REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-576/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ABC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Branimir Gojak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika PIK Vrbovec- mesna industrija d.d., OIB: 78909170415, Vrbovec, Zagrebačka 148, kojeg zastupa zaposlenik OF, radi otkaza, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-444/2018-2 od 10. siječnja 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr - 57/2016-18 od 6. ožujka 2018., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je utvrđeno da nije dopuštena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 21. lipnja 2016., pod brojem OU-41/2016.; određen je sudski raskid Ugovora o radu s 7. kolovoza 2017., te je naložena tuženiku isplata naknade tužitelju u iznosu od 28.153,86 kuna sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate; odbijen je dio zahtjeva u iznosu od 2.240,46 kuna, i odlučeno je o troškovima postupka.
2. Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. t. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
- dalje: ZPP). Predložio je ukinuti pobijanu odluku i odbaciti tužbu ili ukinuti obje presude i vratiti predmet na ponovno suđenje.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija nije osnovana.
5. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu.
5.1. Zbog toga je revizija dopuštena, sukladno odredbi čl. 382. st. 1. t. 2. ZPP, prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa.
5.2. Ovaj sud sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP pobijanu presudu ispituje samo u dijelu koji se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
6. Suprotno tvrdnjama podnositelja pobijana presuda sadrži obrazloženje s razlozima o svemu što je za odluku povodom prigovora tuženika, pa tako i žalbenih, (kao i zahtjeva tužitelja) od odlučnog značaja. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ne nalazi da bi bile počinjene bitne povrede parničnog postupka na koju se poziva u reviziji. Prvenstveno su pravilni razlozi zbog čega drugostupanjski sud cijeni tužbeni zahtjev osnovanim. Pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ista ne bi mogla ispitati. Neslaganje tuženika sa zaključcima drugostupanjskog suda ne čini presudu nerazumljivom ili s neotklonjivim nedostacima. Time nije ostvarena povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer bi presuda bila opterećena tom bitnom povredom kada iz presuda ne bi bili razvidni razlozi zbog kojih je sud donio presudu koja se pobija, dakle kada ne bi bilo jasno zašto je donesena osporavana odluka ili kada ti razlozi ne bi korespondirali s dokazima i sadržajem isprava i zapisnika u spisu, a ovdje tome nije slučaj.
7. Revizijski navodi u bitnome se svode na ocjenu dokaza i utvrđeno činjenično stanje. Navodi tuženika, kojima pokušava prigovoriti pravilnosti pobijane presude, predstavljaju preocjenjivanje izvedenih dokaza te su sadržajno prigovori činjenične naravi i kao takvi nedopušteni u revizijskom stadiju postupka. Kada on u reviziji obrazlaže da je materijalno pravo pogrešno primjeno i da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, on se upušta u ocjenjivanje utvrđenog činjeničnog stanja. Prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, slijedom čega ovaj sud nije mogao ni ispitivati niti uzeti u razmatranje navode revizije činjenične prirode.
8. Nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Ona postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP). Kada podnositelj obrazlaže razloge pogrešne primjene materijalnog prava, tvrdnjama koje iznosi, oni u suštini prigovaraju zaključcima suda o nepostojanju odlučnih činjenica za primjenu relevantne pravne norme. Isto tako, gotovo svim revizijskim prigovorima, on ističe svoje stavove o predmetu spora, svoje shvaćanje o rezultatima dokazivanja. Time on nastoji dovesti u sumnju, kao što je prethodno rečeno, činjenična utvrđenja i pravna shvaćanje iz osporene presude. Ako sud izvodi drugačije zaključke, nego što to čine podnositelj, on time postupa u smislu zakonske odredbe iz čl. 8. ZPP. Ta odredba daje sudu ovlast odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Isto tako on tada postupa i u okviru odredbe čl. 221.a ZPP koja regulira odlučivanje na temelju pravila o teretu dokazivanja. Kako je pravilan zaključak nižestupanjskih sudova o izostanku dokazanosti postojanja razloga za izvanredni otkaz tužitelju, to je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
8.1. Prema odredbi čl. 116. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14. i 127/17., - dalje: ZR), poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
9. Dakle, u smislu ove odredbe, izvanredni otkaz je dopušten samo ako strana koja ga daje ima opravdani razlog za takav otkaz. U konkretnom slučaju, zaključeno je da tuženik nije dokazao da je tužitelj počinio povredu obveza iz radnog odnosa – da je obavljajući poslove vozača prilikom početka rute u vozilu imao 12 paleta, a po povratku 9 paleta, te da je tu razliku, od tri palete, prodao, a gdje je teret dokazivanja takve povrede na tuženiku (čl. 135. st. 3. ZR).
10. Slijedom toga, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, to je istu valjalo odbiti kao neosnovanu, na temelju odredbe čl. 393. ZPP.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
