Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1232/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Siniša Štimac, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Grada Visa, Trg **.**.1992. br. 2., OIB: 76486299480, kojeg zastupa punomoćnik Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika pod 1 GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2 JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mario Boras, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika i žalbi umješača JZ i BZ podnesenih protiv dijela presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2364/2019 od 16. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 19. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2364/2019 od 16. prosinca 2022. u t. I i III izreke.

II Odbija se žalba umješača na strani tuženika JZ i BZ kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2364/2019 od 16. prosinca 2022. u t. I i III izreke.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I Utvrđuje se da je IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica]. Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] označene na skici sudskog vještaka geodete Rajka Radišića u [adresa], srpanj 2021.g. koja je sastavni dio ove presude omeđene točkama A, B, C, D, E, F, G, H ukupne površine 250 m2 pa je stoga tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu uvodno navedenog prava vlasništva na gore opisanoj nekretnine kao novoformiranoj čestici uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika.

II Odbija se prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi: "Određuje se privremena mjera zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7758 K. O. [katastarska općina]. Određuje se zabilježba ove zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, ZU 7758 K. O. [katastarska općina]. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah i ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka."

III Nalaže se tuženiku i umješačima, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 11.720,80 kn/1.562,52 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove odluke po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, pa sve do isplate.“

2. Protiv dijela navedene presude u t. I i III izreke žale se tuženik i umješač i na strani tuženika UZ i BZ iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijani dio presude preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Tuženik potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

3. U odgovoru na žalbe tužitelj je osporio žalbene navode tuženika i umješača te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio presude. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalbe su neosnovane.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

6. Nije počinjena niti sadržajno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer je izreka jasna i razumljiva, navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega je pobijanu presudu moguće ispitati.

7. Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno te su svi izvedeni dokazi ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je vlasnik nekretnina navedenih u izreci pobijane presude, zahtjev za dozvolu upisa navedenih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime i za korist tužitelja te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

9. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio sljedeće:

- da je uvidom u vlasničke listov od 22. svibnja i 15. listopada 2019. (list 13 i 26 spisa) razvidno kako je čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7758 K. O. [katastarska općina], pašnjak površine 1057 m[2] , upisana kao vlasništvo Grada Visa,

- da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju br. O-1495/17 od 5. ožujka 2019. (list 4-7 spisa) razvidno kako je 1/3 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi štala dimenzija 3x3,5 m i komin dimenzija 3x2 m s dvorićem koji graniči s čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], upisan kao izvanknjižno vlasništvo i dio ostavine poljoprivrednika ŠZ pok. I iz [adresa] (rođenog **.**.1924., a umrlog **.**.2017.), koju je u cijelosti naslijedio sin IZ,

- da je uvidom u javni natječaj Grada Visa od 29. travnja 2019. (list 8-12 spisa) razvidno kako je tuženik objavio prodaju nekretnina, među kojima je i građevinsko zemljište u [adresa], položeno na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 461 m[2] ,

- da je očevidom na licu mjesta održanom 28. svibnja 2021., tužitelj kao predmet spora pokazao kamenu betonsku prizemnicu s pripadajućim nadstrešnim prostorom na kojem je kamin te pripadajućim dvorištem i zemljišnom okućnicom koji su zatečeni u urednom i održavanom stanju, da granicu ove nekretnine sa zapadne strane predstavlja betonski zid, sa sjeverne strane stari kameni suhozid koji u svom krajnjem istočnom dijelu ima otvor, a u njegovom teme lju vide se ostaci tog suhozida, da granicu sa istočne strane predstavlja kameno-betonski zid, dok granica s južne strane nije materijalizirana, ali je odrediva jer su na njezinoj trasi ostaci metalnih stupova,

- da je sudski vještak za geodeziju Rajko Radišić u svom nalazu i mišljenju od 30. kolovoza 2021. identificirao pokazanu nekretninu i utvrdio kako je položena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 250 m[2] , a na skici lica mjesta označio ju je slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A i žutom bojom, da je na skici označio sjeveroistočni kut predmetne nekretnine i dio urušenog kamenog zida, odnosno uklonjenog kamenja širine 0,70m od kameno-betonskog ogradnog zida na istoku u smjeru zapada,

- da na vještakov nalaz parnične stranke nisu iskazale primjedbe kojim bi osporile ili kako dovele u sumnju njegovu stručnost i objektivnost, ali je tuženik ukazivao na nedostatke vještva i priložene skice lica mjesta uz obrazloženje kako je vještak propustio prikazati prolaz položen uz istočni rub predmetne nekretnine, međutim, prilikom očevida održanog na licu mjesta tužitelj je jasno pokazao sudu i vještaku što je predmet spora, a tom prilikom je sastavljen zapisnik u kojem je opisano sve ono što je pokazano ili uočeno, a od značaja je u ovoj pravnoj stvari te nije pokazan nikakav prolaz,

