Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1685/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća , Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JŠ rođ. J iz [adresa], kbr. 14, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženih: 1. KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. AŠ iz [adresa], kbr. 166, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužene od ad 1/ do 3/ zastupane po punomoćniku Željku Šušku, odvjetniku u Veloj Luci, i 4. Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, Stalna služba u Korčuli – građansko upravni odjel Korčula, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-189/2021-47 od 11. veljače 2026. godine, u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-189/2021-47 od 11. veljače 2026.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], za 12/20 dijela, te se ovlašćuje temeljem ove presude postići uknjižbu prava suvlasništva rečenih nekretnina na svoje ime u naznačenom suvlasničkom omjeru, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tužene pod 4."
2. Nalaženo je tužiteljima da naknade tuženicima troškove postupka u iznosu od 1.370,00 eur sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate (točka II. izreke).
3. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinač i i usvoji tužbeni zahtjev, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.
4. Žalba tužiteljice nije osnovana.
5. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a na navode žaliteljice valja odgovoriti da presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječja između stanja spisa i danih razloga.
6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.
7. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica u 12/20 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da kao zakonske temelje za stjecanje prava vlasništva navodi stjecanje prava vlasništva dosjelošću i stjecanje prava vlasništva darovanjem.
8. Pošavši od utvrđenja:
- da je tužiteljica kao daroprimac sklopila 24. lipnja 2019. darovni ugovor s ĆŠ, rođ. ČŠ pok. K kao darovateljicom, te da su predmet darovnog ugovora bile predmetne nekretnine,
- da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik prijepornih nekretnina upisana IV. tužena Republika Hrvatska,
- da su do 1936. predmetne nekretnine bile upisane kao vlasništvo Privilegovane agrarne banke Beograd, a prije njih je kao vlasnik nekretnine bio upisan ČŠ, pravni prednik tužiteljice i I., II. I III. tuženica, odnosno isti je djed po ocu ĆŠ rođ. ČŠ, i pradjed I., II. I III. tuženica, odnosno djed po ocu njihova oca ČŠ,
- da predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] zgr, 104/1 zgr, 104/2 zgr i 105/1 zgr, sve k. o. [katastarska općina] u naravi predstavljaju staro kućno stanje u [adresa] zajedno sa pomoćnim prostorijama i dvorištem, dok nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] u naravi predstavlja vrt nepravilnog oblika koji se nalazi u neposrednoj blizini prema jugu u odnosu na opisanu kuću i okućnicu. Nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] u naravi predstavljaju zapušteno i neobrađeno zemljište, koje je dijelom zaraslo u visoku makiju i šumu do te mjere da je neprohodno, a isto je smješteno u predjelu zvanom Bilostrna udaljeno otprilike 3 kilometra od kuće od [adresa] u smjeru juga ,
- da su u ostvainskom postupku O-203/44 iza pokojnog ), ČŠ, iza njegove smrti od 8. studenog 1947. njegovim nasljednicima proglašeni ZŠ za 12/20 dijela (pravni prednik tužiteljice), ČŠ pok. IŠ za 1/20 dijela (otac sada tuženih od ad 1/ do 3/), DŠ ud. IŠ za 1/20 dijela (baka tuženih od ad 1/ do 3/), ĆŠ "Kapulica" ud. A za 2/20 dijela (sestra ZŠ, IŠ, MŠ i EŠ "V"), MŠ ž. Ć za 2/20 dijela (sestra IŠ, 5 Posl. br. P-189/2021-47 ZŠ, ĆŠ "Č" ud. A i EŠ "V") i EŠ "V" ž. A za 2/20 dijela (sestra IŠ, ZŠ, MŠ i ĆŠ "Kapulica"). Dakle, pravnom predniku tužiteljice ZŠ pok. ČŠ je po ovom Rješenju o nasljeđivanju pripalo 12/20 dijela nekretnina koje su nekada bile u vlasništvu njegova oca ČŠ pok. ČŠ,
- da je ZŠ pok. ČŠ umro je 1948., a ostavinski postupak iza njegove smrti proveden je pred Kotarskim sudom u Korčuli pod posl. br. O -951/49. te su za njegove nasljednice temeljem oporuke proglašene majka HŠ ud. ČŠ i tada malodobna kći HŠ (kasnije udana ĆŠ) pok. ZŠ na jednake dijelove. Stoga su iste u odnosu na nekretnine koje su predmetom tužbe naslijedile svaka po 6/20 dijela, pa je stoga pravna prednica tužiteljice ĆŠ rođ. HŠ nasljeđivanjem od svog oca stekla 6/20 dijela nekretnina koje su predmetom tužbe, a ne 12/20 dijela kako to tvrdi tužiteljica, budući da je 6/20 dijela istih nekretnina pripalo majci ZŠ HŠ ud. ČŠ,
- da su u posjedu prijepornih nekretnina I., II. I III. tuženice, a prije toga nekretnine su posjedovali njihovi roditelji ČŠ i FŠ,
- da tužiteljica nikada nije stupila u posjed predmetnih nekretnina nakon sklapanja ugovora o darovanju, te da u posjedu prijepornih nekretnina nije bila niti pravna prednica tužiteljice ĆŠ,
pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan jer se temeljem izvedenih dokaza ne može zaključiti da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u smislu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine', br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08,38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP).
9. Odredbom čl. 159. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (stavak 1.). Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3.) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve i u drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobit nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
10. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekidnim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, dakle, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime posjednik stječe na originarni način ono što je do tada posjedovao kao pošteni posjednik kroz zakonom propisano vrijeme. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Tako se uz činjenicu originarnog stjecanja prava vlasništva kao što je dosjelost vezuju pravni učinci i pretpostavke tog stjecanja te je potrebno utvrditi u konkretnom slučaju da li su takve pretpostavke ispunjene za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću pri čemu valja imati u vidu da takav posjed mora biti samostalan, neprekinut i barem pošten kroz zakonom propisano vrijeme.
11. Imajući u vidu da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da su u posjedu prijepornih nekretnina I., II. I III. tuženice, da tužiteljica i njezina pravna prednica nikada nisu bile u posjedu nekretnina, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
12. Tužiteljica u činjeničnim navodima tužbe tvrdi da je pravo vlasništva stekla darovanjem, dakle pravnim poslom.
13. Pravo vlasništva na temelju pravnog posla stječe se upisom, odnosno uknjižbom u zemljišnu knjigu sukladno odredbi članka 119. i 120. ZVDSP. U tom slučaju pravni posao je pravna osnova (titulus) stjecanja a uknjižba u javnu knjigu način stjecanja (modus).
14. U situaciji kada tužiteljica tvrdi da je pravo vlasništva stečeno na temelju pravnog posla, ista nije ovlaštena postavljati tužbeni zahtjev na utvrđenje da je pravo vlasništva stečeno na temelju pravnog posla nego bi eventualno imala pravo na postavljenje obveznopravnog zahtjeva na izdavanje tabularne isprave u parnici za ispunjenje ugovora protiv druge ugovorne strane.
15. Iz navedenih razloga žalbu tužiteljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.
16. Odluka o troškovima postupka također je pravilna kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i po visini (čl. 155. ZPP-a).
U Zagrebu, 19. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivica Veselić
