REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1692/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetužiteljice IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrtotužiteljice KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], petotužiteljice RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i šestotužiteljice BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupana punomoćnik Domagoj Olujić, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženice VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2038/2025-3 od 14. listopada 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-1692/2023-13 od 28. veljače 2025., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužiteljima revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2038/2025-3 od 14. listopada 2025. u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na dostatno obrazloženu odluku drugostupanjskog suda.
II. Odluka o naknadi troškova nastalih u povodu prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2038/2025-3 od 14. listopada 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-1692/2023-13 od 28. veljače 2025. zbog pravnih pitanja koje smatraju važnima za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. U skladu s čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/08, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u postupku pred nižestupanjskim sudovima.
3.1. Prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
4. Tužitelji u prijedlogu, među ostalim, ističu da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010 i 5/2014 – dalje: Ustav) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 – dalje: Konvencija) navodeći sadržajno da pobijana drugostupanjska presuda ne zadovoljava opće zahtjeve koji proizlaze iz Ustavom i Konvencijom zajamčenog prava na pravično suđenje.
5. Iz obrazloženja pobijane drugostupanjske odluke proizlazi da je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku odluku i odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev, primjenom odredbe čl. 373.a ZPP ocijenivši da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP jer obrazloženje prvostupanjske odluke ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama odnosno da prvostupanjski sud nije dao razloge o utjecaju dokumentacije u spisu na osnovanost tužbenog zahtjeva. U obrazloženju pobijane odluke drugostupanjski sud navodi dokumentaciju u odnosu na koju je ocijenio da je potrebno dati razloge o utjecaju iste na osnovanost tužbenog zahtjeva, poziva se na tvrdnje drugotuženice glede motiva darovateljice ĆS za darovanje predmetne nekretnine te zaključuje da darovateljica nije darovala nekretninu koja nije njezino vlasništvo odnosno da darovateljici nije moglo ostati nepoznato da je predmetne nekretnina upravo njeno vlasništvo. Pritom drugostupanjski sud ne daje svoju ocjenu navedene dokumentacije, niti ocjenjuje tvrdnje drugotuženice glede motiva darovanja.
6. Arbitrarnom se može smatrati ona odluka koja upućuje na proizvoljnost, nezadovoljavajući ili nedostatno je obrazložena te ne upućuje na mjerodavne propise odnosno mjerodavnu sudsku praksu. Tužitelji su u ovom slučaju učinili vjerojatnim izostanak ocjene dokaza odnosno izostanak relevantnih i dostatnih razloga za ocjenu drugostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.
7. Naime, drugostupanjski sud je ovlašten primjenom odredbe čl. 373.a ZPP, bez održavanja rasprave i izvođenja dokaza u drugostupanjskom postupku bitne činjenice utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze, te je ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio. Međutim, kad drugostupanjski sud koristi ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP i odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava, premda nije sud koji neposredno izvodi dokaze, mora jednako kao i prvostupanjski sud dokaze ocjenjivati na način propisan odredbom čl. 8. ZPP te navesti koje su sporne odlučujuće činjenice nepotpuno i/ili pogrešno utvrđene, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze i iz kojeg razloga izvodio i kako ih je ocijenio odnosno iznijeti jasne i razumljive razloge zbog kojih je dokaze drugačije ocijenio u odnosu na ocjenu prvostupanjskog suda odnosno drugostupanjski sud pritom mora dati jasne, uvjerljive i provjerljive razloge sukladno odredbi čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev-1402/2024-2 od 6. studenoga 2024. i broj Revd 4446/2025-2 21. listopada 2025.).
8. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP vijeće je ocijenilo da su tužitelji učinili vjerojatnim da je im je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, a to je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, povrijeđeno njihovo ustavno i konvencijsko temeljno ljudsko pravo na pošteno (pravično) suđenje koje u sebi sadrži i pravo na obrazloženu sudsku odluku i zabranu arbitrarnosti. To stoga je r je u obrazloženju drugostupanjske odluke izostala ocjena dokaza sukladno odredbi čl. 8. ZPP odnosno izostali si jasni, dostatni i provjerljivi razlozi za ocjenu o neosnovnosti tužbenog zahtjeva.
9. Stoga je, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP u izreci ovog rješenja navedeno u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava se tužiteljima dopušta podnošenje revizije, dok se u odnosu na pravna pitanja naznačena u prijedlogu, uzima da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
10. Odluka o trošku postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
