REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2444/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Tomić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Budimir & Partneri u Splitu, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. Zagreb, Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Rinaldo Mešin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, Pisarnica Split I., odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-927/2023-2 od 12. lipnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-266/2020 od 26. srpnja 2023., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-927/2023-2 od 12. lipnja 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn -266/2020 od 26. srpnja 2023. zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Prvo i treće pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, koja pitanja se odnose na zastaru tražbine naknade imovinske i neimovinske štete u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. To stoga jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 27. svibnja 2024., zauzeo pravno shvaćanje prema kojem u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove moguća i dopuštena (čl. 190. i čl. 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev 49/2024-2 od 5. lipnja 2024. i broj Rev 429/2024-2 od 12. lipnja 2024.).
4.1. Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda na kojem je utemeljena pobijana odluka glede zastare tražbine u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva podudarno je s navedenim pravnim shvaćanjem revizijskog suda pa se stoga prvo i treće pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. U odnosu na drugo i četvrto pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, tuženik je uz prijedlog dostavio tužbu podnesenu prvostupanjskom sudu 3. travnja 2013., podneske tužitelja od 3. srpnja 2018. i 16. listopada 2018., žalbe tuženika od 1. kolovoza 2019. i 10. kolovoza 2023. podnesene protiv prvostupanjskih odluka u ovom predmetu, te prvostupanjske i drugostupanjske odluke sudova, ali ne i medicinsku dokumentaciju na koju se poziva u postavljenim pitanjima i druge dijelove spisa potrebe za odlučivanje o tim pitanjima. Stoga je ovaj sud na temelju onoga što mu je dostavljeno uz prijedlog za dopuštenje revizije ocijenio da drugo i četvrto pravno pitanje nisu pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Peto pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, prema ocjeni vijeća nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj sudske prakse jer ne polazi od relevantnih činjenica utvrđenih dokazima izvedenim tijekom ovog postupka.
7. Šesto pravno pitanje nije važno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer je protivno navodima tuženika, tužitelj dokazao uzročno-posljedičnu vezu između troškova liječenja i štetnog događaja, kao i visinu tih troškova.
8. Sedmo pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pravno pitanje važno za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ni za razvoj prava u sudskoj praksi jer je pravno shvaćanja na ko jem je utemeljena odluka o troškovima postupka podudarno ustaljenom pravnom shvaćanju revizijskog suda (primjerice u odlukama broj Rev-562/2024-2 od 7. svibnja 2024., broj Rev 1324/2024-2 od 15. listopada 2024., broj Rev 1298/2024 od 30. listopada 2024. i broj Rev 1210/2024-2 od 8. siječnja 2025.) prema kojem kad sud donosi odluku o naknadi parničnog troška nakon 5. studenoga 2022. odnosno nakon stupanja na snagu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 - dalje: Tarifa) kojom je izmijenjena vrijednost boda na 1,99 EUR, treba primijeniti Tarifu i vrijednost boda koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka i za radnje koje su poduzete prije izmjene vrijednosti boda 5. studenoga 2022.
9. Slijedom navedenog pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
10. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su nižestupanjski sudovi u postupku u kojem je donesena pobijana presuda počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02 i 13/03 - dalje: Konvencija). U odnosu na navode iz prijedloga za dopuštenje revizije da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba navesti da odredbe čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.
11. Budući da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu je odbačen na temelju čl. 389.a st. 1. i st. 4. ZPP.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
