke o nepodudarnoj oznaci ovršenika iz rješenja o ovrsi u odnosu na osobu upisanog vlasnika odnose isključivo na HS, koji je uz protustranku označen kao ovršenik u rješenju o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Ovr-2099/23-3 od 5. prosinca 2023., te upisan kao suvlasnik nekretnine na kojoj je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Z-49684/2023 od 6. prosinca 2023. dopušten upis zabilježbe ovrhe na temelju citiranog rješenja o ovrsi.
7. Slijedom navedenog, s obzirom da se navodi prijedloga za dopuštenje revizije ne odnose na protustranku niti suvlasnički udio protustranke na nekretnini na kojoj je dopušten sporni upis zabilježbe ovrhe, pri čemu protustranka nije ovlaštena zastupati HS u ovom postupku i u njegovo ime podnositi pravne lijekove, to je ocijenjeno kako pravno pitanje naznačeno u prijedlogu protustranke nije važno za odluku u ovom sporu. Nadalje, s obzirom da iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi kako su podaci protustranke navedeni u spornom rješenju o ovrsi istovjetni s podacima protustranke upisanim u zemljišnoj knjizi, to proizlazi kako u odluci na koju se kao razlog važnosti poziva podnositelj (rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1550/2005-2 od 13. rujna 2005.) nije izraženo pravno shvaćanje o postavljenom pitanju u okviru procesnopravne situacije koja bi bila podudarna sa situacijom u ovom predmetu.
8. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
9. Ocjena je ovoga suda da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo vlasništva, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu, s obzirom da se svi navodi predlagatelja odnose na osporavanje pravilnosti upisa izvršenog na suvlasničkom dijelu upisanom za korist drugog suvlasnika (HS), a ne na suvlasničkom dijelu protustranke.
10. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, u svezi sa čl. 400. ZPP, sve u svezi sa čl. 99. st. 2. ZZK, odlučeno kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Revd-200/2026-4-1
IZDVOJENO MIŠLJENJE
predsjednika vijeća Đura Sesse i sutkinje mr. sc. Neri Radas u predmetu Revd-200/2026
1. U gore označenom predmetu većina u vijeću odlučila je da su ostvarene procesne pretpostavke da se odlučuje o prijedlogu za dopuštenje revizije, te je većinom glasova članova vijeća odlučeno da se u ovoj pravnoj stvari odbije i odbaci prijedlog za dopuštenje revizije, stoga što nisu ostvareni uvjeti dopuštenosti sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
2. U načelu slažemo se sa razlozima većine u vijeću, ali samo onda ako bi u ovom zemljišnoknjižnom predmetu bilo dopušteno podnijeti, reviziju kao izvanredni pravni lijek, pa time i podredno prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Smatramo da u zemljišnoknjižnim predmetima nije dopušteno podnijeti reviziju, iz razloga koji se u nastavku navode, pa stoga molimo da se ovo izdvojeno mišljenje dostavi strankama i objavi na mrežnim stranicama ovog suda uz odluku.
4. Iz odredbe čl. 143. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 - dalje: ZZK) slijedi da je protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku (dalje ZK postupak) dopušteno podnijeti prigovor i žalbu.
5. Prema čl. 144. st. 1. i 2. ZZK o prigovoru odlučuje sudac pojedinac suda prvog stupnja, a protiv rješenja suca prvog stupnja o prigovoru dopušteno je podnijeti žalbu (čl. 145. st. 7. ZZK), o kojoj odlučuje sud drugog stupnja (čl. 146. st. 1. ZZK).
6. Time je u ZK postupku osigurano trostupanjsko odlučivanje, samo što je prvi dopušteni pravni lijek remonstrativan jer o njemu odlučuje isti sud, ali u drugom sastavu.
7. Iz odredbe čl. 99. ZZK slijedi da ZK sud prvenstveno postupa prema pravilima ZZK, te se kao dodatni kriteriji koriste pravila izvanparničnog postupka, ali samo ako ZZK- om nije drugačije određeno.
8. Prema čl. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23 - dalje: ZIP) tim se zakonom uređuju pravila na temelju kojih sud i javni bilježnik, kad je to ZIP-om ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku određeno, postupaju u rješavanju izvanparničnih stvari.
Prema st. 2. istog članka opće odredbe ZIP-a primjenjuju se na sve izvanparnične postupke osim ako odredbama samog ZIP-a kojima se uređuju posebni postupci ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.
9. Dakle, primjenom općih odredaba ZIP-a rješavat će se i građanskopravne stvari iz nadležnosti sudova za koje nije izrijekom određeno da će se rješavati po pravilima nekog drugog postupka ako bi to odgovaralo pravnoj prirodi tih stvari.
Revd-200/2026-4-1
10. Konačno, iz st. 2. ZIP-a slijedi da na pitanja koja nisu uređena tim zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ZIP-om ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.
11. Iz odredbe čl. 4. st. 3. ZIP-a slijedi da je u izvanparničnom postupku dopušteno podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju jer je određeno da o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv rješenja odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u sastavu u kojem odlučuje u parničnom postupku.
12. Prvenstveni i jedini zakon koji uređuje pitanje pravnih lijekova u ZK postupku je ZZK. Tim zakonom, kako je već gore navedeno propisana su samo dva pravna lijeka, prigovor i žalba.
13. Iz dikcije čl. 143. ZZK jasno je da se radi o imperativnoj odredbi i da je vrsta i broj pravnih lijekova jasno i nedvosmislen ograničen na dva pravna lijeka.
14. Kada ZIP propisuje primjenu tog zakona i na druge izvanparnične postupke, pa time i na ZK postupak taj zakon jasno određuje ogradu za svoju primjenu, jer propisuje da će se pravila ZIP-a primjenjivati ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, a ZZK-om je jasno propisano da su u tom postupku dopuštena samo dva pravna lijeka, prigovor i žalba, pa se stoga pravila o dopuštenosti revizije u ZIP-u nemaju mjesta primjeni u ZK postupku što nas navodi na zaključak da u ZK postupku nije dopuštena revizija.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Sutkinja:
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Neri Radas
Đuro Sessa
