Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4000/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Željke Rožić Kaleb kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvo tužitelja BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugo tužitelja VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Dariji Krajina Štivičić, odvjetnici u Zadru, protiv prvo tuženice GN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i drugo tuženice JN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po punomoćniku Luki Šimičeviću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, posl.br. P-727/2021-19 od 29. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 19. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, posl.br. P-727/2021-19 od 29. kolovoza 2023. u pobijanom dijelu pod toč. III. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, posl.br. P-727/2021-19 od 29. kolovoza 2023., suđeno je:

„I. Utvrđuje se da čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pok. BN, pok. B, OIB [osobni identifikacijski broj] i GN, OIB [osobni identifikacijski broj], u jednakim dijelovima.

II. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu pok. BN, pok. B, OIB [osobni identifikacijski broj], ulazi ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], jer su iste nekretnine suvlasništvo ostavitelja BN na ime bračne stečevine.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelji traže da se utvrdi da čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], predstavlja bračnu stečevinu pok. BN te da ista ulazi u njegovu ostavinsku imovinu za ½ dijela na ime bračne stečevine.

IV. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.“

2. Presudu u dijelu pod toč. III. i IV. izreke, pobijaju tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, prihvatiti navode žalbe i preinačit presudu u pobijanom dijelu na način da se tužbeni zahtjev, u pobijanom dijelu prihvati, te naknadi tužiteljima troškove postupka, podredno da se presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07,84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu prvo tuženice GN i pokojnog ostavitelja BN, svakog u ½ dijela, te da navedena imovina ulazi u ostavinu pok BN za ½ dijela, na ime bračne stečevine.

6. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da je prvo tuženica GN majka tužitelja i drugo tuženice, te da su stranke zakonski nasljednici pokojnog ostavitelja BN, i to tužitelji i drugo tužena sin, odnosno kćeri, a prvo tužena supruga; da su pokojni BN i prvo tuženica bili u braku od 15. siječnja 1972., te je u tom braku rođeno troje djece; da su tijekom ostavinskog postupka iza pokojni BN između stranaka postale sporne činjenice je li određene nekretnine ulaze u sastav ostavinske imovine, pa je pravomoćnim rješenjem broj 34 O-1662/17 od 12. ožujka 2021. prekinut ostavinski postupak, te su nasljednici BN i VN upućeni da pokrenu parnicu protiv nasljednica GN i JN, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ulazi ½ dijela čest [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da se u konkretnom slučaju za ocjenu predstavljaju li sporne nekretnine bračnu stečevinu prvo tuženice i pokojnog BN primjenjuju odredbe čl. 277. i 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94 i 162/98 - dalje: ZBPO), koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja predmetnih nekretnina; da nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne predstavljaju posebnu imovinu prvo tuženice, te navedena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu pokojnog BN i prvo tuženice, koju su oni stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice; da čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], predstavlja posebnu imovinu prvo tuženice, jer radovi koji su izvođeni na predmetnoj nekretnini, za vrijeme trajanja bračne zajednice, ne daju osnova za stjecanje stvarno pravnog zahtjeva pokojnog BN na predmetnoj nekretnini.

7. Temeljem naprijed navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje kako nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pokojnog BN i prvo tuženice, svakog u ½ dijela, dok odbija tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], smatrajući da se radi o posebnoj imovini prvo tuženice.

8. Tužitelji u žalbi osporavaju utvrđenje prvostupanjskog suda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predstavlja bračnu stečevinu pokojnog BN i prvo tuženice. Tužitelji tvrde da je u ovom predmetu ostalo nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer je sud odbio provesti građevinsko vještačenje, iz kojeg bi se utvrdilo vrijeme izvođenja radova posebnih dijelova objekta, garaže i pomoćne zgrade, novih katova, odnosno kojim bi se utvrdilo pravo stanje.

9. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je na spornoj nekretnini, koju je naslijedila prvo tuženica iza smrti majke i brata, „sređivan“ krov, napravljena vanjska fasada, uređen unutarnji interijer i sam okoliš, ogradni zidovi i dvorište, te da je tamo bio pomoćni objekt i gusterna, a kasnije je došao vodovod.

10. Nasuprot tome iz iskaza prvo tužene proizlazi da je kuća u trenutku zaključenja „Ugovora o razmjeni nekretnina“ koji je majka prvo tuženici zaključila s NN dana 6. srpnja 1993. bila stavljena pod krov, bili su prozori i parket, te da je predmetni objekt uređen novcem njezine pokojne majke, koja je prodala imovinu u [adresa] (stoku, svinje, pšenicu, kukuruz) i tim novcem je uređivala nekretninu. Njezina pokojna majka i brat živjeli su kod prvo tuženice tri mjeseca, tada je umrla njezina majka, a brat se je preselio u kuću u [adresa].

11. Prvo tužene je iskazala da je njezin pokojni suprug u to vrijeme sam radio u [adresa], te su novcem koji je tamo zaradio, uređivali kuću u [adresa] u koju se je prvo tužena vratila s tada maloljetnom djecom iz [adresa], a koja nije bila uređena, te je novcem koji joj je pokojni BN slao jedva imala za život i uređenje kuće u kojoj su živjeli, a sporna nekretnina je uređivana isključivo novcem njezine pokojne majke i brate. Osim toga i sam prvo tužitelj je u svom iskazu naveo, a vezano za obnavljanje predmetne nekretnine od strane majke i brata prvo tuženice „oni su je postepeno obnavljali, a za to vrijeme su živjeli kod nas“ te je u tom dijelu njegov iskaz suglasan iskazu prvo tuženice.

12. Osim toga, u Ugovor o razmjeni nekretnina, razvidno je da je bivši vlasnik ŽN, ostavio prvo tuženoj 80 m[2] zidnih i podnih pločica, 30 m pločica za terasu, 50 m[2] lamperije, opremu za jednu kupaonicu i djelomično za drugu, dva namještaja za spavaću sobu, štednjak na drva i na struju, stroj za pranje rublja i dva stola s četiri stolice, pa s tim u vezi nije prihvatljiv iskaz tuženika da je novcem pokojnog BN uređivan interijer kuće.

13. S tim u vezi, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da radovi koje navode tužitelji u svom iskazu (sređivanje krova, vanjske fasade, interijera, dvorišta), sve da ih je i financirao pokojni BN, ne predstavljaju ulaganja na temelju kojih bi on stekao stvarno pravni zahtjev u odnosu na spornu nekretninu.

14. Neosnovano tužitelji smatraju da je u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Naime, u pogledu žalbenih navoda tužitelja kako sud nije proveo građevinsko vještačenje kako bi utvrdilo vrijeme izvođenja radova posebnih dijelova objekta, garaže i pomoćne zgrade, novih katova, valja istaknuti da tužitelji naveden činjenice iznose prvi put u žalbi, a prema odredbi čl. 352. st. 1. ZPP stranka u žalbi ne može iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Stoga ovi činjenični navodi žalbe nisu razmatrani. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza i činjenica koje su stranke iznijele u prvostupanjskom postupku potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

15. Radovi za koje tužitelji tvrdi da su izvedeni i financirani od strane pokojnog BN, sve da ih je on i financirao, ne predstavljaju takve radove nakon kojih bi prvobitna građevina prestala postojati, a niti to tužitelji tvrde tijekom prvostupanjskog postupka.

16. S obzirom na navedeno, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

17. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Andrina Raspor Flis