Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4095/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja LA /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], F [adresa], kojeg zastupa Boris Gregović, odvjetnik iz Rijeke, protiv tuženika [adresa] /[osobni identifikacijski broj]/ sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa Danijela Lukšić Kokić, odvjetnica iz Rijeke, uz sudjelovanje Euroherc osiguranje d.d. /OIB: 22694857747/ sa sjedištem u [adresa], kao umješača na strani tuženik, kojeg zastupa dr. sc. Hrvoje Pelcl, odvjetnik u Odvjetničkom društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i umješača protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-263/2016-176 od 6. studenog 2025., u sjednici održanoj 19. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-263/2016-176 od 6. studenog 2025. pod stavcima I. i III. izreke, i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugog suca.

II. Ostavljeno je prvostupanjskom sudu odlučiti o troškovima tuženika, umješača i tužitelja povodom predmetnih žalbi.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom pod stavkom I. točkom a) naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 82.215,35 eura sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 64.000,00 eura od 1. prosinca 2016., 2.928,00 eura od 6. studenog 2025., 365,26 eura od 9. prosinca 2013., 1.445,77 eura od 29. siječnja 2014.; 84,94 eura od 21. listopada 201.,1.489,65 eura od 17. rujna 2015.; 84,94 eura od 4. siječnja 2016.; 1.630,50 eura od 24. travnja 2016., 4.915,50 eura od 29. srpnja 2016., 57,05 eura od 4. studenog 2013.; 197,46 eura od 2. prosinca 2013.; 105,71 eura od 8. siječnja 2014.; 435,87 eura od 10. ožujka 2014.; 133,14 eura od 10. travnja 2014.; 69,61 eura od 12. svibnja 2014.; 69,66 eura od 11. lipnja 2014.; 99,67 eura od 10. srpnja 2014.; 32,12 eura od 12. kolovoza 2014.; 107,22 eura od 12. rujna 2014.; 69,66 eura od 9. listopada 2014.; 39,65 eura od 13. studenog 2014.; 129,68 eura od 10. prosinca 2014.; 75,42 eura od 13. siječnja 2015.; 105,42 eura od 11. veljače 2015.; 165,44 eura od 12. ožujka 2015.; 105,42 eura od 13.0 travnja 2015.; 105,42 eura od 12. svibnja 2015.; 134,63 eura od 12. lipnja 2015.; 435,50 eura od 10. srpnja 2015.; 482,29 eura od 12. kolovoza 2015.; 435,50 eura od 10. rujna 2015.; 435,50 eura od 13. listopada 2015.; 420,50 eura od 11. prosinca 2015.; 423,21 eura od 12. siječnja 2016. i 423,21 eura od 11. veljače 2016., sve do isplate.

Pod stavkom I. točkom b) izreke je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime troškova liječenje iznos od 420,00 eura sa zateznim kamatama od 16. lipnja 2014. do isplate, a pod stavkom III. izreke naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 31.696,56 eura sa zateznim kamatama od 6. studenog 2025. do isplate.

Pod stavkom II. izreke je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 72.228,59 eura (preko iznosa od 82.215,35 eura do iznosa od 154.863,94 eura) i zateznih kamata od 9. travnja 2014. do donošenja prvostupanjske presude na dosuđeni iznos od 64.000,00 eura (neimovinske štete), uništenih stvari (240,00 eura), tuđe pomoći i njege (1.728,00 eura) i putnih troškova (960,00 eura) .

2. Protiv presude pod stavcima I. i III. izreke žali se tuženik i umješač iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a[1] . Predlažu ukidanje ili preinaku pobijanog dijela prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijevaju trošak žalbe (tuženik - 3.576,00 eura + porez na dodanu vrijednost i sudska pristojba na žalbu, umješač - 2.610,48 eura). U odgovoru na žalbu umješača, tuženik se u cijelosti pridružio navodima žalbe umješača i zahtjeva naknadu troška za taj podnesa u iznosu 3.576,00 eura + porez na dodanu vrijednost i sudska pristojba na odgovor žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tuženika i umješača, tužitelj predlaže odbiti ih kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu pod stavkom I. i III. izreke. Tužitelj zahtijeva trošak nagrade za sastav odgovora na žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu 1.946,87 eura i sudsku pristojbu na odgovor na žalbe.

4. Žalbe su osnovane.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude u pobijanom dijelu utvrđena je bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a na koju se pozivaju tuženik i umješač.

5.1. Kad prvostupanjska presuda u obrazloženju sadrži samo ponavljanje utvrđenih činjenica, bez učinkovite ocjene podnesaka, prigovora, argumenata i dokaza iznesenih po strankama, kao što je slučaj u konkretnom predmetu, prvostupanjski sud čini bitnu povredu odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

(povredu pravila o odlučivanju) jer takva presuda nema razloge o odlučnim činjenicama koji trebaju biti pravna i stvarna osnova za odluku. Povredu istog značaja prvostupanjski sud čini i kada iskazuje stav suprotan nalazu i mišljenju vještaka, a da za to ne navede pravno relevantne razloge.

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete po pravilima o izvanugovornoj odgovornosti zbog povrede prava osobnosti uslijed ozljeđivanja tužitelja u prometnoj nesreći koja se dogodila 24. listopada 2013. na državnoj cesti dionice A7 tunel Burlica +150 m, u kojoj je sudjelovalo devet vozila, među kojima je i vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravlja tužitelj (vlasnik), kao šesti (peti sraz), ispred kojeg se prije prometne nesreće kretalo teretno vozilo MAN TGA 430 registarske oznake [registarska oznaka], a u kojoj je tužitelj zadobio tjelesne ozljede sa posljedicama.

