REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2022/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika Privredne banke Zagreb d.d., Radnička cesta 50, Zagreb, OIB :02535697732, kojeg zastupaju punomoćnici Jelena Matulić, Boris Bilić i Vana Vrsalović, odvjetnici u Odvjetničkom društva Matulić, Bilić i Vrsalović d.o.o. u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2456/2021-7 od 18. lipnja 2025. kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-3237/19-30 od 28. listopada 2021. u sjednici održanoj 19. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2456/2021-7 od 18. lipnja 2025. kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-3237/19-30 od 28. listopada 2021.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:

Može li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj. valuta te djelomično cijene odnosno kamata, opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?

Je li i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08,123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da prvo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, s obzirom na to da pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i pravnog shvaćanja izraženog u odluci ovog suda poslovni broj Rev-820/2023-2 od 23. travnja 2024. i dr., dok drugo postavljeno pitanje nije važno u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, jer tužitelj u njemu polazi od pogrešne pretpostavke da drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije uzeo u obzir sve činjenice i navode stranaka pa od odgovora na to pitanje ne ovisi ishod spora.

5. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a riješio kao pod točkom I. izreke.

6. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije koji je sadržajno sastavljen u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a koji tužitelj podnosi zbog povrede ustavnog prava na usklađenost pojedinačnih akata državne uprave i tijela koje imaju javne ovlasti sa zakonom iz čl. 19. st. 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14. dalje: Ustav), prava na jednakost iz čl. 26. Ustava i prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava, valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo koje navodi tužitelj.

7. Vezano za povredu iz čl. 19. st. 2. Ustava valja reći da sud nije tijelo državne uprave nego tijelo sudbene vlasti niti sud donosi pojedinačne akte nego presude pa sudovi ne mogu niti počiniti navedenu povredu. Nadalje, vezano za preostale dvije povrede valja reći da se tužitelj koristio žalbom protiv prvostupanjske presude, a pobijana presuda je obrazložena i nije očito nerazumna, pri čemu je pritužba iznesena paušalno i općenito, niti je tužitelj ičime učinio vjerojatnost da mu je povrijeđeno pravo na jednakost naročito imajući u vidu stabilnu sudsku praksu na koju se ovaj sud pozvao i pod točkom 5. ove odluke pa tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku počinjene navedene povrede.

8. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on sastavljen u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP-a te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 19. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil