1                    Poslovni broj: Gž-776/2023-4

 

Poslovni broj: Gž-776/2023-4

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Renati Košir Skračić, u ostavinskom predmetu iza pokojnog T. B., sina A., rođenog ...., a umrlog ...., s posljednjim prebivalištem u Australiji, G. H. G., odlučujući o žalbi S. V. M. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj: O-6180/2022 od 19. srpnja 2022., 15. siječnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

              Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj: O-6180/2022 od 19. srpnja 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

 

              1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odlučio:

 

              „Postupak u ovoj pravnoj stvari se obustavlja.”

 

              2. Protiv navedenog rješenja žalbu izjavljuje nasljednica S. V. M. (dalje: žaliteljica) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se donese rješenje o nasljeđivanju kojim će se ostavina iza pokojnog T. B. uručiti nasljednicima, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

 

              3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

              4. Žalba je osnovana.

 

              5. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28713, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) i to bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP na koju osnovano ukazuje žaliteljica jer zakonskim nasljednicima nije dana mogućnost sudjelovanja u ostavinskom postupku, pa tako ni očitovanja o relevantnim činjenicama koje su odlučne za rješavanje ovog ostavinskog postupka.

 

              6. Prema stanju spisa utvrđuje se da je pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem O-21/1979 dana 22. siječnja 1979. pokrenut ostavinski postupak iza pokojnog T. B., sina A., koji je preminuo u Australiji, bez oporuke, a da su u smrtovnici kao zainteresirani nasljednici navedeni B. I., C. V. i C. M..

             

              7. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem utvrdio slijedeće činjenice:

- u odnosu na rodoslovlje iza pokojnog T. B. da ime bake oca ostavitelja u postupku uopće nije utvrđeno, a kako se ne spominje u Dosudnici supruga, prvostupanjski sud zaključuje da je umrla prije njega,

- da je djed oca ostavitelja, A. B., bio A. B. pokojnog (dalje pok.) A. koji je umro .... s oporukom, pa su Dosudnicom poslovni broj A.124/1908 od 7. ožujka 1911. bili proglašeni uz oca ostavitelja (¼ dijela), unuk maloljetni A. B. pok. P. (2/4 dijela), a preostala ¼ dijela je raspoređena ležećoj ostavini sina J. B.. Spominju se kćerke: P. C., D. B. i M. C. (tada odsutna i nepoznatog boravišta), kojima je nužni dio trebalo isplatiti u novcu,

- da su po pravu predstavljanja iza djeda ostavitelja s očeve strane utvrđeni samo potomci ženske djece, koji nikada nisu priložili rješenja o nasljeđivanju svojih prednika. Na nasljeđivanje su pozvani pravni slijednici - C. P. žene M. i to sinovi: V. i A., koji su umrli bez naznake godina, pa bi na nasljeđivanje bili pozvani potomci V. C. pok. M.: P. C. i K. K. (kćerke bratića ostavitelja), te potomci A. C. pok. M.: V. C. pok. A., M. C. pok. A., P. P. rođena C. i M. F. rođena C. (djeca bratića ostavitelja); - B. B. (D.) udova I., je umrla vjerojatno prije ostavitelja, ostavila sina M. B., koji je umro i ostavio djecu: I. B. pok. M. i M. B. pok. M., te unuku E. V., iza kćerke B. V. (svi potomci bratića ostavitelja);

- da je u podnesku od 11. prosinca 1980. prijavljena teta ostavitelja (koja se ne spominje u Dosudnici) L. P. udova J., koja je ostavila dva sina: P. A. pokojnog J. i potomke sina N. P.: L. P., D. N. i L. P. (sestrične i bratić ostavitelja),

- pod pretpostavkom da su posebno istaknute osobe osobno učestvovale u postupku, da su se uglavnom prihvatili nasljedstva temeljem zakona, L. P. ustupio svoj zakonski dio I. B. i V. C., a V. E. samo I. B., sve prethodno navedene osobe (da su žive u momentu donošenja odluke) imale bi pravo zajedno naslijediti samo ½ dijela ostavinske mase,

