Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-2073/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Željke Rožić Kaleb, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Ivica Parlov, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ratko Vlašić, odvjetnik u Split, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, posl.br. P-2780/2018-61 od 5. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 19. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, posl.br. P-2780/2018-61 od 5. ožujka 2026.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom, odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

    „1. Poništava se Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 17. studenog 2008. sklopljen kod Javnog bilježnika u Splitu Ilije Šarić broj: OU-53/08 u odnosu na ½ dijela imovine koja pripada sada pok. ĐM, a koji je sklopljen između UM i VM kao primatelja uzdržavanja, te HM kao davatelja uzdržavanja.

    2. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 17. studenog 2008. sklopljen kod Javnog bilježnika u Splitu Ilije Šarić broj: OU-53/08, koji je sklopljen između UM i VM kao primatelja uzdržavanja, te HM kao davatelja uzdržavanja.

    3. Utvrđuje se da je tužiteljica OM naspram tuženicima isključiva vlasnica stana smještenog na 1. katu Anex-a obiteljske kuće - stana na 1. etaži, površine cca. 45m², sa stepeništem i terasom i jednim parking mjestom, te je ovlaštenik prava služnosti prolaza preko dvorišta, sve anagrafske oznake [adresa], koji stan se nalazi na 1. etaži objekta, izgrađenog sa zapadne strane obiteljske kuće smješten na kat. čest. [katastarska čestica], pod nazivom [adresa], kuća, dvor, zgrada (prema Popisnom listu Ureda za katastar Split broj 517), što su joj tuženici dužni priznati i trpjeti upis prava vlasništva i prava služnosti na označenim nekretninama u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    4. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza smrti pok. UM ulazi:

    - čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak, (kat. čest. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina],

    - obiteljska stambena zgrada anagrafske oznake [adresa], koja je sagrađena na kat. čest. [katastarska čestica], pod nazivom [adresa], kuća, dvor, zgrada (prema Popisnom listu broj 517, ukupne površine 466m²) osim nekretnina navedenih u toč.3. tužbenog zahtjeva.“

    Točkom II. izreke odbijen je podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

    „U ostavinskom postupku iz pok. ĐM ima se izvršiti vraćanje dara učinjenog tuženom pod 1 na osnovu Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 17. studenog 2008. ovjerenog kod Javnog bilježnika u Splitu Ilije Šarić broj: OU-53/08, koji se ima smatrati Ugovorom o darovanu i to za ½ dijela nekretnine navedenih u toč.1. citiranog Ugovora, radi namirenja nužnog dijela unuci ostavitelja–tužiteljici OM.“

    Točkom III. izreke, naloženo je tužiteljici isplatiti parnični trošak tuženiku u iznosu od 6.250,00 Eur, sve to u roku od 15 dana, uvećan za zakonsku zateznu kamatu po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče od presuđenja do isplate.

    2. Presudu u cijelosti pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, prihvatiti navode žalbe i preinačiti presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev.

    3. Žalba je neosnovana.

    4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    5. Predmet spora je, u toč. 1. izreke, poništenje Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 17. studenog 2008. sklopljen kod Javnog bilježnika u Splitu Ilije Šarić broj: OU-53/08, između UM i VM kao primatelja uzdržavanja, te HM kao davatelja uzdržavanja, točkom 2. izreke tužiteljica traži utvrđenje ništetnim tog istog Ugovora a toč. 3. izreke traži utvrđenje da je tužiteljica isključiva vlasnica stana smještenog na 1. katu Anex-a obiteljske kuće - stana na 1. etaži, površine cca. 45m², sa stepeništem i terasom i jednim parking mjestom, te je ovlaštenik prava služnosti prolaza preko dvorišta, sve anagrafske oznake [adresa], koji stan se nalazi na 1. etaži objekta, izgrađenog sa zapadne strane obiteljske kuće smješten na kat. čest. [katastarska čestica], pod nazivom [adresa], kuća, dvor, zgrada, a toč. 4. da navedena nekretnina ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojnog UM, već da ulaze nekrentina - čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak, (kat. čest. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], obiteljska stambena zgrada anagrafske oznake [adresa], koja je sagrađena na kat. čest. [katastarska čestica], pod nazivom [adresa], kuća, dvor, zgrada (prema Popisnom listu broj 517, ukupne površine 466 m²).

    Tužiteljica je postavila i podredni tužbeni zahtjev, koji se odnosi na vraćanje dara učinjenog pod toč. 1. ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji se ima smatrati Ugovor o darovanju.

