Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-2190/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika pravne osobe Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. i drugookrivljenika odgovorne osobe u pravnoj osobi ČA, zastupanih po branitelju Zoranu Vukiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka d.o.o. iz Rijeke, zbog prekršaja iz članka 98. stavak 1. Zakon o koncesijama (NN 69/2017, 107/2020) temeljem prigovora na prekršajni nalog Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjel za inspekcijski nadzor u području koncesija, klasa: 471-01/22-11/221, urbroj: 513-02-6002/11-23-24 od 27. srpnja 2023. godine, nakon javne i glavne rasprave održane 13. svibnja 2026., u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, dana 18. svibnja 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Prvookrivljena pravna osoba Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 80805858278, prekršajno nekažnjavana i

drugookrivljena odgovorna osoba ČA, sin Č, rođen **.**.1959. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

krivi su

što

su kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe u razdoblju od 01. siječnja 2018. godine do 19. svibnja 2023. godine, koristili uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na području Delta, Grad Rijeka, koji se nalazi na pomorskom dobru, bez sklopljenog ugovora o koncesiji

dakle, obavljali djelatnost za koju je potrebna koncesija bez dane koncesije (članak 12. stavak 1.)

čime su počinili prekršaj iz članka 98. st. 1. točke 1. Zakona o koncesijama

pa se prvookrivljenik i drugookrivljenik na temelju članka 98. st. 1. točke 1. Zakona o koncesijama uz primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. PZ

OSLOBAĐAJU OD KAZNE

II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. PZ prvookrivljenik i drugookrivljenik su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka, svaki u iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centi) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Rijeka, dostavila je sudu predmet u povodu pravovremenog i dopuštenog prigovora prvookrivljenika i drugookrivljenika protiv prekršajnog naloga kojim su krivima proglašeni i pravna osoba i odgovorna osoba zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci i kažnjeni novčanim kaznama u iznosu od 4.200,00 eura i 1.800,00 eura.

1.1. Prekršajni nalog je stavljen izvan snage na raspravi.

1.2. Od počinjenja prekršaja Zakon o koncesijama je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama (NN 69/26) koji za počinjeni prekršaj propisuje iste novčane kazne kao i raniji zakon pa je sud sukladno čl. 3. st. 1. PZ-a prema počiniteljima primijenio propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen.

2. Dana 13. svibnja 2026. godine održana je glavna rasprava, a na ročište u ovom postupku se nije odazvala okrivljena odgovorna osoba, kojoj je poziv bio uredno dostavljen, a svoj izostanak nije opravdao.

2.1. Okrivljena odgovorna osoba je prije podnošenja optužnog prijedloga bila upozorena u smislu članka 109.a stavka 1. točaka 2. do 8. PZ-a, a i u pozivu za ročište je, između ostalog, upozorena da će se, ukoliko se pozivu ne odazove, a njezine nazočnost i ispitivanje nisu potrebni i ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude, postupak provesti i donijeti presuda bez njezine nazočnosti, sve sukladno članku 128. stavku 2. točki 7. i članku 167. stavku 3. PZ-a. Stoga je Sud, utvrdivši da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez ispitivanja drugookrivljenika, ocijenio da su se stekli uvjeti za provođenje glavne rasprave bez nazočnosti uredno pozvane okrivljene odgovorne osobe i predstavnika tužitelja.

2.2. Na ročištu je pročitan optužni akt, prekršajni nalog Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijski nadzor u području koncesija, klasa: 471-01/22-11/221, urbroj: 513-02- 6002/11-23-24 od 27. srpnja 2023. godine i prigovor okrivljenika iako isti ne predstavlja pisanu obranu koju okrivljenici nisu dostavili sudu.

2.2.1. U prigovoru na prekršajni nalog su naveli kako je izvorni investitor projekta UPOV-a Rijeka bilo društvo RO „Voplin” OOUR „Kanalizacija”, a da su za objekt ranije bile izdane građevinska dozvola, njezine dopune i uporabna dozvola, te je objekt bio legalno izgrađen i stavljen u pogon. U vrijeme izgradnje i dug niz godina nakon toga čestica na kojoj se UPOV nalazi nije bila pomorsko dobro, nego je to postala tek 06. svibnja 2014., zbog čega smatraju da nisu mogli znati da je bilo potrebno ishoditi koncesiju. Ističu i da nisu imali namjeru počiniti prekršaj. Podredno navode da je rješenjem Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka od 17. srpnja 2023. utvrđena naknada s obilježjem naknade za koncesiju za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 19. svibnja 2023. u iznosu od 173.584,28 EUR te da su njezinim plaćanjem u cijelosti otklonili posljedice prekršaja. Na toj osnovi predlažu oslobođenje od kazne, a podredno ublažavanje kazne zbog posebno olakotnih okolnosti, osobito zato što su sami pokrenuli postupak radi uređenja odnosa i ishođenja koncesije.

