REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1744/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Radovan Raduka, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, OIB: 07132269553, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Gjurašić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Mesnica Prelec d.o.o., OIB: 70058043509, Strmec Samoborski, Augusta Harambašića 42, kojeg zastupa punomoćnica Katarina Prelec, odvjetnica iz Zagreba, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-221/2025-6 od 31. prosinca 2025., 19. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-221/2025-6 od 31. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim dijelom rješenja odlučeno je:

„I/ Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, koja se sastoji u prestanku neovlaštene uporabe žiga „Samoborska salama“ od strane protivnika osiguranja te zabrane daljnjeg neovlaštenog korištenja žiga „Samoborska salama“ od strane protivnika osiguranja, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

1/ Zabranjuje se protivniku osiguranja svaka daljnja radnja i korištenje znaka „Samoborska salama“ u svom poslovanju, kao i stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom „Samoborska salama“, a koji isti proizvodi u svrhu prodaje.

2/ Nalaže se protivniku osiguranja povlačenje takvog proizvoda iz svih trgovačkih lanaca u kojima se proizvod nalazi.

3/ Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno obvezama navedenim pod točkom 1/ i 2/ ovog rješenja, odnosno ne postupi po ovom nalogu suda, zaprječuje mu se novčanom kaznom u iznosu od 2.654,46 eur za svaku povredu, koju će novčanu kaznu sud tada izreći, i, u slučaju potrebe, zaprijetiti novom novčanom kaznom te ih izricati sve dok protivnik ne postupi po nalogu suda.

4/ Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parnice koju je, radi opravdanje ove mjere, podnošenjem tužbe predlagatelj dužan pokrenuti u roku od 30 dana od dostave ovog rješenja.

5/ Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.“

2. U obrazloženju rješenja je navedeno da je na temelju priloženih rješenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (KLASA: UP/I-381-04/06-010/1044, URBROJ: 559-04/2-16-020/SK, od 20. lipnja 2016. i KLASA: UP/I-381-04/07- 010/0054, URBROJ: 559-04/2-17-020/SK, od 19. siječnja 2017.), utvrđeno da je predlagatelj, kako i tvrdi, nositelj zaštite figurativnog (Z20061044) i verbalnog (Z20070054) žiga „Samoborska salama“, registriranog pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo. Iz očitovanja Državnog inspektorata Republike Hrvatske (klasa 320-02/24-01/341 urbroj 443-01-09-25-6 od 19. veljače 2025.) razvidno je da je protivnik osiguranja na tržište stavio proizvod nazvan „Samoborska salama“. S obzirom da je predlagatelj nositelj kako figurativnog, ali tako i verbalnog žiga „Samoborska salama“, to osnovano tvrdi predlagatelj da je protivnik stavljanjem na tržište salame naziva „C“, bez odobrenja predlagatelja, povrijedio njegov žig. Stoga je, u skladu s odredbom čl. 132. st. 1., alineja 1. Zakona o žigu („Narodne novine“ broj 14/19), radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja, koja se sastoji u prestanku neovlaštene uporabe žiga „Samoborska salama“ i zabrane daljnjeg neovlaštenog korištenja žiga „Samoborska salama“ od strane protivnika osiguranja određena privremena mjera i izrečena protivniku zabrana svake daljnje radnje i korištenja znaka „Samoborska salama“ u svom poslovanju, kao i stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom „Samoborska salama“, a koje proizvodi u svrhu prodaje te mu je naloženo povlačenje takvog proizvoda iz svih trgovačkih lanaca u kojima se proizvod nalazi. Novčana kazna protivniku je zapriječena u skladu s odredbom čl. 134. st. 2. i 5. Zakona o žigu. Pri tome, neosnovano predlagatelj, s obzirom da prema navodima iz prijedloga za određivanje privremene mjere predlaže pozivajući se na ispunjenje pretpostavki osiguranja predviđenih Zakonom o žigu, zaprječivanje, a potom i izricanje novčane kazne, predlaže na način propisan Ovršnim zakonom. Naime, s obzirom da je u konkretnom slučaju zaštita predložena na temelju odredaba Zakona o žigu, iako primjena Ovršnog zakona kao općeg propisa za osiguranje nije isključena (čl. 132. st. 9. Zakona o žigu), to valja prije svega primijeniti odredbe Zakona o žigu. S obzirom da je ovim Zakonom propisana mogućnost zaprječivanja i izricanja novčane kazne pravnoj osobi koja ne poštuje bilo koju mjeru donesenu temeljem ovog Zakona, te izricanje zapriječene kazne ako po nalogu suda ne postupi, uz prijetnju novim novčanim kaznama i izricanje sve dok po nalogu ne postupi (čl. 134. st. 2. i 5. Zakona o žigu), to je novčanom kaznom zapriječeno u skladu s ovim zakonskim odredbama. Pri tome, imajući u vidu predviđeni raspon novčane kazne (u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kn (čl. 134. st. 2. Zakona o žigu), sud je, prema okolnostima konkretnog slučaja, primjerenom ocijenio u ovoj fazi, prijetnju novčanom kaznom od 2.654,46 eur (20.000,00 kn), dok je za više zatraženo prijedlog utvrđen neosnovanim.

