Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-632/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog MB, zbog kaznenog djela protiv imovine – krađe iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KO- DO-1041/2022 od 17. srpnja 2025., , izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-1022/2022-28 od 13. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: K- 102272022-28 od 13. lipnja 2025. optuženi MB na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu: ZKP) oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – krađe, opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. KZ/11, činjenično i pravno opisano u izreci prvostupanjske presude. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećeni BB s imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 1.300,00 kuna upućen je u parnicu. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je državni odvjetnik predložio da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i optuženika proglasi krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Iako državni odvjetnik ističe žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP, sadržajno žalba predstavlja žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. Državni odvjetnik navodi da je prvostupanjski sud prilikom ocjene je li optuženik počinio predmetno kazneno djelo u potpunosti cijenio obranu optuženika vjerodostojnom, dok je zanemario ostale provedene dokaze, osobito iskaz oštećenog BB te svjedoka AB i DB te da potpuno dovodi u vezu počinjenje ovog kaznenog djela s počinjenjem kaznenog djela iz članka 190. KZ/11 za koji se vodi drugi postupak zaključivši da bi oštećenik optuženiku dao mobilni telefon za drogu koju mu je optuženik prodao. Državni odvjetnik ističe da je nesporno da je oštećenik te noći bio u društvu s optuženikom i da je mobilni telefon ostavio na stolu za kojim su sjedili te da ga je istu večer, odmah po odlasku prijatelja, tražio što je potvrdila i konobarica DB i da je prijavio krađu mobilnog telefona, a da je mobilni telefon pronađen kod AB koji je rekao da je mobilni telefon njegovoj djevojci dao upravo optuženi MB. Nadalje ističe da oštećenik konzistentno iskazuje i tvrdi da mu je mobitel ukraden, da ga nije dao MB, dok je optuženik mijenjao obrane tijekom postupka pa je stoga prvostupanjski sud pogrešno cijenio iskaz optuženika vjerodostojnim otklonivši iskaz oštećenika nevjerodostojnim, zbog čega državni odvjetnik smatra da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

8. Suprotno navodima žalitelja, i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i za svoja je utvrđenja dao argumentirane zaključke koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Naime, nije sporno da je mobitel oštećenika optuženi MB dao djevojci AB što potvrđuje svjedok AB i da je mobitel vraćen oštećeniku.

10. Međutim, sporan je način na koji je optuženi MB došao u posjed oštećenikovog mobitela.

11. Imajući na umu sve okolnosti kritične zgode, nije dokazano da bi optuženik oduzeo mobitel oštećenika s ciljem da ga protupravno prisvoji.

12. Kada se uzme u obzir da je cijelo društvo kritične zgode bilo u kafiću, da su svi mobiteli bili na stolu i po iskazu oštećenika kada se društvo razišlo da je shvatio da nema njegovog mobitela, da ga je tražio zajedno s konobaricom DB, ali ga nije našao, potom da je išao prijaviti policiji nestanak mobitela koji je pronađen kasnije kod djevojke AB.

13. Međutim, neživotno je i nelogično da oštećeni BB nakon nestanka mobitela nikog od društva nije kontaktirao tražeći ga s obzirom da su se svi poznavali, već odmah prijavljuje nestanak mobitela policiji, a već je od ranije oštećenik poznat prema iskazima svjedoka da stalno nekoga prijavljuje.

14. Imajući na umu odnos oštećenika i optuženika, činjenicu da je optuženik ranije nabavljao marihuanu oštećeniku, a što navodi i sam oštećenik u svom iskazu, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda nije nedvojbeno dokazano da bi optuženi MB protupravno prisvojio mobitel oštećenika, već se iz okolnosti događaja ne može isključiti drugi motiv davanja mobitela oštećenika optuženiku.

15. Slijedom iznijetog, pravilno je utvrđeno činjenično stanje te je valjalo uslijed ove dvojbe u korist optuženika primijeniti institut in dubio pro reo i na temelju članka 453. točke 3. ZKP osloboditi optuženika od optužbe što je pravilno primijenio prvostupanjski sud jer je nakon savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima bilo nemoguće otkloniti dvojbe o postojanju, odnosno ne postojanju dokaza koji tvore obilježje kaznenog djela.

16. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede Kaznenog zakona na štetu optuženika te je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Lidija Vidjak