2.3. U dokaznom postupku sud je pročitao sljedeće dokaze: građevinsku dozvolu (list 14-18 spisa), dopunu građevinske dozvole (list 19-20 spisa), izmjenu dopune građevinska dozvole (list 21 spisa), uporabnu dozvolu (list 22-23 spisa), povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga (list 24-26 spisa), rješenje od 17. srpnja 2023. (list 27-49 spisa), zapisnik o obavljenom očevidu od 22. svibnja 2023. (list 52-55 spisa), zapisnik o poreznom nadzoru (list 56-77 spisa), nalog za nacionalno plaćanje od dana 17. srpnja 2023. te podatke Ministarstva pravosuđa i uprave RH, Odjela za prekršajnu evidenciju za prvookrivljenu pravnu i drugookrivljenu odgovornu osobu od 16. ožujka 2026. godine (list 117-120 spisa).

2.4. Iz građevinske dozvolu (list 14-18 spisa) koju je dana 26. lipnja 1989. godine izdala Socijalistička Republika Hrvatska, Općina Rijeka, Općinski komitet za urbanizam, izgradnju, katastar i komunalno stambene poslove, Odjel za urbanizam i izgradnju, Odsjek za izgradnju, proizlazi kako je, investitoru društvu RO „Voplin“ OOUR „Kanalizacija“, [adresa] odobrena izgradnja Centralnog uređaja za pročišćivanje i dispoziciju otpadnih voda Grada Rijeke – I FAZA na kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2.5. Iz dopune građevinske dozvole (list 19-20 spisa) od dana 29. studenog 1995. koju je izdala Županija Primorsko-goranska, Ured za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Rijeka, Odsjek za graditeljstvo, proizlazi kako je dopunjena građevinska dozvola glavnim projektima izmjene, i to na zahtjev investitora J.P. Vodovod i kanalizacija d.o.o.

2.6. Iz izmjene dopune građevinske dozvole (list 21 spisa) proizlazi kako Županija Primorsko-goranska, Ured za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Rijeka, Odsjek za graditeljstvo dana 24. srpnja 1997. godine dopunilo građevinsku dozvolu tako da je usklađen gabarit platoa na temelju glavnog projekta broj 73 012 TEH PROJEKT HIDRO d.d. Rijeka

2.7. Iz uporabne dozvole (list 22-23 spisa) koju je dana 17. travnja 1997. godine izdala Županija Primorsko-goranska, Ured za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Rijeka, Odsjek za graditeljstvo, dio građevine Centralnog uređaja za pročišćavanje i dispoziciju otpadnih voda Grada Rijeke – I FAZA na kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koji je izdana Građevinska dozvola od 20. lipnja 1989. se može koristiti – stavit u pogon.

2.8. Iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga (list 24-26 spisa) za katastarsku česticu [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Sušak, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] kod ZK odjela Rijeka, stoji da je ista postala pomorsko dobro 06. svibnja 2014.

2.9. Iz rješenja od 17. srpnja 2023. (list 27-49 spisa) koje je donijelo Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Rijeka, donijelo je rješenje klasa: up/i-471-01/23-07/53, urbroj: 513-02-6002/1-23-2, utvrđena je naknada s obilježjem naknade za koncesiju za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 19. svibnja 2023. u ukupnom iznosu od 173.584,28 eura.

2.10. Iz zapisnika o obavljenom očevidu od 22. svibnja 2023. (list 52-55 spisa) proizlazi kako su carinski službenici obavili očevid kod prvookrivljenika u svrhu utvrđivanja pravne osnove gospodarskog korištenja pomorskog dobra u Luci Rijeka – bazen Sušak na predjelu Delta. Utvrdili su da trgovačko društvo obavlja djelatnost pročišćavanja otpadnih voda i ispuštanja u more putem centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava s podmorskim difuzorskim ispustom. Uz navedeni uređaj se nalaze i podmorski ispust, upravna zgrada, trafostanica i parkirna mjesta