    6. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da tužiteljica nije stranka Ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa ne može tražiti njegovo poništenje u smislu odredbe čl. 331. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23 - dalje ZOO); da je tužiteljica upućena pokrenuti parnicu protiv sunasljednika, tuženika i sada pok. VM, radi utvrđenja pravne valjanosti Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 17. studenog 2018. i utvrđenja da stan na I katu obiteljske kuće u [adresa] ne spada u ostavinu sada pok. UM; da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju, sukladno odredbi čl. 580. st. 1. ZOO sklopljen je u obliku javnobilježničkog akta dana 17. studenog 2008. pred javnim bilježnikom u Splitu Ilijom Šarićem, koji je, kako proizlazi iz Ugovora zbog zdravstvenih razloga i dobi UM na njegov zahtjev pristupio u njegovu obiteljsku kuću u [adresa], te je utvrdio da su primatelji uzdržavanja UM i VM ovlašteni i sposobni za poduzimanje ovog pravnog posla; da je sukladno prigovoru tužiteljice o dementnosti pokojnog UM i njegove nesposobnosti shvatiti značenje zaključenog Ugovora, provedeno psihijatrijsko vještačenje po vještaku dr. Nikoli Sikirici, koji je temeljem zdravstvenog kartona i dostupne medicinske dokumentacije zaključio da je UM bio sposoban za rasuđivanje i shvaćanje svojih postupaka, radnji i posljedica u vrijeme zaključivanja ugovora o doživotnom uzdržavanju dana 17. studenog 2008.; da tužiteljica nije dokazala da je njezina majka stekla pravo vlasništva na tzv. aneksu glavne obiteljske kuće na kojem je od pok. UM dobila pravo nadogradnje na prizemlju i 1989. te sagradila svojim sredstvima kat, pa da je stoga vlasnica stana na 1. katu tog objekta, sa stepeništem i terasom i jednim parkirnim mjestom, kao i ovlaštenik prava služnosti prolaza preko dvorišta a sve na čest. zem. [katastarska čestica]; da je sporni dio, na skici vještaka Petra Ćorića prikazan kao lik obilježen slovima M,N,O,P,R,S,T,U,V,M što predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 122 m[2] , a u naravi predstavlja samostojeći stambeni objekt od dvije etaže (prizemlje i kat), zatim ostavu s nadstrešnicom i vanjskim stepeništem, te dio betoniranog dvorišta, sve položeno na sjeveroistočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da tužiteljica nije dokazala da je njezina pokojna majka građenjem stekla sporni dio nekretnine, jer iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka (osim oca tužiteljice EM) proizlazi da je i gradnju i dogradnju izveo pokojni UM o svom trošku; da je neosnovana tvrdnja tužiteljice da bi Ugovor o doživotnom uzdržavanju prikrivao darovni ugovor, jer ona svoje tvrdnje nije ničim dokazala, pa sud utvrđuje neosnovanim i podredi tužbeni zahtjev.

    7. Temeljem tako, utvrđenih relevantnih činjenica, prvostupanjski sud zaključuje da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

    8. Tuženici osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a suština žalbenih navoda svodi se na tvrdnje da prvostupanjski sud mora voditi računa o ništetnosti i posljedicama ništetnosti i kad ona nije istaknuta od strane stranke; da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju ništetan zbog nedostatka oblika, te se pritom poziva na odredbu čl. 56. i čl. 57. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22 – dalje ZJB); da VM nije bila vlasnica sporne nekretnine, te ističe djelomičnu ništetnog ugovora o doživotnom uzdržavanju u toč. 3. u kojem davateljica uzdržavanja, nakon svoje smrti, dopušta upis prava vlasništva na ½ dijela nekretnine iz toč. 1. jer ne može izdati tabularnu ispravu za nekretninu koje nije vlasnik.

    9. Pobijana odluka pravilna je i zakonita, a žalbeni navodi su neosnovani.

    10. Prvostupanjska presuda je razumljiva i sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječnosti između izreke i obrazloženja, kao niti stanja spisa i navoda u presudi. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje žaliteljica.

    11. Prvostupanjski sud je potpuno i jasno utvrdio sve relevantne činjenica i proveo detaljan dokazni postupka, pa se izneseni prigovor u tom pravcu ukazuje neosnovanim. Suprotno tvrdnji žaliteljice, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u smislu čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

    12.1. Vezano uz žalbeni navod tužiteljice, kako je Ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen između pokojnih ĐM i VM kao primatelja uzdržavanja i ovdje tuženika kao davatelja uzdržavanja ništav zbog nedostatka oblika, a pozivajući se pritom na odredbu čl. 56. i čl. 57. ZJB valja navesti slijedeće:

    Prvostupanjski sud je u ovom predmetu jasno, detaljno i nedvosmisleno utvrdio ulogu javnog bilježnika u sastavljanju javnobilježničkog akta te je i saslušao javnog bilježnika.