3. Protivnik osiguranja u žalbi navodi pogotovo napominje kako pod gornjim poslovnim brojem nije zaprimio nikakav prijedlog predlagatelja osiguranja pa se onda na isti nije mogao objektivno niti očitovati! S navedenom apsolutno bitnom povredom ovog postupka protivniku osiguranja je uskraćeno njegovo temeljno ustavno pravo, a to je pravo na pravično suđenje, čime su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 354. st. 2. t. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Protivnik osiguranja nadalje napominje kako je identična stvar već pokrenuta pod drugim poslovnim brojem, a koja se također vodi kod naslova, dakle o istoj stvari se istovremeno vode dva postupka. Dakle, kako se o istoj stvari već vodi postupak, ostvaren je žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. t. 9. ZPP -a. Nadalje, rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a temelji se na proturječnim navodima predlagatelja osiguranja, slijedom čega je pobijano rješenje proturječno samo sebi i razlozima na kojima se temelji, čime su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Naime, naslovljeni sud donio je pobijano rješenje na osnovi argumentacije predlagatelja kako je putem medija saznao da je protivnik osiguranja koristio njegov žig, te je u spis dostavio očitovanje Državnog inspektorata Republike Hrvatske od 27. studenog 2024. u kojem stoji da je protivnik odgovoran za pronalazak bakterije u mesnom proizvodu pod nazivom „Samoborska salama“. Sud, dakle, cijeni da je predlagateljev prijedlog osnovan na osnovi jednog slučaja iz medija prije unazad godinu dana, međutim predlagatelj ne dostavlja konkretne dokaze da protivnik i dalje pušta u promet proizvod pod nazivom „Samoborska salama“. Protivnik osiguranja nalazi pobijano rješenje u cijelosti bespredmetnim jer se određenom privremenom mjerom nalaže protivniku povlačenje nečega što niti nije stavljeno na tržište onako kako to opisuje predlagatelj te mu se brani korištenje znaka koji se niti ne koristi, a niti se ikada koristio! Predlagatelj, naime, ničim ne dokazuje da protivnik osiguranja doista stavlja na tržište proizvod naziva Samoborska salama, a niti ne dokazuje vremenski period takvih radnji, o čijem trajanju bi se eventualno moglo cijeniti postojanje opasnosti dovođenja u zabludu krajnjeg potrošača. Protivnik je puštanjem u promet proizvoda pod nazivom Samoborska salama isti odmah po inspekcijskom nadzoru maknuo s prodaje, a predlagatelj ne dokazuje da bi nakon nadzora protivnik nastavljao s prodajom proizvoda pod istim nazivom odnosno znakom. Upravo zbog navedenog potrošači objektivno nisu mogli niti potencijalno biti dovedeni u zabludu kada je prodaja navedenog proizvoda odmah obustavljena! Predlagatelj navodi da je registrirao verbalni i figurativni oblik žiga „Samoborska SALAMA“. U Pravilniku o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke „SAMOBORSKA SALAMA“ , a koji je predlagatelj dostavio u prilogu svog prijedloga, stoji navedeno: ČL.2. „Oznaka robne marke ovalnog je oblika. Obrubljena je crvenom linijom koju s unutarnje strane dotiče bijela linija koja se prema rubovima sužava. Oblik oznake i boje na rubovima simboliziraju presjek salame. Unutrašnjost oznake ispunjena je stiliziranom rijetko tkanom strukturom od lana (juta) prirodne boje. Na toj podlozi ispisan je logotip koji se sastoji od verbalnog i figurativnog dijela. Verbalni dio čini ime robne marke s time da je „samoborska“ napisan malim tiskanim slovima crne boje, a „salama“ velikim tiskanim slovima crvene boje koje su definirane u Knjizi standarda. Iznad posljednja dva slova (k i a ) u riječi „samoborska“ nalazi se stilizirano licitarsko srce, crvene boje, koje čini figurativni dio logotipa.“ U rješenjima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo jasno je označen verbalni i figurativni oblik žiga. Predlagatelj u tom smislu ne dokazuje je li doista protivnik ikada neovlašteno koristio njegov žig jer iz dokazne dokumentacije nije vidljivo je li se protivnik doista služio njegovim registriranim znakom. Pogotovo nije vidljivo je li korišten verbalni oblik žiga „Samoborska SALAMA“, s obzirom da druge varijacije tog znaka nisu registrirane. Iz dokazne dokumentacije nadalje nije vidljivo je li protivnik kršio figurativni oblik žiga. Protivnik napominje kako se u svom poslovanju nije ni približno služio figurativnim oblikom žiga, što predlagatelj u svom prijedlogu i potvrđuje, dakle oznaka pod koju je protivnik stavio u promet svoj proizvod, pa onda ubrzo isti i opozvao, različita je od znaka kako je on registriran. Navedeno je jasno vidljivo iz dopisa Državnog inspektorata od 19. veljače 2025. iz kojeg proizlazi oznaka kojom se protivnik koristio, a ona nije zaštićena žigom predlagatelja. Protivnik osiguranja ističe kako se u poslovanju i puštanjem u promet svojeg proizvoda pod nazivom Samoborska salama nije služio žigom predlagatelja osiguranja, stoga u konkretnom slučaju nema kršenja zakonskih odredbi. Protivnik ponavlja kako je vremenski period prometovanja navedenim proizvodom toliko kratak da nema uopće mjesta nikakvoj zabludi kod krajnjeg potrošača, pogotovo što je protivnik odmah opozvao proizvode i obustavio daljnje puštanje u promet po obavljenom inspekcijskom nadzoru. Traži naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 512,50 eur.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredaba čl. 365. i čl. 381. ZPP-a, u vezi s odredbama čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) i čl. 3. st. 2. Zakona o žigu, u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je našao da je navedeno rješenje pravilno i osnovano na zakonu.

6. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje pravilnom primjenom odredbe čl. 132. st. 1. Zakona o žigu koja glasi:

„Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, među ostalim: - naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig, - odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je protupravno obilježena žigom kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu.“

7. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio i odredbe čl. 134. st. 2. i 5. Zakona o žigu.

8. Neosnovan je žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a. Naime, iz dostavnice priložene uz list 45.-46. spisa proizlazi da je protivnik osiguranja zaprimio prijedlog za osiguranje i ostale priloge. Osim toga, u postupku osiguranja ne vrijedi načelo kontradiktornosti kao u parničnom postupku pa je i zbog toga taj žalbeni razlog neosnovan.

9. Neosnovan je i žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 9. ZPP-a. Iz aplikacije e-Spis proizlazi da do dana pisanja ove odluke u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-218/2025 nije donesena niti prvostupanjska odluka, a pravomoćnost ima prednost pred litispendencijom. Osim toga, u postupku osiguranja niti ne vrijedi pravilo o litispendenciji, pa odredba čl. 354. st. 2. t. 9. ZPP-a ovdje nije niti primjenjiva.

10. Nevažni su za ocjenu pravilnosti pobijanog rješenja, ali i međusobno proturječni, žalbeni navodi da je povreda predlagateljevog žiga od strane protivnika osiguranja kratko trajala i da iz priložene dokumentacije nije vidljivo je li protivnik osiguranja povrijedio predlagateljev žig, jer je iz dopisa Državnog inspektorata Republike Hrvatske (klasa 320-02/24-01/341 urbroj 443-01-09-25-6 od 19. veljače 2025.) razvidno da je protivnik osiguranja na tržište stavio proizvod nazvan „Samoborska salama“ i jer je stoga prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je predlagatelj osiguranja time učinio vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga od strane protivnika osiguranja.

11. I konačno, ako protivnik osiguranja doista više ne povrjeđuje žig predlagatelja osiguranja, kako to tvrdi u pretežnom dijelu žalbe, pobijano rješenje mu neće ni na koji način štetiti.

12. Zato je, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. i čl. 290. st. 1. OZ-a, odlučeno kao u izreci, jer ne postoje ni razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješenje pobija, a niti razlozi na koje ovaj, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Zagreb, 19. svibnja 2026.

Sudac

Radovan Raduka