REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4922/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. PDV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika PRIRODOSLOVNE ŠKOLE VLADIMIR PRELOG, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269, OIB: 72166604204, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž R-12/25-2 od 31. srpnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-11223/21-35 od 16. prosinca 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž-924/25-2 od 27. kolovoza 2025. u kojem su postavile sljedeća pravna pitanja:

„- može li se smatrati da je drugostupanjski sud povodom žalbe dao dostatne i pravno prihvatljive razloge za ocjenu svih žalbenih navoda u situaciji kada isti u bitnome tek ponavlja navode i zaključke prvostupanjske odluke u odnosu na koju su uloženi predmetni pravni lijekovi? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-4322/2018 od dana 06.02.2019. godine)

- je li drugostupanjski sud, odlučujući povodom žalbe stranke, dužan očitovati se na sve prigovore, odnosno žalbene razloge koje je stranka istaknula tijekom postupka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 4322/2018 od dana 06.02.2019. godine)

- je li drugostupanjski sud propustio stvarno “saslušati”, odnosno propisno ispitati navode, prigovore i žalbene razloge stranke u postupku, u slučaju kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

- je li drugostupanjski sud propustio provesti odgovarajuće ispitivanje navoda, prigovora i žalbenih razloga stranke u postupku u situaciji kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti, odnosno na taj način pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, učinio teoretskim i iluzornim, a ne praktičnim i djelotvornim? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

- je li drugostupanjski sud u postupku, imajući u vidu pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, obvezan poduzeti odgovarajuće mjere, u vidu ispitivanja i davanja odgovora na odlučne tvrdnje iznesene od strane stranke u postupku i što se ima smatrati “odlučnim”, odnosno kakvo, kvalitativno i kvantitativno, je obrazloženje odnosno “ispitivanje i davanje odgovora” nužno kako bi se moglo smatrati da je sud izvršio svoju obvezu propisanu člankom 375. stavkom 1. ZPP-a? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

- je li počinjena apsolutno bitna procesna povreda u postupku iz članka 365., 354. stavka 2. točke 11. i 375. ZPP-a u slučaju kada sud nije stvarno ispitao istaknute žalbene navode stranke, već je paušalno konstatirao kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, pozivajući se na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine)

- kakvo, kvalitativno i kvantitativno, obrazloženje sudske odluke je nužno kako bi se moglo smatrati da je sud naveo dostatne i relevantne razloge kojima se vodio u donošenju svoje odluke, odnosno može li se pukim konstatiranjem kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, uz pozivanje na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo, smatrati da je sud stvarno ispitao predmet i odgovorio na sve bitne navode stranaka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-1275/2023 od dana 10.04.2024. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske)

- predstavlja li trošak podneska s očitovanjem na odgovor na tužbu trošak potreban za vođenje parnice u slučaju kad tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva (pa čak i da je osnovanost već utvrđena praksom revizijskog suda), a sve u kontekstu članka 155. stavka 1. i 2. ZPP- a? (u tom smislu: rješenje Županijskog suda u Karlovcu od dana 12.06.2023. godine, posl. br. Gž R-54/2023)

- naplaćuje li se trošak podneska koji predstavlja očitovanje na odgovor na tužbu uvijek po Tbr. 8.1. Tarife, neovisno što se u tom podnesku navodi, a kako eksplicite proizlazi iz gramatičkog tumačenja iste odredbe Tarife?

- smatra li se podnesak kojim tužitelj ističe suglasnost s dostavljenim obračunom visine tužbenog zahtjeva od strane tuženika, a zbog kojeg podneska je izbjegnuto daljnje provođenje dokaznog postupka na okolnost visine tužbenog zahtjeva (financijsko vještačenje), podneskom „potrebnim za vođenje parnice“?.

- da li se obrazloženim podneskom, sukladno tarifnom broju 8.1. Tarife o nagradama i naknadama za rad odvjetnika (NN 138/23) (nadalje u tekstu: Tarifa), ima smatrati podnesak kojim po rješenju i na poziv suda tužitelj tužbeni zahtjev na isplatu usklađuje s promjenom službene valute u Republici Hrvatskoj iz kune u euro? (u tom smislu rješenje Županijskog suda u Puli, posl. br. Gž R-194/2024-5 od dana 19.02.2025. godine)

- da li pojam odnosno davanje kvalitete podnesku kao „obrazloženi“ iz tarifnog broja 8.1. Tarife u predmetima u kojima po rješenju i na poziv suda tužitelj podneskom tužbeni zahtjev na isplatu usklađuje sa promjenom službene valute u Republici Hrvatskoj iz kune u euro u predmetima, ovisi o količini utrošenog vremena za sastav istog podneska te količini napisanog teksta te, ako da, u kojem trenutku te primjenom kojeg kriterija će se smatrati da isti stječe kvalitetu „obrazloženog“ podneska potrebnog za primjenu tarifnog broja 8.1. Tarife? (u tom smislu rješenje Županijskog suda u Puli, posl. br. Gž R-194/2024-5 od dana 19.02.2025. godine)

- smatra li se podnesak kojim tužitelj djelomično povlači tužbu prije tuženikova upuštanja u raspravljanje, odnosno čini navedenu procesnopravnu dispoziciju sukladno pravnom interesu koji za isto postoji (u tom smislu: pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su-IV-16/2021-8 od dana 26.04.2021. godine), podneskom „potrebnim za vođenje parnice“, napose u situaciji kada se tuženik u daljnjem tijeku postupka suglasio s tako postavljenom visinom tužbenog zahtjeva?

- smatra li se, sukladno odredbi Tbr. 39. Tarife, da „čekanje na raspravu“ faktično započinje već od trenutka podnošenja tužbe, odnosno pokretanja sudskog postupka, odnosno od završetka prethodno održane rasprave?“.

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u prijedlogu za dopuštenje revizije. Naime, shvaćanje drugostupanjskog suda podudarno je sa shvaćanjem ovog suda koje je iznijeto u rješenju Rev 486/21-2 od 3. siječnja 2023., a glasi: „...kod subjektivne kumulacije, postojanje udjela suparničara podrazumijeva da ti udjeli predstavljaju zbroj vrijednosti pojedinih zahtjeva, pa je stoga kod donošenja odluke o troškovima parničnog postupka vrijednost predmeta spora pravilno utvrditi zbrajanjem vrijednosti zahtjeva svih tužitelja (u tom smislu i odluka ovog suda broj Rev- 2752/11-2 od 22. rujna 2015.).“ Postavljena pitanja tužiteljica se dijelom iscrpljuju u isticanju bitnih povredi odredaba parničnog postupka, međutim navedeno nije samo po sebi dopušteni razlog za dopuštenje revizije. Naime, čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Nisu od značaja niti pitanja tužiteljica koja se svode na preispitivanje zaključka suda o tome je li tužiteljicama trebalo priznati trošak za sastav određenog podneska i u kojoj visini. Ovo stoga što ocjena o tome ovisi o svim okolnostima svakog pojedinog slučaja koje valja procijeniti brižljivo i u skladu s cjelokupno iznesenim navodima svake od stranaka tijekom postupka pa nije riječ o pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Slijedom navedenog, na temelju odredbi čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja je odbijen te je odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

4. Tužiteljice su se pozvale i na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da im je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljice nisu učinile vjerojatnim da bi im u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa