REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1461/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednika vijeća, Mirne Maržić, suca izvjestitelja, i dr. sc. Jelene Čuveljak, člana vijeća, u registarskom predmetu upisa povećanja temeljnog kapitala i izmjena odredbi društvenog ugovora subjekta upisa F&D RE JASKA d.o.o. za poslovanje nekretninama, Zagreb, Petrinjska 4/1, OIB 78594928000, MBS [matični broj subjekta], odlučujući o žalbi člana društva OA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jaka Ćurić, odvjetnica iz Zagreba, izjavljenoj protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-25/57411-3 od 16. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-25/57411-3 od 16. veljače 2026. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je u sudski registar upisao povećanje temeljnog kapitala i izmjenu odredbi društvenog ugovora subjekta upisa F&D RE JASKA d.o.o. za poslovanje nekretninama, Zagreb, prema podacima za upis u glavnu knjigu sudskog registra u prilogu koji je njegov sastavni dio.

2. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio član društva SA navodeći sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 i 146/25; dalje: ZPP).

3. U žalbi u bitnom navodi da je prvostupanjski registarski sud pogrešno donio pobijano rješenje propustivši paziti po službenoj dužnosti na ništetnost odluka skupštine temeljem kojih se zahtijeva upis, a ništetnost, između ostalog, proizlazi i iz činjenice da skupštine društva od 11. srpnja 2025. i 1. rujna 2025. nisu sazvane na način određen društvenim ugovorom pa su već zbog toga ništetne. Navodi i da je podnio tužbu radi utvrđenja odluka donesenih na navedenim skupštinama ništetnim te predlaže pobijano rješenje preinačiti ili ukinuti.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. stavka 2. i članka 381. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 20. i članka 61. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ broj: 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 11/15 i 40/19; dalje: ZSR), u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnoga prava ovaj sud utvrđuje da pobijano rješenje nije pravilno i zakonito.

6. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u rješenju poslovni broj Rev-1231/2021-7 od 14. rujna 2022. naveo sljedeće:

„9. Glavom III. ZSR-a uređen je postupak upisa u registar. Odjeljkom 1. istoga Zakona regulirano je područje prijave i ispitivanja prijave za upis. Tako je čl. 40. ZSR - a propisano koji se prilozi podnose uz prijavu za upis, dok je čl. 43. ZSR -a regulirano ispitivanje pretpostavki za upis. Prema odredbi čl. 43. st. 1. ZSR-a prije nego što donese rješenje o upisu, registarski sud ispituje je li udovoljeno pretpostavkama za osnovanost prijave i zahtjeva za upis. Odredbom čl. 43. st. 3. ZSR-a propisane su pretpostavke uz ispunjenje kojih je prijava za upis osnovana.

9.1. Nomotehnički gledano neke od tih pretpostavki u sebi nužno sadrže i upućivanje na ispitivanje valjanosti akata koji su priloženi uz prijavu za upis. Doduše to nije izričito propisano tom odredbom ali bi se moglo tumačiti na jedan od načina logičkog tumačenja pravnih normi „razlogom tim prije“ (argumentum a fortiori). Naime, iz izričitosti razloga uz postojanje kojih će se dopustiti upis u sudski registar, odnosno nepostojanja istih će se odbiti upis, dalo bi se zaključiti da iste kvalifikacije pripadaju i pravnom institutu nevaljanosti i njegovom najtežem obliku ništetnosti još s jačim razlogom. Valja pojasniti. ZSR ustanovljuje negativu pretpostavku u smislu da predmet poslovanja nije zakonom zabranjen i da nije suprotan moralu društva (čl. 43. st. 2. toč. 7. ZSR-a). U smislu gore naznačenog tumačenja može se zaključiti da na taj način upućuje i na pravno regulirane razloge nevaljanosti, odnosno ništetnosti (vidjeti čl. 355. st. 1. toč. 4. ZTD-a, a o tome i u točki 10. obrazloženja ove odluke).

10. ZTD u odredbi čl. 448. u vezi ništetnosti odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću upućuje na odgovarajuću primjenu odredaba čl. 355 -359. ZTD-a. Ovim potonjim odredbama su propisani razlozi ništetnosti odluka glavne skupštine. Jedan od takvih razloga jest i suprotnost moralu društva (čl. 355. st. 1. toč. 4. ZTD -a) koji je, kako je to već i navedeno, na jedan način sadržan i u pretpostavci iz čl. 43. st. 2. toč. 7. ZSR-a) koju je dužan ispitati registarski sud.

