REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1267/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivani Brdarević, odvjetnici u Samoboru, protiv tuženika Obiteljski dom "Nela", Kaštel Lukšić, Bartula Matijace 9, OIB: 64533055741, zastupanog po punomoćniku Marinu Mlačiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-580/2025-2 od 16. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Pn-164/2023-20 od 8. svibnja 2025., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-580/2025-2 od 16. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Pn-164/2023-20 od 8. svibnja 2025.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je postavio pravna pitanja koja glase:

„1. Može li sud utvrditi tuženika odgovornim za štetu, prema načelu presumirane krivnje, ako u odluci nije navedeno, niti je tijekom postupka utvrđeno koju je to poimenice određenu radnju/radnje tuženik poduzeo, odnosno propustio poduzeti, zbog koje je nastala šteta tužitelju?

2. Je li je moguće zatvoriti osobu, te joj ograničiti slobodnu kretanja, zbog postojanja mogućnosti nastanka štete?

3. Je li je sud bio dužan utvrditi je li je tužiteljica doprinijela nastanku štete, ako je postojao prigovor tuženika doprinosa nastanku štete, jasno i nedvosmisleno istaknut tijekom postupka?“.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), jer predlagatelj smatra da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine- Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17

- dalje: Konvencija).

4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da podnositelj prijedloga nije jasno naznačio razloge zbog kojih smatra da bi mu Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao dopustiti reviziju u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, te naveo zbog čega bi postavljena pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava u sudskoj praksi. Naime, okolnosti na koje se podnositelj poziva odnose se isključ ivo na konkretan spor, te iz sadržaja prijedloga ne proizlazi da se radi o pravnim pitanjima o kojima postoji nejedinstvena praksa viših sudova, a zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije.

6. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.

7. Ocjena je ovoga suda da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da je presuda drugostupanjskog suda dostatno obrazložena, te da sadrži razloge o svim bitnim činjeničnim utvrđenjima i pravnim zaključcima, uz poštivanje pravnih stajališta sadržanih u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III- 238/2021 od 14. studenoga 2023., slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke ni po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.

8. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 387. st. 2. ZPP, to je na temelju odredbi čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP, valjalo riješiti kao u izreci .

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa