REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-243/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać - Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice – protutuženice (dalje: tužiteljica) LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Juraj Magud, odvjetnik u Grudi, protiv tuženice – protutužiteljice (dalje: tuženica) ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Cvjetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku, radi predaje u posjed i dr., odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1711/2025-3 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-51/2024-59 od 17. travnja 2025., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužiteljici protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1711/2025-3 od 8. listopada 2025. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
II. Zahtjev tuženice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
III. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1711/2025-3 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-51/2024-59 od 17. travnja 2025.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženica osporava istaknute navode tužiteljice, s prijedlogom da ovaj sud donese rješenje kojim se odbacuje odnosno odbija prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je tužiteljica učinila vjerojatnim da joj je postupanjem suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
4. Naime, sud drugog stupnja potvrdio je prvostupanjsku presudu na utvrđenje da je tuženica vlasnica dva stana u kući (kako je to pobliže određeno izrekom prvostupanjske presude), koje pravo vlasništva je stupanjem u kvalificirani posjed 2000. godine stečeno dosjelošću u smislu odredbi čl. 159. st. 1. i 2., te čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novineˮ, broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV). Međutim, kako je riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na posebnom dijelu nekretnine (etažnom vlasništvu) pobijana presuda ne sadrži razloge koji se odnose na sposobnost objekta stjecanja - dosjedanja (je li etažno vlasništvo osnovano do stupanja na snagu ZV-a ili je riječ o posjedu samostalnih uporabnih cjelina u zgradi nad kojima nije uspostavljeno etažno vlasništvo nakon stupanja na snagu ZV -a?). Naime, do stupanja na snagu ZV-a (1. siječnja 1997.) na etažno vlasništvo primjenjivale su se odredbe Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada (Sl. l. br. 16/59, 43/65, 57/65, Narodne novine br. 52/73), koje su dopuštale stjecanje prava vlasništva na stanovima i poslovnim prostorijama kao samostalnim objektima stvarnih prava na kojima su se mogli osnivati stvarnopravni odnosi. Tako je predmet etažnog vlasništva prema navedenoj normativi mogao biti pojedini stan, odnosno pojedina poslovna prostorija kao posebni dio zgrade, dok su se tek određena prava protezala na zajedničke dijelove zgrade i zemljište na kojem je zgrada izgrađena. Pri tom se etažno vlasništvo stjecalo po pravnim osnovama i načinu stjecanja koji su prema općoj normativi bili predviđeni za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama, pa tako i temeljem zakona - dosjelošću. S druge strane, nakon stupanja na snagu ZV-a, temelj vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) čini suvlasništvo na način da vlasništvo posebnog dijela nekretnine proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim (idealnim) dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno, pri čemu ZV odredbama čl. 71. – 75. uređuje opće pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se uspostavilo vlasništvo posebnog dijela nekretnine. Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu (način – modus stjecanja) kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Dakle, vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) uspostavljeno je tek ispunjenjem predviđenog načina stjecanja (provedbom upisa u zemljišnu knjigu kao prava povezanog s određenim suvlasničkim dijelom nekretnine) i tek ispunjenjem navedenih pretpostavki može bit objekt raspolaganja.
5. Slijedom navedenog, ocjenjeno je da je tužiteljica učinila vjerojatnom postojanje povrede prava na pravično suđenje sadržanog u čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17) i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
6. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP je odlučeno kao u izreci (t. I.), dok se temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije u preostalom dijelu povučen.
7. Zahtjev tuženice za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije odbijen je kao neosnovan jer isti nije bio potreban u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, dok će se o troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučiti u konačnoj odluci (t. II. i III. izreke).
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
