REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-91/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, sudac mr. sc. Igor Periša, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ZZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. MZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & partneri, Split, protiv tuženika ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Karlo Siminiati Čupić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, odlučujući o zahtjevu Županijskog suda u Splitu od 2. ožujka 2026. za određivanje drugoga stvarno nadležnog suda u predmetu poslovni broj Gž-2196/2025-4, 18. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se zahtjev Županijskog suda u Splitu za određivanje drugoga stvarno nadležnog suda.
Obrazloženje
1. Županijski sud u Splitu zahtjevom u obliku rješenja donesenim 2. ožujka 2026. zatražio je od ovoga suda da za postupanje u navedenom predmetu, odnosno, za odlučivanju o tuženikovoj žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3573/2020-38 od 3. srpnja 2025., odredi drugi stvarno nadležni sud.
2.1. Iz zahtjeva proizlazi da Županijski sud u Splitu smatra da je osnovan tuženikov prijedlog za određivanje nadležnosti drugoga suda za postupanje u ovom predmetu jer za to postoje važni razlozi, u vezi s čim je navedeno:
„Tuženik je podneskom od 27. veljače 2027. zatražio da se predmet delegira na neki drugi županijski sud U podnesku navodi da je predmet dodijeljen u rad sutkinji Ani Grbavac a na u istom sudu, Građanskom odjelu da radi i sutkinja Marija Šimičić, koja je srodnik stranaka i koja je bila svjedok pisane oporuke pred svjedocima iza pok. ĆZ, čiji su nasljednici ovdje tužitelji i tuženik. U odnosu na navedenu oporuku da su stranke vodile parnični postupak pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem P-4296/2023 u kojoj presudi se u točki 30. obrazloženja detaljno navodi tko su bili svjedoci navedene oporuke, te se obrazlaže linija srodstva navedene svjedokinje oporuke i ovdje parničnih stranaka, a razlog za delegaciju da postoji i zbog činjenice da je sin tužitelja pod 1. NZ u braku s DZ višom državno odvjetničkom savjetnicom Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, koja se nalazi u istoj zgradi gdje i naslovljeni sud.“.
3. Zahtjev je neosnovan.
4. Odredbom članka 68. stavka 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) propisano je da nadležni drugostupanjski sud može sam ili u povodu prijedloga stranke zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
5. Iz tuženikovih tvrdnji o činjenicama na kojima zasniva prijedlog Županijskom sudu u Splitu, a za koje taj sud očito smatra da postoje, jer tuženikov prijedlog smatra osnovanim, citiranih ovdje pod 2.1., može se zaključiti da taj sud smatra da je određivanje drugoga stvarno nadležnog suda u ovom slučaju potrebno zato da bi se izbjegla sumnja u objektivnost suda.
6. Ocjenjujući postojanje važnoga razloga za svrsishodnu delegaciju u konkretnom slučaju ovaj je sud imao na umu i subjektivna i objektivna mjerila nepristranosti suda. Primjena subjektivnoga mjerila obuhvaća provjeru je li sudac imao neki osobni razlog pristranosti u konkretnom predmetu ili osobnu predrasudu. Objektivno mjerilo obuhvaća ispitivanje jamči li sud kao takav, a i njegov sastav, dovoljno sigurnosti da bi se isključila svaka opravdana sumnja u pogledu nepristranosti suda. Objektivno mjerilo nepristranosti primarno obuhvaća utvrđivanje postojanja hijerarhijske ili druge veze između sudaca i drugih sudionika u postupku, te ako veza postoji, ispitivanje narušava li narav i stupanj te veze sudačku nepristranost.
7.1. U ovom slučaju valja primijetiti da iz zahtjeva Županijskog suda u Splitu ne proizlazi da sutkinja toga suda Marija Šimičić sudjeluje kao sudac u odlučivanju u ovome predmetu. Iz zahtjeva nije jasno ni o kojem se zapravo stupnju srodstva radi kada se tu sutkinju dovodi u srodstvo sa strankama. Naime, puko citiranje tuženikova prijedloga prema kojemu je „linija srodstva“ sutkinje o kojoj je riječ i stranaka vidljiva iz presude donesene u nekom drugom predmetu (P-4296/2023), što ovome sudu nije poznato, ne može se smatrati jasnom tvrdnjom o nekoj odlučnoj činjenici. Osim toga, da u odlučivanju u ovome predmetu sutkinja Marija Šimičić i sudjeluje, činjenica srodstva sa strankama mogla bi predstavljati apsolutnu okolnost za izuzeće te sutkinje od suđenja u konkretnom predmetu ako bi se radilo o stupnju srodstva iz članka 71. točke 3. ZPP ili, ako bi se radilo o srodstvu koje nije obuhvaćeno tom zakonskom odredbom, uz određene druge okolnosti do izuzeća bi moglo doći na temelju točke 7. toga članka. Dakle, samo srodstvo sa strankama jednoga od suca na sudu koji odlučuje u sporu između tih stranaka ne mora predstavljati važan razlog za delegaciju u smislu članka 68. stavka 4. ZPP. Dopuštanje delegacije drugoga stvarnoga suda samo zbog činjenice srodstva stranaka s jednim od sudaca značilo bi da nikada ne bi u primjenu došle odredbe članka 71. ZPP o izuzeću suca od postupanja u nekom predmetu. Inače, predmetnome zahtjevu Županijski sud u Splitu je priklopio popis sudaca koji dužnost obnašaju u građanskom odjelu toga suda, a iz njega proizlazi da je u taj odjel osim sutkinje Marije Šimičić raspoređeno još dvadeset dvoje sudaca.
7.2. Niti to što bračni drug jedne od stranaka u sporu radi kao savjetnik u općinskom državnom odvjetništvu, a koja se činjenica ističe samo zbog toga što to državno odvjetništvo dijeli zgradu sa sudom koji traži delegaciju nadležnosti, samo po sebi ne predstavlja važan razlog u smislu članka 68. stavka 4. ZPP. Kada bi to bio razlog za delegaciju onda bi se ona morala odrediti i u svim predmetima u kojima državni odvjetnik zastupa Republiku Hrvatsku kao stranku u postupku ili nastupa sam kao stranka, a to državno odvjetništvo dijeli zgradu sa sudom na kojem se postupak vodi.
8. Kako zahtjev za delegaciju ne sadrži tvrdnje o drugim činjenicama koje bi ukazivale na to da bi percepcija o objektivnosti suda u konkretnom slučaju mogla opravdano doći u pitanje, taj je zahtjev neosnovan. Zato je odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 18. svibnja 2026.
Sudac
mr. sc. Igor Periša
