Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-26/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, član ice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice tužitelja ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Goranki Herljević, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženice PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Robertu Jančiku, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-402/2023-44 od 25. studenoga 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao djelomično neosnovna žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-402/2023-44 od 25. studenoga 2025. u pobijanom dijelu pod točkom IV. izreke, te pod točkama V.1.b., V.

2.b. i V.3.b izreke kojom je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenjem da osobni automobil marke Renault Clio, model vozila 1.2 16V, boja siva – s efektom, oblik karoserije zatvoreni, godina proizvodnje 2007., broj šasije: [broj šasije], predstavlja bračnu stečevinu u ravnim dijelovima sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i sada pok. BV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., da ½ dijela navedenog osobnog vozila ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SV, iza kojeg se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O- 2280/16, nego da ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iza koje se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O-5483/16.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-402/2023-44 od 25. studenoga 2025. u pobijanom dijelu pod

- točkom V.1.a, V.2.a, V.3.a, kojima je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenjem da lokal L-9 u prizemlju, neto korisne površine 50,20 čm, označeno smeđe-koso, upisano kao suvlasnički dio 313/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-48) povezano temeljem odredaba čl.. 68. i 370. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa zajedničkim dijelovima i uređajima kuće u [adresa] površine 375 m2 i dvorišta površine 262 m2 odnosno ukupno 637 m2 što čini k. č. br. [katastarska čestica] sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., predstavlja bračnu stečevinu u ravnim dijelovima sada pok. SV i sada pok. BV, da ½ dijela navedene nekretnine ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SV, iza kojeg se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O - 2280/16, nego da ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iza koje se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O-5483/16,

- točkama V.1.c, V.2.c, V.3.c kojima je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenjem da novčana sredstva na tekućem računu br. 3221907742 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb predstavljaju bračnu stečevinu u ravnim dijelovima sada pok. SV i sada pok. GV, da ½ dijela navedene imovine ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SV, iza kojeg se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O- 2280/16, nego da ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iza koje se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O-5483/16,

- točkama V.4 i VI izreke, i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu izjavljenog pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Utvrđuje se da potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s naslova neisplaćene mirovine i preplaćene police dopunskog zdravstvenog osiguranja predstavlja bračnu stečevinu u ravnim dijelovima sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i sada pok. BV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

II. Utvrđuje se da potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s naslova neisplaćene mirovine i preplaćene police dopunskog zdravstvenog osiguranja ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SV, iza kojeg se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O - 2280/16.

III. Utvrđuje se da potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s naslova neisplaćene mirovine i preplaćene police dopunskog zdravstvenog osiguranja ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja u dijelu koji kojim se predlaže da se pored utvrđenja iz točke III. izreke ove presude utvrdi sljedeće:“ iza koje se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O - 5483/16“, kao neosnovano.

V. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase:

„1. Utvrđuje se da:

a) lokal L-9 u prizemlju, neto korisne površine 50,20 čm, označeno smeđe-koso, upisano kao suvlasnički dio 313/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-48) povezano temeljem odredaba čl.. 68. i 370. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa zajedničkim dijelovima i uređajima kuće u [adresa] površine 375 m2 i dvorišta površine 262 m2 odnosno ukupno 637 m2 što čini k. č. br. [katastarska čestica] sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].,

b) osobni automobil marke Renault Clio, model vozila 1.2 16V, boja siva – s efektom, oblik karoserije zatvoreni, godina proizvodnje 2007., broj šasije: [broj šasije] c) novčana sredstva na tekućem računu br. 3221907742 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb predstavlja bračnu stečevinu u ravnim dijelovima sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i sada pok. BV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

2. Utvrđuje se da 1⁄2 dijela:

a) lokala L-9 u prizemlju, neto korisne površine 50,20 čm, označeno smeđe-koso, upisano kao suvlasnički dio 313/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-48) povezano temeljem odredaba čl.. 68. i 370. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa zajedničkim dijelovima i uređajima kuće u [adresa] površine 375 m2 i dvorišta površine 262 m2 odnosno ukupno 637 m2 što čini k. č. br. [katastarska čestica] sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].,

b) osobnog automobila marke Renault Clio, model vozila 1.2 16V, boja siva – s efektom oblik karoserije zatvoreni, godina proizvodnje 2007., broj šasije: [broj šasije]

c) novčanih sredstava na tekućem računu br. 3221907742 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SV, iza kojeg se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O - 2280/16.

