REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3388/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Erste&Steiermarkische bank d .d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, kojeg zastupa punomoćnik KV i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Buterin & partneri u Zagrebu, protiv tuženice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Zagreb, Ksaver 208, OIB: 25609559342, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1833/2024-2 od 29. siječnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-3095/2023-29 od 7. ožujka 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1833/2024-2 od 29. siječnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-3095/2023-29 od 7. ožujka 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je naveo pravna pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, sve u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku.
3. Tuženica je podnijela odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije, u kojem je predložila prijedlog odbiti kao neosnovan.
4. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio sljedeća pravna pitanja: „1. U slučaju kada vjerovnik radi osiguranja svoje tražbine ima upisano založno pravo (hipoteku) na nekretninama, može li se smatrati da je ispunjen uvjet aktiviranja predmetnog sredstva osiguranja ako su od strane vjerovnika poduzete radnje koje je nužno potrebno poduzeti prije podnošenja ovršnog prijedloga radi pokretanja i vođenja ovrhe na založenim nekretninama sudu, i to podnošenje zahtjeva javnom bilježniku za izdavanje potvrde ovršnosti ugovora o osiguranju (ovršne isprave) temeljem koje je zasnovano predmetno založno pravo i temeljem kojeg se, kao ovršne isprave, pokreće ovršni postupak na založenim nekretninama?
2. Može li se izostanak jasno ugovorenih pravila i procedure za ostvarenje pojedinog prava iz ugovora (kao npr. mogućnost produljenja roka za dostavu dokumentacije) tumačiti na štetu ugovorne strane koja nije sastavljala, odnosno pripremila i predložila tekst ugovora, na način da se smatra da, iako iz ponašanja obje ugovorne strane proizlazi da jedna ugovorna strana zahtijeva ostvarenje nekog prava, a druga ugovorna strana se ostvarenju tog prava ne protivi, ugovorna strana koja traži ostvarenje nekog prava iz ugovora, a koja nije sastavljala, odnosno pripremila i predložila tekst ugovora, nije ostvarila to pravo iz razloga što nije postupila sukladno odredbama ugovora, iako predmetni ugovor ne propisuje pravila i procedure za ostvarenje predmetnog prava?“.
5. Prema odredbi čl. 389. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske o prijedlogu za dopuštenje revizije odlučuje na sjednici vijeća, pri čemu ispituje postojanje formalnih pretpostavki za dopuštenost revizije u smislu odredbi čl. 387. ZPP te čl. 385.a st. 1. i st. 2. ZPP. No, u slučaju kad nisu ispunjene formalne pretpostavke za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije ovaj sud nema ovlaštenje upuštati se u ispitivanje i ocjenu osnovanosti predlagateljevih navoda iznesenih u prijedlogu za dopuštenje revizije.
6. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP te čl. 387. ZPP vijeće je nakon ispitivanja postojanja formalnih pretpostavki za dopuštenost tužiteljevog prijedloga za dopuštenje revizije ocijenilo da predmetni prijedlog ne sadrži jasno naznačene razloge zbog kojih tužitelj smatra da su postavljena pitanja važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Odredbom čl. 387. st. 2. točka 3. ZPP propisano je da prijedlog za dopuštenje revizije mora, između ostaloga, sadržavati i jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ili 2. ZPP uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.
8. Prema ustaljenom pravnom shvaćanju ovoga suda, iznesenom u brojnim odlukama u kojima je odlučeno o dopuštenosti prijedloga za dopuštenje revizije, u prijedlogu za dopuštenje revizije potrebno je, osim pravnih pitanja, također određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da je rješenje postavljenog pravnog pitanja važno, ne samo za odluku u predmetnoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Dakle, u podnesenom prijedlogu za dopuštenje revizije pri navođenju razloga važnosti u pogledu postavljenih pravnih pitanja potrebno je određeno ukazati da pravno shvaćanje drugostupanjskog suda o postavljenom pravnom pitanju u pobijanoj odluci odstupa od prakse revizijskog suda, na postojanje prakse revizijskog suda koja nije jedinstvena, na postojanje različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o postavljenim pravnim pitanjima u pogledu kojih su zauzeta nepodudarna pravna shvaćanja sa pravnim shvaćanjem iz pobijane odluke ili iznijeti neke druge važne razloge zbog kojih postoji potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovoga, revizijskog suda putem podnesenog izvanrednog pravnog lijeka, što je u konkretnom prijedlogu izostalo.
9. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije izražava nezadovoljstvo s odlukama nižestupanjskih sudova, te se sadržajno poziva na pogrešnu primjenu materijalnog prava, što u načelu nije sam za sebe poseban razlog zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije ukoliko nisu ispunjene i ostale pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
10. Budući da je vijeće ocijenilo da u odnosu na postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenost revizije, propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 3. ZPP, prijedlog odbaciti kao nedopušten.
Zagreb, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