- da je uvidom u parnični spis suda prvog stupnja poslovni broj Psp -93/2019 razvidno kako su ovdje umješači BZ i UZ dana 23. srpnja 2019. ustali protiv ovdje tužitelja IZ tužbom radi smetanja posjeda prava prolaza preko čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a taj spor pravomoćno je okončan rješenjem br. Psp - 93/2019 od 15. rujna 2020. kojim je utvrđeno povlačenje tužbe, a tužiteljima naloženo naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka,

- da je iz iskaza svjedoka SZ, CZ, ĐZ, DZ i ĆZ, saslušanih na okolnost utvrđenja posjeda predmetne nekretnine, njegove kakvoće, kontinuiteta i dugotrajnosti, utvrđeno kako im je poznato da je otac tužitelja ŠZ“ samostalno i neosporavano koristio predmetnu prizemnicu, dijelom kao štalu za konja, mulu i druge radne životinje, a dijelom kao kokošinjac, a nakon njegove smrti je posjedovanje nastavio ovdje tužitelj.

10. Na temelju prethodnih utvrđenja, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da je tužitelj dokazao kako je sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 250 m[2] , koji je na geodetskoj skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A i žutom bojom, bio u samostalnom, posjedu njegovog oca ŠZ, a nakon njegove smrti 17. veljače 2017. u istom takvom isključivom posjedu tužitelja.

11. Naime, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, kao starost predmetne prizemnice te dob ŠZ (rođen 1924.), logično je i životno uvjerljivo kako se radi o posjedu koji ima sva zakonom propisana obilježja i kontinuirano traje u obitelji ŠZ koja ga nasljeđuje barem od početka XX stoljeća, tako da je dosjedanje okončano protekom 40 godina, što znači da su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u skladu s citiranim pravnim pravilima OGZ.

12. Slijedom prethodnih utvrđenja, sud prvog stupnja zaključuje kako su ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12 i 152/14- dalje: ZV).

13. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.

14. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama čl. 159. ZV koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama ZOVO koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (paragraf 1460), koja pravila su se primjenjivala na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91) do 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu ZOVO.

15. Pravni standard „poštenog posjednika“ određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 857/13-3 od 4. travnja 2018.). Poštenje posjednika se predmnijeva, ali radi se o oborivoj zakonskoj predmnjevi kako to proizlazi iz odredaba ZV, ali i iz odluke Ustavnog suda RH broj U-III-6116/2020 od 24. veljače 2021.

16. Stoga žalbeni navodi tuženika i umješača na strani tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze u odnosu na poštenje posjeda prednika tužitelja su neosnovani jer je prvostupanjski sud pri ocjeni provedenih dokaza dao jasne i valjane razloge, dok se prigovori tužitelja u suštini svode na preocjenjivanje tih dokaza i davanje vlastite i pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud, pa stoga nije ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP, na koju se sadržajno također upire u žalbi.

17. Neosnovani su i žalbeni navodi žalitelja (tuženika i umješača na strani tuženika) da je sud prvog stupnja nepotpuno utvrdio činjenično stanje vezano za postojanje javnog puta na spornom dijelu nekretnine jer očevidom na licu mjesta nije utvrđeno postojanje nikakvog puta niti je bilo kakav put vidljiv, koju činjenicu su utvrdili i sud, a i vještak geodet u svom nalazu i mišljenju, slijedom čega i po stavu ovog suda nije bilo potrebe za dopunom nalaza i mišljenja vještaka.

18. Tvrdnje vezane za postojanje puta treba dokazati stranka koja se na iste poziva (tuženik i umješač na strani tuženika), a što isti u prvostupanjskom postupku nisu učinili.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka je također pravilna i zakonita, donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, koju odluku žalitelji ne pobijaju određenim žalbenim razlozima, već samo posljedično, obzirom na pobijanje odluke o glavnom zahtjevu iz t. I izreke.

20. Iz prethodno opisanih razloga je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u t. I i II izreke ove presude.

21. Budući tuženik nije uspio u žalbenom postupku, odbijen je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP), slijedom čega je odlučeno kao u t. III izreke ove presude.

22. Trošak tužitelja koji se odnosi na sastav odgovora na žalbu nije bio potreban (čl. 155. st. 1. ZPP), slijedom čega je zahtjev tužitelja za naknadu navedenog troška odbijen kao neosnovan te je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno kao u t. IV izreke ove presude.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Gordana Bošković Majerović