REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1187/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja e & Steiermärkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3/a, OIB: 23057039320, kojeg zastupaju odvjetnici iz odvjetničkog društva Čavić i partneri d.o.o. Zagreb, protiv ovršenika ŠU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u Puli, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-400/2021-2 od 31. kolovoza 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama, poslovni broj Ovr-124/2020-5 od 18. siječnja 2021., na sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se ovršeniku podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-400/2021-2 od 31. kolovoza 2021. radi pravnog pitanja:
„Pazi li sud u ovršnom postupku i po službenoj dužnosti na nepoštenost ugovornih odredbi u slučaju kad se ovrha provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora?“.
II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu citiranog u uvodu. Zahtijeva troškove u povodu prijedloga.
2. Ovrhovoditelj se u odgovoru na prijedlog istome protivi predlažući odbaciti prijedlog kao nedopušten.
3. Prijedlog je osnovan.
4. Pitanja predlagatelja glase:
''1) Smije li sud koji vodi ovršni postupak (provodi ovrhu) provesti ovrhu ignorirajući pravomoćne presude u sporu kolektivne pravne zaštite i to takve kojima je utvrđena ništetnost ugovornih odredbi ugovora na temelju kojih se ovrha provodi i ignorirati prigovore ovršenika koji na to ukazuju?
2) Da li je sud koji vodi ovršni postupak (provodi ovrhu), odnosno sud drugog stupnja, dužan u ovršnom postupku i po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredbi Ugovora o kreditu kao ovršne isprave?
3) Predstavlja li solemnizirani ugovor o kreditu, kojeg jedna ugovorna strana otkaže, ovršnu ispravu?
4) Predstavlja li gubitak jedine nekretnine za stanovanje u vlasništvu jedne osobe koja se nalazi u teškoj financijskoj i životnoj situaciji razlog nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete sukladno odredbi čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona?''.
5. Predlagatelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvao na veći broj odluka suda Europske unije, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske te Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
6. Ovaj sud je povodom pitanja je li sud obvezan po službenoj dužnosti provjeriti nepoštenih ugovornih odredbi u slučaju kada se ovrha provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, (a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora) odgovorio u ovosudnoj odluci Rev-1377/2024 od 17. listopada 2023.:
„12. Ovom odlukom reafirmira se citirano pravno shvaćanje te se na postavljeno pravno pitanje odgovara:
„U postupku ovrhe na temelju ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu (solemnizirana javnobilježnička isprava koja proizlazi iz potrošačkog ugovora) obveza je ovršnog suda da po službenoj dužnosti provjeri nepoštenost ugovornih odredbi.“
13. Nadalje, prethodno citiranom odlukom (toč. 11. obrazloženja) iznijeto je pravno shvaćenje prema kojem su žalbeni navodi ovršenika kojima se poziva na ništetnost ovršne isprave (ugovora o kreditu – javnobilježničkog akta) žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ, te je ocijenjeno da su nižestupanjski sudovi propustili postupiti u skladu sa čl. 52. OZ i iz ovih razloga uputiti ovršenika na pokretanje parnice.“.
7. Kako je pobijana odluka donesena na način da je u cijelosti potvrđeno rješenje o ovrsi, (a ne izvan žalbenog razloga nedopuštenosti ovrhe), a suprotna je citiranom shvaćanju ovog suda, to je ocijenjeno da su u pogledu pitanja (drugo) korigiranog kao u izreci ove odluke ostvarene pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 389.b. st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, pri čemu je na temelju iste odredbe uzeto da je u odnosu na preostala postavljena pitanja prijedlog povučen.
8. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3 . ZPP.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
