REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-205/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice RŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Andreji Kušec Kovačević, odvjetnici u Vrbovcu, radi utvrđenja i naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-857/2025-2 od 18. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama , Stalna služba u Dugom Selu poslovni broj P-486/2024-18 od 10. srpnja 2025., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenjem da kupoprodajni ugovor datiran 15. travnja 1994., u kojem su kao kupci naznačeni tužena RŠ, [adresa] i GŠ, [adresa], a kao prodavatelj KŠ, po punomoćniku EŠ nikada nije zaključen, da stoga ne postoji i ne proizvodi pravne učinke (točka I/1. izreke), da se tuženici naloži isplata imovinske štete u iznosu od 35.000,00 Eur-a sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate, sve u roku od 15 dana od donošenja presude (točka I/2. izreke) i naknada parničnog troška sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate (točka I/3. Izreke) te je tužiteljici naloženo da tuženoj isplatiti parnični trošak u iznosu od 4.000,00 Eur-a, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužiteljica zbog povrede ustavom zajamčenog prava na pošteno suđenje i zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva , u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) makar te povrede ističe dijelom u formi pitanja.

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Prijedlog je nedopušten.

5. Sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a propisano je da će ovaj sud dopustiti podnošenje revizije ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

6. Prema ocjeni ovog suda, argumentima koji su vezani uz povredu prava na pošteno suđenje tužiteljica u biti osporava činjenična utvrđenja sudova nižeg stupnja, a što ne može biti predmet ispitivanja u ovoj fazi postupka.

7. Pored toga postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tužiteljica dostavila uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinila vjerojatnim da bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje, čime nije niti učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP- a.

8. Glede povrede prava na mirno uživanje vlasništva i glede te možebitne povrede ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva jer je u postupku utvrđeno da je sporna nekretnina otuđena tuženicima na temelju ugovora o prodaji nekretnine, pa sama tvrdnja i teza tužiteljice koja tijekom čitavog postupka izražava neslaganje s tim i takvim pravnim poslom ne znači i ne može imati značaj povrede ustavnog prava na mirno uživanje vlasništva.

9. Zbog toga je odlučeno kao u izreci u smislu čl. 389.a st. 4. ZPP-a.

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Goranka Barać-Ručević