    12.2. Tako je utvrđeno da je javni bilježnik Ilija Šarić, sukladno odredbi čl. 57. ZJB prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta - Ugovora o doživotnom uzdržavanju, utvrdio da su stranke ovlaštene i sposobne za poduzimanje i sklapanja pravnog posla, objasnio im je smisao i posljedice zaključenja tog Ugovora, uvjerio se da je riječ o njihovom pravoj volji. Javni bilježnik Nikola Šarić je prema iskazima primatelja uzdržavanja sastavio Ugovor o doživotnom uzdržavanju, te ga nakon sastavljanja , a suprotno tvrdnji tužiteljice, pročitao strankama (list 9 spisa).

    12.3. Jednako tako, neosnovano navodi žaliteljica kako Ugovor nije sastavljen na zahtjev primatelja uzdržavanja, nego davatelja uzdržavanja. Naime, nije sporno da je pokojni UM bio teško pokretan, pa iz tog razloga nije mogao pristupiti u javnobilježnički ured, no iz iskaza javnog bilježnika, a i iz opravka jasno proizlazi da je Ugovor sastavljen na inicijativu ĐM i VM, te da nakon što ih je bilježnik upoznao sa smislom i posljedicama pravnog posla, isti zaključili predmetni Ugovor.

    12.4. S obzirom na iznijeto, neosnovan je u cijelosti žalbeni navod ništetnosti Ugovora o doživotnom uzdržavanju zbog nedostatka oblika i sastavljanja istog protivno odredbama čl. 56. i čl. 57. ZJB.

    13.1. Jednako tako neosnovan je žalbeni navod tužiteljice o ništetnosti odredbe čl. 3. Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naime, tužiteljica navodi kako je prijenos vlasništva kao oblik raspolaganja isključivo pravo vlasnika, a ne primateljice uzdržavanja VM, koja nije vlasnik nekretnine koja je predmet ugovora o uzdržavanju.

    13.2. Sama činjenica da bi sada pokojna VM, na tuženika prenijela više prava nego što ga sama ima, nije a priori razlog ništavosti a kako je to već ukazala praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske pa tako i u odluci broj U-III- 103/2008 od 14. lipnja 2011. u kojoj se, među ostalim, navodi da je “nesporno da je opće načelo prava da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima; međutim, i u tom slučaju prijenos mora biti u skladu s drugim općim načelima prava, u koja svakako spada i načelo savjesnosti i poštenja u pravnom prometu.“

    13.3. Međutim, ovdje se ne radi o pravnom poslu, zaključenju Ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji bi bio sklopljen samo po jednom bračnom drugu u odnosu na treću osobu, ovdje tuženika, a predmet kojeg je zajednička imovina bračnih drugova ĐM i VM, već o Ugovoru koji su zajednički zaključili supružnici VM, kao bračni drugovi i primatelji uzdržavanja. Iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju proizlazi namjera UM, kao upisanog zemljišno knjižnog vlasnika, da polovinu te imovine tuženik, kao davatelj uzdržavanja stekne po smrti jednog bračnog druga, a drugu polovicu po smrti drugog bračnog druga. Na taj način je pokojni UM raspolagao sa svojom imovinom, te se ne može dovesti u pitanje niti savjesnost i poštenje tuženika, a niti se radi o raspolaganje VM sa ½ nekretnine na koju nije upisana kao zk. vlasnica. S tim u vezi, i ovaj žalbeni navod tužiteljice je neosnovan.

    14. Vezano za tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništaj Ugovora o doživotnom uzdržaniju, pravilno je prvostupanjski sud i taj dio zahtjeva odbio, obzirom tužiteljica nije stranaka Ugovora, te ista ne može niti tražiti poništaj tog Ugovora.

    15. Vezano za žalbene navode kako je sud odbio prijedlog za provođenje psihijatrijskog vještačenja tuženika, na okolnost sposobnosti izvršavanja obveza preuzetih Ugovorom o doživotnom uzdržavanju, valja navesti kako tužiteljica, kao nasljednica, ne traži tužbenim zahtjevom raskid ugovora zbog neizvršavanja obveza preuzetih Ugovorom, pa stoga ne može niti tražiti psihijatrijsko vještačenje tuženika. S tim u vezi pravilno je prvostupanjski sud ovaj dokazni prijedlog odbio.

    16. Imajući u vidu navedeno, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    17. Odluka o trošku je pravilna i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP) tako i visini troškova koji su odmjereni (čl. 155. ZPP).

    U Zagrebu 19. svibnja 2026.

    Predsjednik vijeća

    Andrina Raspor Flis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.