3. Utvrđuje se da 1⁄2 dijela:

a) lokala L-9 u prizemlju, neto korisne površine 50,20 čm, označeno smeđe-koso, upisano kao suvlasnički dio 313/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-48) povezano temeljem odredaba čl.. 68. i 370. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa zajedničkim dijelovima i uređajima kuće u [adresa] površine 375 m2 i dvorišta površine 262 m2 odnosno ukupno 637 m2 što čini k. č. br. [katastarska čestica] sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime sada pok. SV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].,

b) osobnog automobila marke Renault Clio, model vozila 1.2 16V, boja siva – s efektom oblik karoserije zatvoreni, godinaproizvodnje 2007., broj šasije: [broj šasije]

c) novčanih sredstava na tekućem računu br. 3221907742 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iza koje se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O-5483/16.

4. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. “

VI. Nalaže se tuženiku ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tuženici PV, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u iznosu od 937,50 EUR (slovima: devetstotridesetsedam eura i pedeset centi), u roku od 15 dana. “

2. Protiv točaka IV., V. i VI. izreke presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže presudu preinačiti, uz naknadu troška žalbenog postupka tužitelju.

3. Tuženica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu obiti kao neosnovanu.

4. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), na koju povredu ukazuje žalitelj. Pobijana presuda u pobijanom dijelu pod točkom V. izreke ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer obrazloženje prvostupanjske presude ne sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, dok pojedini navedeni razlozi nemaju uporište u sadržaju spisa i cjelokupnom rezultatu postupka.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su:

- potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s naslova neisplaćene mirovine i preplaćene police dopunskog zdravstvenog osiguranja,

- lokal L-9 u prizemlju, neto korisne površine 50,20 čm, označeno smeđe-koso, upisano kao suvlasnički dio 313/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-48) povezano temeljem odredaba čl.. 68. i 370. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa zajedničkim dijelovima i uređajima kuće u [adresa] površine 375 m2 i dvorišta površine 262 m2 odnosno ukupno 637 m2 što čini k. č. br. [katastarska čestica] sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- osobni automobil marke Renault Clio, model vozila 1.2 16V, boja siva – s efektom, oblik karoserije zatvoreni, godina proizvodnje 2007., broj šasije: [broj šasije],

- novčana sredstva na tekućem računu br. 3221907742 kod Zagrebačke banke d.d. bračna stečevina sada pokojnih SV i BV, roditelja stranaka, da ½ dijela navedene imovine ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojnog SV, nego da ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojne BV.

7. Nesporno je da su stranke djeca i zakonski nasljednici iza pokojnih SV i BV, da su HV i SV bili u braku od 11. listopada 1969. do smrti SV **.**.2016. Nesporno je da je HV umrla nakon SV, **.**.2016., te da je nakon smrti HV Općinski građanski sud u Zagrebu donio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 8148/2024-2 od 13. prosinca 2024., te da imovina koja je predmet ovoga postupka nije raspravljena kao ostavinska imovina u tom postupku. Nesporno je da je kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu u tijeku ostavinski postupak iza pokojnog SV koji se vodi pod poslovnim brojem O-8457/2021, te da je SV u zemljišnim knjigama upisna kao vlasnik nekretnine koja je predmet ovoga postupka, kao i da je vlasnik osobnog vozila i sredstava na računu koji su predmet ovoga postupka.

8. Prvostupanjski sud je polazeći od navedenih utvrđenja usvojio zahtjev tužitelja u odnosu na mirovinu i dopunsko zdravstveno osiguranje pokojnog SV i utvrdio da je navedena imovina bračna stečevina pokojnih roditelja stranka, te da ne ulazi u ostavinu iza pokojnog ĆV nego u ostavinsku imovinu pokojne BV (točke I., II. i III. prvostupanjske presude), dok je odbijen dio zahtjeva koji nastavno na točku III. izreke za utvrđenjem da navedena imovna ulazi u ostavinsku imovinu pokojne BV glasi „…iza koje se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi ostavinski postupak pod brojem O - 5483/16“ (pobijana točka IV. prvostupanjske presude).

9. Tužitelj neosnovano i samo paušalno pobija presudu u dijelu pod točkom IV. izreke jer je prvostupanjski sud pravilno u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev s obzirom je nesporno da je ostavinski postupak iza pokojne BV pravomoćno okončan.

10. Polazeći od utvrđenja da iz suglasnih iskaza stranaka proizlazi da je tijekom trajanja bračne zajednice roditelja kupljena sporna predmetna imovina koja je glasila na njihovog oca koji je više zarađivao i imao svoju vlastitu imovinu, te da iz iskaza tužitelja i svjedokinje TV proizlazi da je tužitelj ocu dao dio novca za kupovinu lokala i da mu je on kupio predmetno vozilo kao dar, prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev za utvrđenjem da su predmetno osobno vozilo i nekretnina bračna stečevina pokojnih roditelja stranaka.

11. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom iskaza tužitelja i svjedokinje TV, sestre pokojne majke stranka utvrdio da je osobno vozilo tužitelj kupio ocu kao dar, radi čega se ne može raditi o bračnoj stečevini nego o posebnoj imovini pokojnog SV. Naime iz iskaza tužitelja proizlazi da da je on kupio predmetno vozilo 4. prosinca 2007. kao dar ocu nakon operacije mrene, dok je svjedokinja TV potvrdila da je tužitelj kupio navedeno vozilo i darovao ga SV s velikom mašnom, kao pravi poklon.

12. Prema članku 36. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ) koji se ima primijeniti u konkretnom slučaju s obzirom na vrijeme stjecanja osobnog vozila, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine i bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

13. Člankom 39. st. 2. ObZ propisano je da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. ObZ.

14. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je osobno vozilo pokojni SV dobio kao dar tijekom bračne zajednice, radi se o njegovog vlastitoj imovini koja ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojnog SV, Stoga je prvostupanjski sud pravilno zahtjev za utvrđenjem da predmetna pokretnina predstavlja bračnu stečevinu roditelja stranaka te da u ½ dijela ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojnog SV, nego u ostavinsku imovinu pokojne BV.

15. Međutim obrazloženje prvostupanjskog suda u dijelu u kojem zaključuje da predmetna nekretnina i novčana sredstva nisu bračna stranaka nije razumljivo, te je suprotno sadržaju sudskog spisa, radi čega je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP, na koju ukazuje žalitelj.

16. Prvostupanjski sud u navedenom dijelu odbija zahtjev za utvrđenjem s obrazloženjem da tužitelj nije dokazao „…niti materijalnom dokumentacijom niti uvjerljivošću svog iskaza da je majka stranaka na bilo koji način sudjelovala u kupnji predmetne imovine, koja je kupljena posebnom imovinom oca odnosno kao dar sina ocu što sam tužitelj iskazuje i majčina sestra UV. Stoga i ne zauzimajući stav o pitanju da li su parnične stranke bile u bračnoj zajednici ili nisu, temeljem samog iskaza tužitelja i naznačenih svjedoka iz točke 26. ovog obrazloženja sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao da je predmetna imovina koja se odnosi na lokal stečena iz zajedničkih sredstava, slijedom čega je u cijelosti neosnovan zahtjev tužitelja u navedenom dijelu.“