11. Odredbom čl. 327. st. 1. ZOO-a propisano je da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti. Takva se dužnost suda prvenstveno odnosi na ugovore ali i na druge pravne poslove prema odredbi čl. 14. st. 3. ZOO-a. Prema shvaćanju ovoga suda, a u vezi konkretnog pravnog pitanja, odluka skupštine društva jest pravni posao i to korporacijski pravni posao koji nastaje i temelji se na izraženoj volji članova društva, u ovom slučaju društva s ograničenom odgovornošću. Dakle, ZOO om je jasno propisano da sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti. Dakako, tim Zakonom nije propisano u kojoj vrsti postupka pazi po službenoj dužnosti što nije niti bilo moguće a niti potrebno regulirati tim Zakonom. ZOO jasno uspostavlja normu i nalog sudu da na ništetnost pazi po službenoj dužnosti. O tome kako se to ogleda s obzirom na vrstu postupka bit će riječi u točki 15. obrazloženja ove odluke.

11.1. ZTD pak u svezi ništetnosti donosi odredbu prema kojoj se ništetnost odluka glavne skupštine može isticati tužbom i na bilo koji drugi način (čl. 357. st. 1. ZTD -a). To što se prema ovoj odredbi ništetnost može isticati na predviđene načine ne znači samo po sebi da se na nju ne mora paziti po službenoj dužnosti, odnosno ne anulira, niti zastranjuje odredbu čl. 327. st. 1. ZOO-a. Nomotehnički gledano, za suprotno tumačenje nedostaje sintagma „samo tužbom“. Dakle, tužba je jedan od načina na koji se može isticati ništetnost koji, kako je navedeno, ne oslobađa sud obveze iz čl. 327. st. 1. ZOO-a.

12. Već je istaknuto da sudska praksa nije formalni izvor prava. No, u našem je pravnom sustavu, velikim dijelom i zbog utjecaja europskog prava i pravne stečevine, poprimila značajnu ulogu. To je sasvim razumljivo jer je stabilna sudska praksa jedan od preduvjeta pravne sigurnosti. No, valja i naznačiti da sudska praksa u toj svojoj ulozi mora djelovati snagom uvjerljivosti pravnih shvaćanja koja su u pojedinim odlukama izražena. Stoga ona poprima i osobinu, pa i potrebu promjenjivosti, ali uz dosizanje zahtjeva pravne uvjerljivosti za takvu potrebu.

12.1. Ovaj je sud u odluci poslovnog broja Revt 195/09-2 od 16. lipnja 2010. zauzeo pravno shvaćanje koje se odnosi upravo i izričito na ništetnost odluka glavne skupštine. Tako je navedeno „naime, prilikom upisa odluka glavne skupštine, registarski sud ispituje da li su ispunjene pretpostavke za osnovanost prijave te da li je ta odluka u suprotnosti sa zakonom i javnim interesima i poslovnim moralom, odnosno registarski sud je dužan ex lege ispitati da li je odluka čiji se upis traži zahvaćena razlozima ništavosti

13. Po naravi stvari javni registri, pa tako i sudski, imaju iznimno značenje. To ponajprije zbog ostvarenja načela pravne sigurnosti a time i značajnog učinka za ostvarenje težnje ka vrhunskom zahtjevu za vladavinom prava. Činjenice koje se u njih upisuju ogledaju se u mnogobrojnim pravnim učincima koji nastaju poslije i koji se razvijaju i saživljuju u pravnom prometu. Kada bi se uloga sudova koji vode jedan dio tih registara svela samo na doslovno i formalističko ispitivanje pretpostavki za upis, tada bi, unatoč tome što se, konkretno, kod instituta ništetnosti njegove posljedice mogu ispraviti, takav pristup mogao negativno utjecati na načelo pravne sigurnosti.

14. Slijedom svega navedenoga odgovor na postavljeno pitanje bi glasio: „registarski sud, kada odlučuje o upisu u sudski registar, dužan je po službenoj dužnosti paziti na ništetnost odluka skupštine temeljem kojih se upis zahtijeva“.