2.11. Iz zapisnika o poreznom nadzoru (list 56-77 spisa) proizlazi da kod trgovačkog društva Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o., obavljen je inspekcijski nadzor izvršavanja obveza iz ugovora o koncesiji (što uključuje ugovore o potkoncesiji, podugovore i ugovore s takvim svojstvom sklopljenim s koncesionarom, a koji su formalno i/ili sadržajno vezani uz ugovor o koncesiji), obavljanja djelatnosti koncesije prekoračenjem opsega i sadržaja koji je određen ugovorom o koncesiji te obavljanja djelatnosti, za koju je propisano da se obavlja na temelju koncesije, bez koncesije, za posebnu upotrebu pomorskog dobra – korištenja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Delta, Grad Rijeka, za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 19. svibnja 2023. godine. Inspekcijski nadzor započeo je dana 01. lipnja 2023. godine u sjedištu nadzirane osobe na adresi [adresa]. Utvrđen je iznos na ime stalnog dijela naknade s obilježjem naknade za koncesiju u iznosu 101.381,84 eura, iznos promjenjivog dijela naknade s obilježjem naknade za koncesiju u iznosu od 47.436,18 eura tj sveukupno novoutvrđena obveza za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 19. svibnja 2023. godine u iznosu od 148.818,03 eura.

2.11.1 Sud je službenim putem pribavio i rješenje Carinske uprave, Područnog ureda Rijeka od dana 17. srpnja 2023. godine kojim je prvookrivljeniku naloženo da uplati 173.584,28 eura na ime naknade s obilježjem koncesije za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 19. svibnja 2023.

2.12. Iz naloga za nacionalno plaćanje od dana 17. srpnja 2023., vidljivo je da je prvookrivljenik platio iznos od 173.584,28 eura u Državni proračun RH (list 109 spisa), te dana 25. srpnja 2023. godine iznos od 57,08 eura u Državni proračun RH na ime kamata (list 112)

2.13. Iz podataka Ministarstva pravosuđa i uprave RH, Odjela za prekršajnu evidenciju za prvookrivljenu pravnu i drugookrivljenu odgovornu osobu od 16. ožujka 2026. godine (list 117-120 spisa) proizlazi kako nisu prekršajno kažnjavani.

3. Zakonom o koncesijama (NN broj 69/2017 i 107/20) uređuje se postupak davanja koncesije, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, pravna zaštita u postupcima davanja koncesije, politika koncesija te druga pitanja u vezi s koncesijama, dok se na pitanja koja nisu uređena predmetnim zakonom odgovarajuće primjenjuju posebni zakoni, te propisi kojima se uređuje javna nabava, navedeno je u članku 1. citiranog zakona.

3.1. Prema odredbi članka 3. stavka 1. Zakona o koncesijama, koncesija je pravo koje se stječe ugovorom. Nadalje, sukladno odredbi stavka 2. istog članka Zakona, vrste koncesija su: koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesija za javne radove i koncesija za javne usluge. Člankom 8. stavak 1. točka 1. Zakona o koncesijama propisano je da se koncesija daje u različitim područjima i za različite djelatnosti, a osobito na pomorskom dobru, dok je stavkom 3. istog članka Zakona propisano da se posebna pitanja vezana za davanje koncesije u područjima, odnosno za djelatnosti iz stavka 1. citiranog članka Zakona uređuju i posebnim zakonom. Člankom 12. stavkom 1. Zakona o koncesijama propisano je da je zabranjeno svako obavljanje djelatnosti za koje je potrebna koncesija, a obavlja se bez dane koncesije.

3.2. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN broj 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009, 123/2011, 56/2016 i 98/19), kao posebnim zakonom, uređuje se pravni status pomorskog dobra, utvrđivanje njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, uporaba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučko područje, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama. Za posebnu uporabu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se, sukladno odredbi članka 7. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u zakonom propisanom postupku fizičkim i pravnim osobama dati koncesija. Sukladno članku 16. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće uporabe i daje na posebnu uporabu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji, a opseg i uvjeti posebne uporabe ili gospodarskog korištenja, uređuju se odlukom i ugovorom o koncesiji, u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona navodi se u stavcima 2. i 3. citiranog članka Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

3.3. Člankom 98. Zakona o koncesijama propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako djelatnost za koju je potrebna koncesija obavljaju bez dane koncesije (članak 12. stavak 1.).

3.4. U odnosu na drugookrivljenog koji je u međuvremenu prestao biti direktor prvookrivljene pravne osobe, sukladno čl. 61. st. 3. PZ-a, odgovorna osoba prekršajno odgovara za počinjeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja prekršaja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postojati.