-da bi druga polovica ostavinske mase pripala nasljednicima (po pravu predstavljanja) bake i djeda ostavitelja s majčine strane (L. B. r. C.). Da se otac majke ostavitelja zvao T. C. pok. J. te je osim kćerke L. (majke ostavitelja) ostavio najmanje tri sina: A. C. pok. T., I. C. pok. T. i C. C. pok. T. (sve ujaci ostavitelja),

- da je ujak C. A. pok. T. umro prije ostavitelja, i prema podnesku odvjetnika R. od 11. prosinca 1980., ostavio: - kćerku M. –K. C., - sina T. C. pok. A., koji je umro, ostavio sina R. C. pok. T., a ovaj: T. C. pok. R., M. C. pok. R. i J. C. pok. R.; - sina B. C. pok. A., koji je umro i ostavio djecu: A. C. pok. B., I. C. pok. B. i L. C. pok. B.,

- da rodoslovlje za zakonske nasljednike nije pouzdano utvrđeno, jer je pregledom Zbirke isprava pod Z.532/27 pribavljena Dosudnica A.164/20 iza pok. A. C. zv. V., pok I., a ne T., koji je ostavio slične (ili iste) nasljednike: suprugu L., sinove: T., B. i A., te kćerke: M., M.-K. i K.),

- da ujak ostavitelja, I. C. pok. T. je umro prije njega, te ostavio sinove: S., L.-M., I. i T.. Bratić ostavitelja S. C. pok, I. je umro (bez naznake datuma i rješenja o nasljeđivanju), te iza sebe ostavio djecu: I. C. pok. S., L. Đ. r. C., K. Š. r. C., R. C. pok. S., R. (R.) E. r. C. pok. S.. Drugi bratić ostavitelja L.-M. C. pok. I. je umro, ostavio djecu: S. C. pok. M., T. C. pok. M. i Š. B. r. C.. Bratić I. C. pok. I. (O.47/03) je umro prije ostavitelja (1974.), a njegovi nasljednici su: sin H. C., unuk M. C. pok. I. i unuka S. V. M., po pravu predstavljanja iz pok. N. C.-V.,

- da je i ujak ostavitelja C. C. pok. T. je umro prije ostavitelja. ostavio sina T. C. pok. C. i M. B. r. C. T. C. pk. C. je umro, a njegovi nasljednici su: A., C., T., J. i P.. Nasljednica sestrične ostavitelja M. B., je njezina kćer A. Š., a nakon njezine smrti; A. Š. pok. D. i J. Š. pok. D. (unuci sestrične ostavitelja).

- da su u postupku nasljedničke izjave dali P. C., K. K., V. C., M. C., P. P., M. F., I. B., M. B., E. V., P. A., L. P., D. N., L. P., M. C., A. C., I. C., L. Đ., K. Š., R. C., R. E. S. C. A. Š.,

- da je ostavitelj nekretnine na kojima je uknjižen, stekao nasljeđivanjem od oca A. B. pokojnog A. u 8/12 dijela, Dosudnicom O-157/36 (Z.1370/52), zajedno sa sestrama M. (M.) B. i D. F. udovom L.; a koje su dobile svaka po 2/12 dijela;

- da je sestra ostavitelja B. M. (M.) umrla .... bez potomaka, nikada nije bila u braku, a oporukom je sve nekretnine ostavila ostavitelju rješenjem o nasljeđivanju O-59/71 (Z-183/95);

- da je druga sestra ostavitelja F. D. u zemljišnoj knjizi katastarske općine (dalje: k. o.) S. i k.o. V. još uvijek „živa“, iako je umrla .... kao udovica bez potomaka, a oporukom je sve svoje nekretnine ostavila nesrodnom C. P., koji se nije uknjižio jer rješenje o nasljeđivanju O-135/77 za njegovog života nije postalo pravomoćno,

- da je ostavitelj upisan kao suvlasnik više nekretnina u k. o. S. i to zemljišnoknjižni uložak (dalje: zk. ul.) 148, 150, 151, 808, 1791 i 1870) i k.o. V. (z.ul. 1253, 1254 i 2444).

 

              8. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se prava stranaka u svezi nasljeđivanja (materijalno-pravne odredbe) prosuđuju po zakonu koji se primjenjivao u trenutku otvaranja nasljedstva (1978.), što znači Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 52/71, 47/78, 56/00, 53/91, dalje: ZN/78), a procesno-pravne odredbe po Zakonu o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN).

 

              9. Uvidom u spis je utvrđeno da je Županijski sud u Splitu rješenjem Gž-5759/04 od 10. ožujka 2006. (stranica 60) ukinuo rješenje o prekidu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje jer prvostupanjski sud nije utvrdio potpuno rodoslovlje (sve zakonske nasljednike pozvane na nasljeđivanje) i iz razloga što sud u rješenju o prekidu nije odlučio o sporu o sastavu ostavine (izjavljenom od zakonskih nasljednika: V. C. pokojnog A., M. C. pokojnog A. i I. B. pokojnog M.). Podredno je sud upozoren da se dio nasljednika u postupku poziva na zagubljenu pisanu oporuku, a da je sud izjave svjedoka pisane oporuke, proglasio kao usmenu oporuku.

 

              10. U ponovljenom postupku protiv rješenja o upućivanju u parnicu, po žalbi zakonskog nasljednika H. C., Županijski sud u Splitu je rješenjem Gžp-433/10, potvrdio rješenje u dijelu u kojem je određen prekid ostavinskog postupka, dok je u preostalom dijelu preinačio odluku prvostupanjskog suda, na način što je na parnicu uputio oporučnog nasljednika protiv zakonskih, ukazujući na institut „zagubljene oporuke“ (stranica 88). Nasljednik upućen na parnicu je istu pokrenuo pod posl.br. P-375/2011. Parnični predmet je zbog spajanja sudova, najprije promijenio poslovni broj u P-3914/15, a potom u P-1204/2021, pod kojim brojem je dana 21.07.2022. doneseno rješenje o odbacivanju tužbe, za koje prvostupanjski sud nije utvrdio datum pravomoćnosti.

 

              11. U postupku je prvostupanjski sud utvrđivao nekoliko puta rodoslovlje iza pokojnog T. B. te su zakonski nasljednici trećeg nasljednog reda djed i baka s očeve strane i djed i baka s majčine strane, koji u smislu odredbe članka 17. ZN/78, nasljeđuju po jednu polovinu ostavine. Prednika koji je umro prije ostavitelja, dio koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja ide njegovim potomcima (djeci, unucima, praunucima) po pravu predstavljanja sukladno članku 11. ZN/78.

 

              12. Detaljnim obrazloženjem utvrđenih zakonskih nasljednika trećeg nasljednog reda, prvostupanjski sud u pobijanoj odluci pogrešno zaključuje da popis zakonskih nasljednika trećeg nasljednog reda koji su pozvani na nasljeđivanje po pravu predstavljanja iza smrti bake i djeda s majčine strane, nije potpun te da stoga nije bilo moguće odrediti veličinu nasljednog dijela svakog nasljednika posebno, to više što je rodoslovlje prošireno za više osoba prezimena R., kao pravnih slijednika C. S. udane R.. Nadalje zaključuje kako je vjerojatno da je majka ostavitelja uz braću imala i sestru ili sestre. U toj fazi postupka je utvrđeno i da su umrli neki nasljednici, koji su se nasljedno očitovali.

 

              12.1. Stoga je osnovan žalbeni prigovor žaliteljice da su postupanjem prvostupanjskog suda nasljednici onemogućeni u ostvarivanju nasljednih prava jer je dužnost ostavinskog suda utvrditi potpuno rodoslovlje, a ukoliko je dio rodoslovlja nepoznat primijeniti odredbu članka 218. ZN u svezi objave oglasa kojim se pozivaju nepoznati nasljednici. Po utvrđenom krugu zakonskih nasljednika trećeg nasljednog reda potrebno je utvrditi temelj nasljeđivanja, potom utvrditi opseg ostavine, pozvati sve nasljednike na ročište radi davanja nasljedničkih izjava, a potom, prema utvrđenom rodoslovlju i nasljedničkim izjavama, odrediti visinu nasljednih dijelova (omjera) koje nasljeđuju nasljednici.