7. U bitnome, prvostupanjski je sud zaključio da tužitelju pripada pravo potraživati naknadu štete u okviru svih sudionika prometne nesreće, da je razmjeran stupanj krivnje tuženika 80% (zaustavljenog vozilo hitne pomoći registarske oznake i broja [registarska oznaka]), GA 20% (vozilo koje je prvo udarilo u zaustavljeno vozilo tuženika), da se u postupanju tužitelja ne nalaze obilježja suodgovornosti i dosudio tužitelju 80% neimovinske i imovinske štete na teret tuženika.

8. Zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti sudionika prometne nesreće je neodrživ, na što opravdano ukazuju žalitelji. To prvenstveno iz razloga što se u slučaju sudara više motornih vozila od kojih je prvo bilo zaustavljeno, a ostala vozila u pogonu o postojanju kauzalne odgovornosti vozača i vlasnika prosuđuje za ona vozila koja su bila u pogonu, odnosno što se u slučaju sraza više vozila, kakav je i predmetni, svaki promatra kao zasebni štetni događaj s obzirom na konkretne uvjete na kolniku ispred i iza svakog vozila.

9. Prema tome, ako je vozilo tuženika bilo zaustavljeno, a ostalih osam vozila u pogonu, to se svaki za sebe ima promatrati kao zasebni štetni događaj, što znači da je prvostupanjski sud bio dužan za svaki zasebni sraz vozila utvrditi pretpostavke odgovornosti za štetu (štetnu radnju ili propust, uzročnu vezu između konkretnog događaja i nastale štete, protupravnost radnje i krivnju), a ne samo navesti slijed sraza vozila (stranica 23. - 24. prvostupanjske presude), bez pravno relevantnih odgovora vezano za odlučne činjenice u smislu naprijed navedenih pretpostavki odgovornosti za štetu.

10. Nerazumljivi su i proturječni navodi iz obrazloženja iz pobijane presude u kojem prvostupanjski sud navodi da je između ostalog i na temelju nalaza i mišljenju prometnog vještaka, koji je naveo da su svi sudionici pa i tužitelj smanjivanjem brzine kretanja bez kočenja ili kočenjem manjeg intenziteta mogli zaustaviti vozila (izbjeći nalet na vozilo ispred sebe) odlučio o stupnju krivnje tuženike (80%) i GA (20%), a potom da neovisno o usmenom obrazlaganju nalaza i mišljenja prometnog vještaka da je osnovni uzrok prometne nesreće neprilagođena brzina kretanja vozila u pokretu, nije tog mišljenja "kako je već detaljno naprijed obrazloženo" i da nije bilo potrebno izvođenje dokaza novim prometnim vještačenjem.

11. Osim toga, ako je teretno vozilo MAN TAG 430, koje se prije prometne nesreće kretalo ispred vozila tužitelja, bilo zaustavljeno nakon sraza sa vozilom ispred sebe kako se navodi u obrazloženju presude, i ako je tužitelj svojim vozilom udario u zaustavljeno teretno MAN TAG 430 prvostupanjski je sud bio dužan prvenstveno utvrditi navedene pretpostavke odgovornosti kako u odnosu na vlasnike / vozače vozila ispred i iza vozila tužitelja, tako i samog tužitelja, a potom u odnosu na ostala vozila iznijeti svoju prosudbu o postojanju ili nepostojanju kauzalne odgovornosti ostalih vozila, među kojima je i zaustavljeno vozilo tuženika.

12. U navedenom kontekstu ponovo se naglašava da prvostupanjski sud do sada na pravno relevantan način nije utvrdio dinamiku nastanka prometne nesreće i postupanje svakog od sudionika u istoj, da takvi propusti imaju značaj žalbenog razlog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a) s neotklonjivim posljedicama u žalbenom stadiju postupka za primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a) i da u obrazloženju za ocjenu odgovornosti nisu dani jasni i logični razlozi.

13. Stoga je, bez upuštanja u ocjenu ostalih žalbenih navoda i navoda iz tužiteljevog odgovora na žalbu, ukinuta prvostupanjska presuda pod stavkom I. i III. izreke, budući da i dužnost naknade parničnog troška zavisi od odluke o glavnom tužbenom zahtjevu i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje , pred drugog suca odnosno odlučeno kao pod stavkom I. izreke rješenja (članak 369. stavak 1., članak 370. i članak 371. ZPP-a).

14. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud, imajući u vidu navedeno, učinkovito ispitati podneske, prigovore i argumente stranaka, dati procjenu njihove mjerodavnosti za meritornu odluku, ponovo će odlučiti o zahtjevima za koje je ponovljeno suđenje (prvenstveno postupanje svakog od sudionika u prometnoj nesreći kako bi se na pouzdan način moglo odlučiti o razmjeru krivnje, a nastavno i zavisno ponovo o osnovi i visini neimovinske i imovinske štete) i presudu će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a, tako što će sumarno izložiti zahtjeve stranaka, posebno navesti i obrazložiti koje od činjenica je utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio , a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izveo i zašto te kako ih je ocijenio, i koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka.

15. Ostavljeno je prvostupanjskom sudu odlučiti o troškovima u povodu predmetnih žalbi i odgovora na žalbe (članak 166. stavak 3. ZPP-a /stavak II. izreke/).

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović