Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-707/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja RA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Damir Mokrović, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Inge Ilin, odvjetnici iz Osijeka, radi osiguranja tražbine određivanjem privremene mjere osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola, poslovni broj Ovr-197/2026-2 od 10. ožujka 2026., dana 18. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli - Pola, poslovni broj: Ovr-197/2026-2 od 10. ožujka 2026..

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja pod točkom I. izreke je određena privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od 50.000,00 € sa nalogom Zagrebačkoj banci d.d. da uskrati isplatu sa svih računa protivnika osiguranja, njemu ili trećoj osobi po njegovom nalogu, kao i nalog Financijskoj agenciji da izda nalog svim bankama u Republici Hrvatskoj da sa računa protivnika osiguranja, njemu ili trećoj osobi po njegovom nalogu, uskrati isplatu iznosa za koji je određena privremena mjera. Točkom II. izreke je određeno da se privremena mjera smatra provedenom danom dostave rješenja Financijskoj agenciji i bankama. Točkom III. izreke je određeno da se iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod banaka za koji je određena zabrana isplate, ne može prenijeti s njegova računa dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine predlagateljice. Točkom IV. izreke je naloženo predlagateljici pokrenuti postupak radi opravdanja privremene mjere u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Točkom V. izreke je određeno da će privremena mjera trajati do proteka 15 dana od ovršnosti presude u postupku koji će predlagateljica pokrenuti radi naplate potraživanja. Točkom VI. je određeno da žalba protiv rješenja ne odgađa provedu, dok je točkom VII. izreke određeno da će se o troškovima postupka odlučiti u konačnoj odluci u parničnom postupku koji je predlagateljica osiguranja pozvana pokrenuti.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. točkom 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 141/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55 /2016. - Odluka USRH, 73/2017., 131/2020., 114/2022 i 6/2024; - dalje: OZ), i prijedlogom drugostupanjskom sudu da uvaži navode žalbe te ukine pobijano rješenje ili isto vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje i trošak žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je odlučivanje o pravilnosti i zakonitosti prvostupanjskog rješenja o određivanju privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja nalogom banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP -a u svezi čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a.

6. Iz prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da je predlagateljica kći pokojne ĆA, preminule **.**.2007. i protivnika osiguranja,

- da su protivnik osiguranja i majka predlagateljice bili u bračnoj zajednici od 1974. do smrti [adresa].,

- da je za vrijeme trajanja braka 1993. kupljena nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na zk.č. 5115/2 IA, zgrada mješovite uporabe br. 8, 10, površine 971 m2 sa kojim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela 83. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E - 82) stan br. 12 na I (prvom) katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, WC-a, hodnika, degažmana i balkona u ukupnoj površini od 68.68 m2, na adresi [adresa] u [adresa],

- da je protivnik osiguranja bio uknjižen kao isključivi zemljišno-knjižni vlasnik predmetne nekretnine,

- da predlagateljica i protivnik osiguranja stvarno žive na adresama u [adresa],

- da se predlagateljica dopisom od 1. 5. 2025. obratila ocu odnosno protivniku osiguranja sa zahtjevom da se ispoštuje volja njezine majke u pogledu toga da ona i njezina sestra R naslijede udio imovine koja je pripadala majci kao bračna stečevina,

- da je nekretnina koju u naravi čini stan u [adresa], prodana temeljem kupoprodajnog ugovora od 7. 11. 2025. trećoj osobi za kupoprodajnu cijenu od 300.000,00 €,

- da je predlagateljica pred Općinskim sudom u Puli-Pola 6. 3. 2026. podnijela prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 50.000,00 €, nalogom banci i FINI da se protivniku osiguranja uskrati isplata tog iznosa,

- da je podneskom od 26. 3. 2026. predlagateljica obavijestila da je protiv protivnika osiguranja podnijela tužbu pred istim sudom radi opravdanja privremene mjere.

7. Polazeći od tako utvrđenog činjeničnog stanja i primjene odredbe čl. 344. OZ, prvostupanjski sud utvrđuje da je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje tražbine prema protivniku osiguranja, koja bi predstavljala bračnu stečevinu na koju bi ona kao zakonska nasljednica iza pokojne majke imala nasljedno pravo prema odgovarajućem nasljedničkom udjelu, kao i postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao, i što prvostupanjski sud utvrđuje da je učinjeno vjerojatnim upravo postupanjem protivnika osiguranja kojim je otuđio predmetnu nekretninu nakon što mu se predlagateljica obratila radi raspodjele imovine (dopis str. 24-25 spisa), posebno uzevši u obzir da mu je predlagateljica i dopisom od 27. studenog 2025. (str. 27 spisa) dala do znanja da potražuje odgovarajući nasljedni dio, pa iz navedenog, kao i objave na Facebook stranici (str. 32 spisa) kojom je protivnikova sadašnja supruga zatražila pomoć oko pronalaska agencije za nekretnine, prvostupanjski sud nalazi osnovanom vjerojatnost da bi protivnik osiguranja daljnjim radnjama onemogućio predlagateljicu u namirenju njezine tražbine, pa pozivom na odredbu čl. 344. st. 1. u svezi čl. 345. st. 1. toč. 5. OZ usvaja prijedlog i odlučuje kao u izreci.

8. Protivnik osiguranja žalbom osporava prvostupanjsku odluku, u bitnom smatrajući da su u obrazloženju u potpunosti izostali razlozi o odlučnim činjenicama za zaključak o postojanju vjerojatnosti potraživanja predlagateljice osiguranja te da se takva vjerojatnost ne može utvrditi iz provedenih dokaza. Također, smatra da su i razlozi o postojanju druge pretpostavke u vidu opasnosti da će se spriječiti ili znatno otežati naplata, nedostatni, te da su u potpunosti izostali razlozi o tome kako je sud utvrdio tražbinu upravo u iznosu od 50.000,00 €. Protivnik osiguranja ističe da iz činjenice da je otuđio nekretninu u svojem vlasništvu gotovo 20 godina nakon smrti pokojne supruge i majke predlagateljice, nije moguće zaključiti da bi takav pravni posao bio poduzet s namjerom osujećivanja naplate tražbine predlagateljice, posebno kada se uzme u obzir da je vlasnikom više nekretnina u RH i SAD, te su i on i predlagateljica američki državljani koji tamo stvarno i žive. Zaključno protivnik osiguranja navodi da je pristup prvostupanjskog suda u izravnoj suprotnosti s ustaljenom sudskom praksom i smatra da dovodi do nedopuštenog i nerazmjernog zadiranja u imovinska prava protivnika osiguranja.

9. Razmatrajući tako iznesene žalbene navode, drugostupanjski sud je utvrdio da isti ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

10. Naime, kako je predlagateljica u konkretnom slučaju zatražila određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u visini od 50.000,00 €, to donošenje odluke o predmetu spora polazi od primjene odredbi čl. 344. i 345. OZ, pri čemu je odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je odredbom čl. 345. st. 1. toč. 5. OZ-a kao jedna od osobitih mogućnosti u pogledu određivanja mjere kojom se postiže svrha osiguranja, propisana mogućnost izricanja naloga banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

11. Iz navedenog proizlazi da pretpostavke za određivanjem privremene mjere, poput one koja je predmetom postupka, polaze od dokazivanja postojanja kumulativnih pretpostavki u vidu vjerojatnosti postojanja tražbine, te dodatno opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, pri čemu je dužnost predlagatelja u sklopu prijedloga navesti činjenice na kojima temelji zahtjev te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju ( čl. 341. st. 2. OZ).

13. Vjerojatnost postojanja tražbine kao takva polazi od utvrđenja određenog stupnja izvjesnosti tražbine, ne i sigurnosti postojanje iste, te je prvostupanjski sud temeljem provedenog postupka pravilno, suprotno žalbenim navodima protivnika osiguranja, utvrdio postojanje takve vjerojatnosti, i koja vjerojatnost proizlazi iz utvrđenja da je protivnik osiguranja bio u bračnoj zajednici sa suprugom LA, rođenom D i koji brak je sklopljen **.**.1974. u [adresa] ( i što je utvrđeno temeljem vjenčanog lista str. 8 spisa) pa do smrti supruge odnosno majke predlagateljice osiguranja 14. listopada 2007. ( utvrđeno temeljem smrtnog lista str. 7 spisa), te da je za vrijeme trajanja tog braka 1993. kupljen stan u [adresa], koji je kao takav bio upisan kao zemljišno-knjižno vlasništvo isključivo protivnika osiguranja.

14. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je protivnik osiguranja prodao stan u [adresa] za kupoprodajnu cijenu od 300.000,00 € trećoj osobi 7. 11. 2025., nakon što mu je predlagateljica kao njegova kći i istovremeno zakonska nasljednica iza pokojne majke, ukazala dopisom na to da smatra kako njoj i sestri pripada nasljedno pravo na bračnoj stečevini iza pokojne majke.

