.

REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Zk-40/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli – Pola, po sutkinji Alenki Paus, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jacinta Toš Špehar, odvjetnica u Bjelovaru protiv protustranke 1. GN iz [adresa], 2. IN, 3. JN, 4. LN iz [adresa], 5. SN iz [adresa] , 6. UN iz [adresa] i 7. ON, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Z-3639/2024 od 14. studenog 2024., 18. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I.

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Z-3639/2024 od 14. studenog 2024.

II.

Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe podnesene žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na nekretninama i to kč. [katastarska čestica] oranica brdo u brdu površne 1 jutro, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kč. [katastarska čestica] prizemna stambena kuća, dvor i livada površine 301 čhv i kč. [katastarska čestica] livada Spašnik površine 280 čhv, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 1 jutro i 329 čhv, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga i naložena provedba rješenja.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija predlagateljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da iz dokumentacije proizlazi da prijedlog udovoljavao uvjetima iz čl. 208. i čl. 209. ZZK, da sud pogrešno zaključuje da predlagateljica nema pravni interes za podnesenim prijedlogom, odnosno da ne proizlazi opravdanost pokretanja postupka za uknjižbu vlasništva; da je nedostavljeni posjedovni list bilo moguće zatražiti. Ukazuje da je otac predlagateljice nekretnine dobio na dar i kasnije ih prenio na predlagateljicu, da ugovori nisu provedeni na pok. oca, pa ni nekretnine nisu raspravljene u ostavinskom postupku; da je savjesna posjednica, da ima pravni interes i vjerojatno je njezino suvlasništvo na suvlasničkim dijelovima. Ističe da je rješenje nerazumljivo. Predlaže ukinuti rješenje i vratiti na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbio je prijedlog predlagateljice radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem, u bitnom, da je predlagateljica upisana kao suvlasnica nekretnina u 1/24 dijela, pa njezin njegov prijedlog u odnosu na taj suvlasnički dio neosnovan; da predlagateljica nije dostavila posjedovni list broj 350 k. o. [katastarska općina] kako bi se utvrdilo da su kao posjednici nekretnina upisane UN, SN i predlagateljica; da iz dostavljenih isprava ne proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, niti osnovanost prijedloga za uknjižbu prava vlasništva na kč. [katastarska čestica] sve k. o [katastarska općina] jer iz isprava koje je predlagateljica priložila uz prijedlog ne proizlazi vjerojatnost njezina prava vlasništva na suvlasničkim dijelovima nekretnina na kojima su upisane kao suvlasnici protustranke; da su protustranka LN, FN, ŠN ugovorima o darovanju svoje suvlasničke dijelove (4/8 dijela ukupno) darovali ĆN koji svoje pravo nije upisao u zemljišne knjige; da je isti imao tri kćerke predlagateljicu, NN i UN, da je UN preminula te ju je u ostavinskom postupku iz pok. ĆN predstavljala unuka ČN koja se prihvatila nasljedstva; da predmetne nekretnine nisu obuhvaćene ostavinskom raspravom; da se priložene isprave ne odnose na suvlasničke dijelove GN, SN i UN niti je predlagateljica dostavila druge isprave iz koje bi proizlazila vjerojatnost njezina prava. Odluku temelji na odredbi čl. 208. st. 1. i 3., čl. 209. st. 1. i 4. i čl. 120. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ 63/19, 128/22; dalje u tekstu ZZK).

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama određenih žalbenih navoda, a u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/22, 114/22, 155/23, 146/2025 – dalje: ZPP) i čl. 43. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/2023) koji se u zemljišnoknjižnom postupku primjenjuju temeljem odredbe čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP . Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer rješenje sadrži razloge o svim bitnim činjenicama koji su jasni i neproturječni i rješenje nema nedostataka zbog koj ih se ne bi moglo ispitati.

6. Odredbom čl. 208. ZZK propisano je da pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. (2) Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige. (3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

7. Pravilno je sud prvog stupnja primjenom tih odredbi zaključio da predlagateljica nije učinila izvjesnim postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Iz dostavljeni isprava, kako je i obrazložio prvostupanjski sud cijeneći dostavljene isprave, ne slijedi da bi predlagatelja bila vlasnica nekretnina na kojima predlaže otvaranje postupka. Stoga je pravilno sud prvog stupnja primijenio i odredbu čl. 209. ZZK te zaključio da iz dostavljenih isprava ne proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka.

7.1. Pritom činjenica ne dostavljanja posjedovnog lista nije od značaja kraj činjenice da je u ostavinskom postupku iza ostavitelja pok. ĆN proglašena nasljednicom i ČN, a predlagateljica nema isprave osnovom kojih bi se moglo barem pretpostaviti da je nekretnine darovao joj pok. ĆN, već se poziva na iskaze svjedoka, niti .dostavlja ispravu koja bi se ticala GN, a kako je sve valjano obrazložio prvostupanjski sud.

8. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje, čl. 380. t. 2. ZPP u vezi sa čl. 99. st. 2. ZZK i naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe podnesene žalbe, 149. st. 3. ZZK.

U Puli – Pola 18. svibnja 2026.

Sutkinja

Alenka Paus