4. Na temelju provedenih dokaza i isprava koje prileže spisu sud smatra da je prvookrivljenik Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. u inkriminiranom razdoblju od 1. siječnja 2018. do 19. svibnja 2023. koristio je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) koji se nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Sušak, bez sklopljenog ugovora o koncesiji za korištenje pomorskog dobra, čime je obavljao djelatnost za koju je potrebna koncesija suprotno čl. 12. st. 1. Zakona o koncesijama. Navedeno je nedvojbeno utvrđeno zapisnikom o obavljenom očevidu od 22. svibnja 2023. (list 52-55 spisa) i zapisnikom o poreznom nadzoru (list 56-77 spisa). U tom vremenskom razdoblju, odgovorna osoba prave osobe je bio drugookrivljenik.

4.1. Iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga za kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Sušak (list 24-26 spisa) nedvojbeno proizlazi da je predmetna čestica postala pomorsko dobro 6. svibnja 2014. U ranijim godinama, uključujući godinu izgradnje UPOV-a (1989.) i godinu ishođenja uporabne dozvole (1997.) ta čestica nije imala status pomorskog dobra, pa tada nije ni mogla biti predmet obveze pribavljanja koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra. Objektivna obveza ishođenja koncesije nastala je dakle tek od 6. svibnja 2014. kada je čestica postala pomorsko dobro, a okrivljenici tu obvezu nisu ispunili sve do njezina utvrđenja inspekcijskim nadzorom u srpnju 2023.

4.2. Prekršaj iz čl. 98. st. 1. toč. 1. Zakona o koncesijama ostvaruje se obavljanjem djelatnosti za koju je potrebna koncesija bez dane koncesije, u smislu zabrane propisane čl. 12. st. 1. istog Zakona. Radi se o prekršaju kojim je zabranjeno svako faktično obavljanje takve djelatnosti bez odgovarajućeg pravnog temelja u vidu sklopljenog ugovora o koncesiji, bez obzira na motive ili subjektivni odnos počinitelja prema zabranjenoj radnji.

4.3. Sud utvrđuje da su sva zakonska obilježja ovog prekršaja objektivno ostvarena: prvookrivljenik je u inkriminiranom razdoblju koristio UPOV koji se nalazi na česticama koje imaju status pomorskog dobra, i to bez sklopljenog ugovora o koncesiji. Drugookrivljenik ČA u navedenom je razdoblju bio direktor prvookrivljenika te je kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u smislu čl. 59. i čl. 61. PZ-a, suodgovoran za počinjenje prekršaja koji je počinjen u obavljanju poslova pravne osobe.

4.4. Sukladno čl. 25. PZ-a, kriv je počinitelj koji je postupao iz nehaja, a bio je dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno. Namjera nije nužna za ostvarenje krivnje u ovom prekršaju.

4.4.1. Sud je pročitao prigovor okrivljenika, a prema kojem okrivljenici nisu bili obaviješteni o promjeni statusa predmetne čestice u pomorsko dobro te su smatrali da postupaju zakonito na temelju valjano ishođenih građevinske i uporabne dozvole iz 1989., 1995., 1997. godine. Sud taj navod u dijelu koji se odnosi na negiranje namjere prihvaća s obzirom da iz spisa doista ne proizlazi da su okrivljenici namjerno izbjegavali ispunjenje obveze. Naprotiv, okrivljenici su sami inicirali postupak dodjele koncesije za izgradnju novog UPOV-a podnošenjem zahtjeva Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, što je i bio povod pokretanju inspekcijskog nadzora.

4.4.2. Međutim, nepostojanje namjere ne isključuje krivnju iz nehaja. Prvookrivljenik je kao komunalno trgovačko društvo koje u okviru svoje redovne djelatnosti gospodarski koristi objekte na nekretninama dužan kontinuirano pratiti pravni status nekretnina na kojima obavlja svoju djelatnost, uključujući i eventualne promjene u katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima. Promjena statusa čestice u pomorsko dobro 06. svibnja 2014. je javnopravni akt koji je bio dostupan u javnim knjigama. Prvookrivljenik kao pravna osoba koja profesionalno i dugogodišnje gospodarski koristi pomorsko dobro bio je dužan i mogao biti svjestan da takva promjena statusa stvara i novu pravnu obvezu u vidu pribavljanja koncesije. Propust da se ta promjena pravodobno uoči i da se pokrenu odgovarajući postupci predstavlja nesvjesni nehaj u smislu čl. 28. st. 3. PZ- a.

4.5. Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju s time da odgovorna osoba nije osporila svoj status odgovorne osobe za konkretni prekršaj. Slijedom iznesenog, sud nalazi da su prvookrivljenik i drugookrivljenik krivi za počinjeni prekršaj iz čl. 98. st. 1. toč. 1. Zakona o koncesijama, počinjen u obliku nesvjesnog nehaja.

5. Odlučujući o kazni, sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5.1. Sud smatra da su ispunjene pretpostavke za primjenu instituta oslobođenja od kazne iz čl. 38. st. 2. točke 2. PZ-a koji propisuje da sud može osloboditi od kazne počinitelja koji je platio ili ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak. Također, sud je utvrdio osobito olakotne okolnosti koje čine izricanje kazne nepotrebnim za ostvarenje svrhe kažnjavanja imajući u vidu u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline kao i vrijeme proteklo od počinjenja prekršaja do donošenja presude.

5.2. Kao olakotne okolnosti sud je kao prvo utvrdio da je Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Rijeka donijelo rješenjem od 17. srpnja 2023. (klasa: UP/I-471-01/23-07/53, urbroj: 513-02-6002/1-23-2) utvrđenu naknadu s obilježjem naknade za koncesiju za cjelokupno inkriminirano razdoblje od 1. siječnja 2018. do 19. svibnja 2023. u iznosu od 173.584,28 eura, sukladno čl. 89. st. 1. Zakona o koncesijama. Plaćanje te naknade predstavlja upravo onu „propisanu obvezu" čije je neispunjenje, zajedno s njezinim utvrđenjem inspekcijskim nadzorom, neposredna osnova za pokretanje ovog prekršajnog postupka.

5.3. Drugo, iz naloga za nacionalno plaćanje od 17. srpnja 2023. (list 109 spisa) proizlazi da je prvookrivljenik uplatio iznos od 173.584,28 eura u Državni proračun RH, a dana 25. srpnja 2023. dodatno i iznos od 57,08 eura na ime kamata (list 112 spisa). Navedena uplata izvršena je u cijelosti, bez odgađanja, neposredno po donošenju rješenja kojim je obveza utvrđena, dakle i prije pokretanja ovog prekršajnog postupka koji je pokrenut prekršajnim nalogom od 14. srpnja 2023.

5.4. Treće, sud uvažava da su okrivljenici sami inicirali postupke za reguliranje pravnog statusa UPOV-a, podnošenjem zahtjeva za dodjelu koncesije za izgradnju novog objekta, što govori u prilog njihovoj dobroj vjeri i namjeri da posluju u skladu s propisima. Nadalje, oba okrivljenika nisu prekršajno kažnjavani, što je utvrđeno uvidom u podatke Ministarstva pravosuđa i uprave RH, Odjela za prekršajnu evidenciju od 16. ožujka 2026.

5.5. Konačno, sud ocjenjuje da su okrivljenici ispunjenjem propisane obveze u cijelosti otklonili negativne financijske i pravne posljedice prekršaja za državnu blagajnu te da bi izricanje novčane kazne u predmetnim okolnostima imalo isključivo retributivni karakter, bez ikakve preventivne ili kompenzatorne funkcije. Svrha kažnjavanja koja se ostvaruje primjenom propisanih kazni, već je postignuta plaćanjem naknade od 173.584,28 eura s kamatama, a taj iznos višestruko premašuje zakonski raspon novčane kazne koja bi se inače mogla izreći. Zbog svega navedenog, sud procjenjuje da je primjena čl. 38. st. 2. toč. 2. PZ-a ne samo dopuštena već i svrhovita. Iz tih razloga, sud prvookrivljenika i drugookrivljenika, primjenom čl. 38. st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona, oslobađa od kazne.

6. Odluka o troškovima donesena je temeljem čl. 139. st. 3. u svezi s čl. 138. st. 2. toč. 3. PZ-a. Budući da su okrivljenici oglašeni krivima, a oslobođeni samo od kazne, a ne i od optužbe, snose troškove postupka svaki u iznosu od 30,00 eura, s rokom plaćanja od jednog mjeseca od pravomoćnosti presude.

7. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Rijeci 18. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. prvookrivljena pravna osoba KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.,

3. drugookrivljena odgovorna osoba ČA,

4. branitelju

5. u spis