15. Međutim, odgovor na ovo pitanje nužno zahtijeva i dodatno pojašnjenje. Postupak za upis u registar je izvanparnični (čl. 20. st. 1. ZSR-a). Izvanparnični postupak ima svoje specifičnosti kako glede rokova odlučivanja, prava na pravne lijekove i sl., tako i posebice glede mogućnosti spoznaje suda o mogućim razlozima ništetnosti. Takva je mogućnost spoznaje registarskog suda nužno bitno sužena. Registarski sud u postupku zaprima prijavu jedne strane i pravno saobraća samo s jednom stranom (primjerice čl. 45. st. 1. ZSR-a). Stoga se i u ispitivanju moguće ništetnosti može osloniti jedino na dokumentaciju koja mu je priložena, odnosno morala biti priložena. Dakle, od dokaznih sredstava koje naš pravni poredak priznaje registarski sud na raspolaganju ima isprave. Stoga je u pojašnjenju odgovora na postavljeno pitanje bitno za ukazati da je registarski sud dužan paziti na ništetnost odluka glavne skupštine temeljem koje se upis zahtijeva po službenoj dužnosti ali dakako u okviru onoga što mu omogućava najveći mogući stupanj spoznaje o ništetnosti takvih odluka.“

7. Dakle, prvostupanjski je sud, u smislu odredbe članka 355. točka 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22 i 18/23; dalje: ZTD) u vezi s odredbom članka 277. stavaka 2., 3. i 6. ZTD-a između ostalog trebao provjeriti jesu li skupštine valjano sazvane.

8. Iz priloga prijavi proizlazi da je javni bilježnik na oba zapisnika sa spornih skupština konstatirao da je poziv s dnevnim redom i prijedlogom odluka poslan članovima društva preporučenom pošiljkom s povratnicom na njihove adrese navedene u sudskom registru, o čemu dokaz priloži zapisniku.

8.1. U odnosu na potvrde o primitku Hrvatske pošte može se zaključiti da je subjekt upisa 3. srpnja 2025. i 21. kolovoza 2025. (str. 173. i 195. spisa) članovima društva pa tako i žalitelju uputio određeno pismeno, ali nije moguće utvrditi da se radi upravo o pozivu na skupštinu.

9. Međutim, odlučno je da je u samom društvenom ugovoru, a kojeg je pročišćeni tekst sastavni dio zapisnika s obje skupštine, u članku 29., koji nije mijenjan, određen način dostave.

9.1. Tako je u stavcima 1., 2. i 3. članka 29. određeno da se dostava obavlja preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.

9.2. Međutim u stavku 4. tog članka izričito se navodi da se svaka obavijest i/ili zahtjev i/ili pristanak ili drugo priopćenje mora poslati i putem elektroničke pošte pri čemu su točno navedene mail adrese članova društva pod a), b) i c).

10. Dakle, osim što nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je članovima društva preporučenom pošiljkom putem pošte upućen poziv za sporne skupštine, u spisu nema dokaza, niti se navodi u zapisnicima s tih skupština, da bi članovima društva pozivi bili upućeni i putem elektroničke pošte, kako je to izričito propisano u članku 29. stavak 4. društvenog ugovora.

11. Proizlazi da dostava poziva nije bila izvršena na način propisan u društvenom ugovoru, u smislu odredbe članka 443. stavka 1. ZTD-a, što bi za posljedicu imalo ništetnost odluka skupštine (članak 355. točka 1. u vezi s člankom 448. ZTD-a) i to je jasno vidljivo iz priloga samoj prijavi za upis promjena u sudski registar.

11.1. Proizlazi nadalje da nisu bile ispunjene formalne i materijalne pretpostavke za upis predmetne promjene i registarski sud je pogrešno postupio kada je odredio upis povećanja temeljnog kapitala i izmjena odredbi društvenog ugovora.

12. Stoga je na temelju odredbe članka 61. točke 2. ZSR-a i članka 368. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 20. stavkom 2. ZSR-a, žalba prihvaćena i pobijano rješenje ukinuto.

13. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud uzeti u obzir sve navedeno u ovom rješenju i donijeti na zakonu osnovanu odluku.

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Tatjana Kujundžić Novak