15. Iz takvog utvrđenja, protivno žalbenim navodima, proizlazi vjerojatnost postojanja tražbine predlagateljice osiguranja te protivnik osiguranja nepravilno smatra da se ona ne može utvrditi iz provedenih dokaza, obzirom da je predlagateljica dokazala postojanje dostatnog stupnja vjerojatnosti kako u pogledu osnove svojeg potraživanja, tako i visine. Naime, osnova proizlazi iz tvrdnje da posjeduje zakonsko nasljedno pravo iza svoje majke u pogledu bračne stečevine koju je činilo vlasništvo konkretnog stana u [adresa], na kojem je bio upisan isključivo protivnik osiguranja kao zemljišno-knjižni vlasnik, iako je stan stečen za vrijeme trajanja bračne zajednice, dok visina tražbine proizlazi iz dokazane tvrdnje da je stan prodan za novčani iznos od 300.000,00 €, a predlagateljica bi u sklopu nasljednog prava kao kći, ostvarivala pravo na 1/3 nasljednog dijela iza majke ( budući da je na nasljeđivanje pozvana uz sestru i oca ) koji je pretpostavljeno iznosio ½ dijela ukupne nekretnine, što čini 1/6 dijelova odnosno iznos od 50.000,00 € na koji glasi pretpostavljena tražbina.

16. Nakon utvrđenja postojanja tražbine u stupnju koji je dostatan za usvajanje zahtjeva, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio osnovanost i kumulativne pretpostavke u vidu opasnosti da bi protivnik bez takve mjere mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao, i što je utvrdio upravo temeljem postupanja protivnika osiguranja i činjenice da je otuđio predmetnu nekretninu nakon što mu se predlagateljica obratila radi raspodjele imovine, kao i tvrdnje da mu je dopisom od 27. studenog 2025. dala do znanja da potražuje odgovarajući nasljedni dio, te objave na Facebook stranici (str. 32 spisa) kojom je protivnikova sadašnja supruga zatražila pomoć oko pronalaska agencije za nekretnine, iz kojih činjenica, također protivno žalbenim navodima, proizlazi da je ispunjena i kumulativna pretpostavka propisana odredbom čl. 344. st. 1. OZ.

17. U odnosu na izrečenu mjeru i tvrdnju protivnika osiguranja da ista dovodi do nedopuštenog i nerazmjernog zadiranja u njegova imovinska prava, valja ukazati da izricanje naloga banci (da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera ) predstavlja osobitu mjeru koja je izričito predviđena odredbom čl. 345. st. 1. točkom 5. OZ, te je prilikom izricanja iste uistinu nužno razmotriti i ukupan učinak zabrane takvog raspolaganja u sklopu privremene mjere.

18. U tom smislu drugostupanjski sud primjećuje da iz provedenog postupka proizlazi da protivnik osiguranja živi i prebiva u [adresa], gdje je vlasnikom određene imovine ( koju činjenicu je i sam potvrdio u navodima žalbe) pa takve okolnosti ukazuju na to da je izrečena zabrana ograničenog učinka ( samo u odnosu na novčana sredstva i raspolaganje putem financijskih ustanova registriranih u [adresa] ) te ne uskraćuje istom mogućnost raspolaganja financijskim sredstvima u državi u kojoj stvarno živi i prebiva, već osigurava tražbinu u državi u kojoj se nalazila nekretnina i glede koje je predlagateljica u postupku dokazala dostatan stupanj vjerojatnosti postojanja tražbine.

19. Pri tome valja ukazati da protivnik osiguranja temeljem izričite odredbe čl. 354. OZ ima prema predlagateljici osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom ukoliko bi bilo da je bila neosnovana ili koju predlagatelj osiguranja nije opravdao, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 330. stavaka 4., 5. i 6., članka 338. i članka 339. OZ.

20. Prema tome i zaključno, kako je predlagateljica u prvostupanjskom postupku u dovoljnom stupnju vjerojatnosti i dostatnoj mjeri dokazala pretpostavke propisane odredbom čl. 344. st. 1. i 345. st. 1. toč. 5 OZ-a, to je prvostupanjski sud pravilno odredio traženu privremenu mjeru, pri čemu žalbeni navodi protivnika osiguranja ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost takve odluke, pa je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, žalbu valjalo odbiti kao neosnovnu i potvrditi prvostupanjsko rješenje te riješiti kao pod točkom I. izreke ove odluke.

21. Zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troška sastava žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspio te je u tom dijelu sukladno odredbama čl. 154. st. 1. i 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Zagrebu 18. svibanj 2026.

Sudac

Vedran Medaković