17. Ovakav zaključak suda prvog stupnja ne može prihvatiti i ovaj sud drugo stupnja.

18. Iz sadržaja zapisnika od 16. siječnja 2025 (list 91-93 spisa) proizlazi da je tužitelj iskazao da su ugovori za kupnju predmetne nekretnine (dva poslovna prostora, jedan prostor od 30m2 i drugi od 50m2) glasili na njegova oca, ali da je on djelomično dao novac za kupnju, za prvi lokal površine 30 m2 dao je iznos od 37.000,00 eur i 10.000 CHF, a cijena je bila 82.000,00 DEM, dok su prilikom sklapanja drugog ugovora cijenu platili on i otac. Kako iz navedenog proizlazi da je tužitelj dao ocu dio iznosa za kupnju predmetne nekretnine, dok nije iskazao da bi ocu darovao taj iznos, nejasan je suprotan sadržaju sudskoga spisa zaključak prvostupanjskog suda da je predmetna nekretnina dar sina ocu, odnosno da bi se radilo o vlastitoj imovini SV.

19. Nadalje nejasno je i obrazloženje prvostupanjskog suda da sud nije zauzimao stav o pitanju jesu li roditelji stranka bili u bračnoj zajednici ili nisu s obzirom tužitelj nije dokazao da je nekretnina stečena iz zajedničkih sredstava.

20. Tuženica je tijekom postupka isticala da je bračna zajednica stranaka samo formalno egzistirala dugi niz godina, međutim sud prvog stupanja je otklonio navedeni prigovor prihvaćajući iskaze stranaka u dijelu u kojem su iskazali da je imovina koja je predmet ovog postupka kupljena tijekom trajanja bračne zajednice stranaka (točka 14. prvostupanjske presude). S obzirom na utvrđenje suda prvog stupnja da je imovina stečena tijekom trajanja bračne zajednice, nejasno je obrazloženje da sud nije zauzimao stav jesu li roditelji stanka bili u bračnoj zajednici.

21. Odredbom članka 36. st. 1. ObZ propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stavkom 3. istog članka propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

22. U smislu citirane odredbe imovina koju su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice je suvlasništvo bračnih drugova svakog u ½. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je predmetna nekretnina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice a tužena je tvrdila da se radi o vlastitoj imovini SV, na tuženoj je bio teret dokazivanja činjenice da predmetna imovina ne predstavlja bračnu stečevinu nego da se radi o vlastitoj imovini ZV.

23. Radi navedenog pogrešno je shvaćanje prvostupanjskog suda da je na tužitelju bio teret dokazivanja da su predmetna nekretnina i sredstva na računu zajednička imovina roditelja stranaka. Imajući u vidu da sud prvog stupnja utvrdio da je predmetna imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice prednika stranaka, pogrešno i nejasno obrazloženje prvostupanjskog suda kojim odbija tužbeni zahtjev u tom dijelu s obrazloženjem da tužitelj nije dokazao da su nekretnina i sredstva na računu stečeni iz zajedničkih sredstava.

24. Slijedom iznijetog, u odnosu na pobijani dio presude pod točkom IV. izreke te pod točkama V.1.ab., V.2.b i V.3.b u odnosu na utvrđenje u odnosu na osobno vozilo , valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

25. Kako je presuda nejasna i proturječna pod točkama V.1.a., V.2.a, V.3.a, V. 1.c., V.2.c i V.3.c u dijelu koji se odnosi na utvrđenje u odnosu na nekretninu i novčana sredstva, valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP presudu u tom dijelu ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

26. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će ocjenom izvedenih dokaza, uzimajući u obzir utvrđenja iz ovog rješenja, kao i navode žalbe tuž itelja, ponovno raspraviti o predmetu spora.

27. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP, dok se odluka o troškovima nastalim u postupku u povodu žalbe tužitelja temelji na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Zagrebu, 19. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić