Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-176/2026-8

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženog ML i drugih, zbog kaznenog djela protiv imovine – krađa – iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola broj: K-113/2017 od 11. srpnja 2025. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026., u prisutnosti braniteljice 1. optuženog ML, odvjetnice Klare Blažević i braniteljice 2. optuženog KL, odvjetnice Jovane Puhalo Pezer

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugog suca pojedinca.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Puli-Pola, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu: ZKP), oslobodio je optužbe 1. optuženog ML i 2. optuženog KL da bi počinili kazneno djelo protiv imovine – krađa – iz članka 228. stavka 1. KZ/11 u svezi članka 51. KZ/11, činjenično pobliže opisana u izreci presude.

    1.1. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećenik je upućen da postavljeni imovinskopravni zahtjev može potraživati u parnici.

    1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 5. ZKP te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točaka 5. i 11. ZKP i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno predlaže presudu preinačiti i optuženike proglasiti krivima.

    2.1. Odgovore na žalbu podnijeli su 1. optuženi ML po branitelju Matiji Milošu i 2. optuženi KL po braniteljici Mariji Budimir, odvjetnicima iz Pule, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

    2.2. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    2.3. O sjednici vijeća, na temelju članka 475. stavak 1. ZKP, na njihov zahtjev, izvješteni su 1. optuženi ML i njegov branitelj odvjetnik Matija Miloš i 2. optuženi KL i njegova braniteljica odvjetnica Marija Budimir te državni odvjetnik. Na sjednicu nije pristupio, uredno obaviješten, državni odvjetnik i optuženici, dok su pristupili za 1. optuženog ML, u zamjenu za odvjetnika Matiju Miloša, odvjetnica Klara Blažević, a za 2. optuženog KL, u zamjenu za odvjetnicu Mariju Budimir, odvjetnica Jovana Puhalo Pezer koji su na sjednici iznijeli razloge odgovora na žalbu.

    3. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

    4. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točaka 5. i 11. ZKP koje povrede, u bitnome, obrazlaže na način da ističe da je prvostupanjski sud, kada je utvrdio da se radi o iznosu imovinske koristi koja je mala, odnosno ispod 132,72 eura (članak 87. stavak 30 KZ/11) trebao optuženike osloboditi optužbe po članku 453. točka 1. ZKP, a ne po članku 453. točka 3. ZKP, te navodi da iz izreke presude proizlazi da činjenični i zakonski opis kaznenog djela sadrži elemente kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, što je u proturječnosti s razlozima presude iz kojih proizlazi da se radi o tzv. sitnom djelu krađe za koje se progon poduzima po privatnoj tužbi. Državni odvjetnik treba imati na umu da prvostupanjski sud kada optuženika/e oslobađa od optužbe, kao u konkretnom slučaju, ne smije izvršiti izmjenu bilo kojeg djela optužnice kako ju je to postavio državni odvjetnik, već samo primjenjuje odgovarajuću zakonsku odredbu (članak 453. ZKP) po kojoj oslobađa optuženika/e i za to u razlozima iznosi valjanu argumentaciju. U konkretnom slučaju sud je, nakon provedenog dokaznog postupka, naveo da nije dokazano da iznos pribavljene koristi premašuje naprijed navedeni iznos koji predstavlja obilježje kaznenog djela iz članka 228. stavka 2. KZ/11, a što je jedan od bitnih elemenata da bi se radilo o optuženom kaznenom djelu i onda je u tom slučaju pravilno postupio kada je optuženike oslobodio optužbe da nije dokazano da bi počinili optuženo kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11. Druga je stvar što je sud o iznosu pribavljene koristi izveo pogrešan zaključak, a kako to pravilno tvrdi državni odvjetnik u žalbi kada se žali iz žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i kada također tvrdi da iznos pribavljene koristi nije jedino obilježje bića kaznenog djela iz članka 228. stavka 2. KZ/11.

    4.1. U pravu je državni odvjetnik, kada barem za sada, tvrdi da je iznos pribavljene koristi jednak šteti koja je oštećeniku isplaćena od strane osiguravajućeg društva, a radi se o iznosu od najmanje 133,64 eura, što onda predstavlja obilježje bića kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. KZ/11. Uz navedeno prvostupanjski sud treba imati na umu da, kao što je navedeno, iznos pribavljene imovinske koristi nije jedino obilježje za ocjenu radi li se o kaznenom djelu iz članka 228. stavka 2. KZ/11. Kako to proizlazi iz navedene odredbe počinitelj tog kaznenog djela mora postupati s ciljem prisvajanja stvari koja je male vrijednosti, dakle on u trenutku prisvajanja predmeta zna da se radi o predmetu male vrijednosti (bez obzira zna li stvarnu vrijednost predmeta) i hoće prisvajanje baš takvog predmeta. U konkretnom slučaju optuženicima se inkriminira da su iz/sa mopeda, kojeg je vozio zaposlenik ošećenika, uzeli dva paketa, za koje nisu znali što se u njima nalazi iz čega, barem za sada, proizlazi zaključak da nisu znali što se u tim paketima nalazi niti koja je vrijednost otuđenih predmeta, već hoće prisvojiti sve što se u tim paketima nalazi, a što ne predstavlja obilježje kaznenog djela iz članka 228. stavka 2. KZ/11. Slijedom navedenog žalba državnog odvjetnika je osnovana kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je presuda ukinuta i predmet je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugog suca pojedinca.

    4.2. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano, te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavku 5. ZKP vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke, s time što će u odnosu na 2. optuženog KL imati na umu njegovo konfrontacijsko pravo u smislu odredbe članka 64. stavka 1. točka 10. ZKP te isto tako da službenici policije nisu neposredni očevidci inkriminiranog događaja i ne mogu vršiti prepoznavanje optuženika putem video snimaka jer se ne radi o vještacima. Prema potrebi sud će, ovisno o utvrđenom činjeničnom stanju, u tom dijelu sam razmotriti navedenu snimku kamera video nadzora i po potrebi provesti odgovarajuće vještačenje.

    4.3. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 483. stavka 1. ZKP odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu 19. svibnja 2026.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Lidija Vidjak

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.