 

              12.2. Pogrešno zaključuje prvostupanjski sud kada smatra da su nasljednici dužni utvrditi visinu nasljednih omjera koje nasljeđuju jer je navedeno utvrđivanje isključivo u nadležnosti ostavinskog suda prilikom donošenja rješenja o nasljeđivanju. Naime nasljednici tijekom postupka, sukladno svojim stranačkim dispozicijama, mogu predložiti ostavinskom sudu visinu nasljednih dijelova (nasljednih omjera), no konačnu odluku u svezi navedenog donosi ostavinski sud u rješenju o nasljeđivanju, a na što osnovano prigovara i žaliteljica u žalbi.

 

              13. Prvostupanjski sud u pobijanoj odluci navodi da je pri donošenju odluke o obustavi postupka imao u vidu i to da su nekim zakonskim nasljednicima (A. Š. i sad pok. H. C.) radi suđenja u razumnom roku dosuđeni iznosi od 17.000,00 kuna i 7.000,00 kuna, koji visinom možda prelaze procijenjenu vrijednosti suvlasničkog dijela koji bi im imao pripasti pod pretpostavkom da ih se utvrdi nasljednicima u određenom suvlasničkom omjeru, što je nepravilno i na koju nepravilnost ukazuje osnovano žaliteljica.

 

              13.1. Odluka Županijskog suda u Splitu Gzp-304/12 je donesena isključivo radi isplate primjerene naknade u visini od 7.000,00 kn, za suđenje u razumnom roku zakonskom nasljedniku H. C., kako pravilno zaključuje prvostupanjski sud, no nepravilno je prvostupanjski sud povezuje s pravom na nasljeđivanje ostavine pokojnog T. B. u ovom ostavinskom postupku.

 

              13.2. Navedena odluka Županijskog suda u Splitu Gzp-304/12 stoga ne može biti jedan od razloga radi kojih prvostupanjski sud obustavlja ostavinski postupak, pa tako ni naknada koju su temeljem iste ostvarili nasljednici, a koju prvostupanjski sud nepravilno i nezakonito u pobijanoj odluci povezuje s nasljeđivanjem ostavine kao i njenom vrijednošću, na što osnovano prigovara žaliteljica u žalbi.

 

              14. Slijedom svega navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3.ZPP ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              14.1. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku zakazati ročište te uz sudjelovanje stranaka i njihovih punomoćnika sačiniti potpuno rodoslovlje iza pokojnog T. B., pri čemu će voditi računa je li kod nasljeđivanja u primjeni načelo reprezentacije (predstavljanja), prethodno obrazloženo, ili je u primjeni načelo transmisije (prijenosa) prava, ukoliko je nasljednik ostavitelja preminuo poslije ostavitelja te u toj situaciji zatražiti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju na okolnost utvrđenja proglašenih nasljednika ili u nedostatku istog utvrditi zakonske nasljednike preminulog nasljednika ostavitelja. Nadalje prvostupanjski sud će eventualno primijeniti institut objave oglasa (članak 218. ZN), ukoliko je dio nasljednika nepoznat. Također će pritom prvostupanjski sud voditi računa o eventualnoj primjeni instituta privremenog zastupnika za one nasljednike koji su poznati, ali se ne zna njihova adresa prebivališta ili boravišta. Po utvrđenom krugu zakonskih nasljednika trećeg nasljednog reda, će prvostupanjski sud utvrditi je li se nasljeđuje temeljem oporuke ili temeljem zakona, utvrditi će opseg ostavine i uzeti nasljedničke izjave svih nasljednika kao i njihova očitovanja na okolnost odlučnih utvrđenih činjenica u ostavinskom postupku.

 

              14.2. Nakon svih provedenih radnji u ostavinskom postupka, na koje je ukazano ovom odlukom, će prvostupanjski sud, vodeći računa o dugotrajnosti ovog ostavinskog postupka, donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku, a ukoliko donosi rješenje o nasljeđivanju, sukladno ovlastima iz odredbe članka 225. ZN, će odrediti u kojem nasljednom omjeru nasljednici nasljeđuju ostavinu.

 

U Sisku 15. siječnja 2024.

 

                                                                                    Sutkinja

 

                                                                                    Renata Košir Skračić, v.r.