REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pp-194/2026-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Karmen Lončar Mišura uz sudjelovanje Ines Pindrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding, Podružnica Zagrebačke ceste i 2. okrivljene odgovorne osobe BH, radi djela prekršaja iz čl. 6. st. 5. i 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 65/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.) pokrenutog prigovorom okrivljenih na obavezni prekršajni nalog I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/26-4/1006, Urbroj: 511-19- 44-26-1 od 07.01.2026. nakon provedenog žurnog postupka, u smislu čl. 222. st 3. i čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), dana 15. svibnja 2026. donio i

presudio je

I. 1. okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB: 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavani,

2. okrivljena odgovorna osoba: ĆH, od oca B, rođen **.**.1976., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa]., prekršajno nekažnjavan,

krivi su

što dana 26. studenog 2025. u 12:30 sati u Prekvršju, Ulica Liševo kod br. 51a, kao pravna osoba i u njoj odgovorna osoba nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa tj. nisu sanirali niti adekvatno obilježili prometnim znakovima oštećeni kolnik gdje je nastala udarna rupa, uslijed čega je došlo do prometne nesreće kada je TH upravljajući teretnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] dolaskom do kbr. 51a, vozilom se pomaknuo uz istočni rub kolnika kako bi izbjegao nalet na udarnu rupu na kolnika, kojom prilikom je zadnjim desnim kotačem prešao preko udarne rupe koja se nalazi na središnjem dijelu kolnika dužine 1,4m, širine 0,5m, dubine 0,20m, na kojem je došlo do puknuća i ulegnuća asfalta, u prometnoj nezgodi nije bilo ozlijeđenih osoba, nastala je materijalna šteta,

čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 6. st. 5. u svezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa im se na osnovu citiranih propisa, izriče

1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset) eura

2. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset) eura

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljeni su dužni novčanu kaznu platiti putem priloženih uplatnica. Ista se ima platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini, temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl.139. st. 3. u svezi člana 138. st. 3. Prekršajnog zakona 1. okrivljena pravna osoba je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 340,00 (tristo četrdeset) eura, putem priložene uplatnice. Isti se ima platiti u roku od 30 dana od primitka presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona. Isto tako, temeljem čl.139. st. 3. u svezi člana 138. st. 3. Prekršajnog zakona 2. okrivljena odgovorna osoba je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto) eura putem priložene uplatnica. Isti se ima platiti u roku od 30 dana od primitka presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. I postaja prometne policije Zagreb podnijela je obavezni prekršajni nalog gore navedenog broja protiv okrivljenih, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji obavezni prekršajni nalog su okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljeni su u svojoj pisanoj obrani sukladno izjavili da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Dakle, izdavatelj obveznog prekršajnog naloga kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog prometa, odnosno nisu sanirali niti adekvatno obilježili prometnim znakovima oštećeni kolnik gdje je nastala udarna rupa, uslijed čega je došlo do prometne nesreće, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno el. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobnom nadležnom za održavanje ceste s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javni cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta, te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su postovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljeni nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornosti utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedični ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Nadalje, napomenuli su da 1. okrivljeni do trenutka same prometne nezgode nije niti znao za oštećenje kolnika niti je povodom navedenog zaprimio kakvu dojavu. Prvookrivljenik ne može ni na koji način utjecati ili spriječiti eventualno oštećenje kolnika niti može pristupili saniranju kolnika dok o potrebi sanacije ne bude obaviješten. Slijedom navedenog, nisu ostvarena obilježja bića prekršaja, kako je to predviđeno čl. 22. Odluke o nerazvrstanim cestama i odredbama Prekršajnog zakona. U obveznom prekršajnom nalogu nije konkretizirana i opisana radnja djela prekršaja, stoga u takvom činjeničnom opisu prekršaja nedostaje njegov bitan dio – radnja kao obilježje prekršaja. Nadalje, sukladno odredbi čl. 16. Prekršajnog zakona, prekršaj je počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira kada je nastupila posljedica prekršaja. U konkretnom slučaju u samom pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno nije definirano kada točno se dogodio navodni prekršaj, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na nedefinirani vremenski period počinjenja, a sam datum 26.11.2025. odnosi se na vrijeme nastanka prometne nesreće prema iskazivanju oštećenika što nije vrijeme počinjenja prekršaja. Dakle, kako u navedenom prekršajnom nalogu nedostaje vrijeme počinjenja prekršaja, to obveznom prekršajnom nalogu nedostaje jedan od elemenata definiranih u čl. 160. st. 2., te nije moguće utvrditi postojanje uzročno- posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće. Jednako tumačenje vezano za nedostatak vremena počinjenja prekršaja zauzima se i u oslobađajućim presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-1523/2024, Pp-10307-2025, Pp-10290/2025, Pp-8477/2025, Pp-14792/2024 i Pp- 9768/2025, te u presudi Općinskog suda u Sesvetama Pp-1476/2024. Istaknuli su da okrivljenima nije prije pokretanja prekršajnog postupka uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl.109a st. 1. Prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, pobijani obavezni prekršajni nalog valja staviti izvan snage, te optužni prijedlog odbaciti kao nepotpun i nedopušten, sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika, jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Osim toga u izreci pobijanog obveznog prekršajnog naloga nije navedena odlučna činjenica da je riječ o pravnoj osobi koja je nadležna za održavanje ceste, te odgovornoj osobi u takvoj pravnoj osobi. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se: I. okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaje koji im se stavljaju na teret, II. ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom, III. okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.2. okrivljeni je na ročištu odao je da budući se radi o udarnoj rupi o kojoj se ne može pravovremeno imati nadzor, pokušavaju pravovremeno rješavati, nakon što su dobili dojavu od policije, oni su u roku od dva dana sanirali udarnu rupu. Postupaju na način da i čak ukoliko je to van radnog vremena, postoji dežurna služba i ako imaju radnika koji živi u blizini, on izađe van i sanira oštećenja.

3. Sud je izvršio uvid i čitao je čita izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za oštećenika iz kojega je vidljivo da oštećeni nije upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, skicu mjesta nezgode, povijesni izvadak iz sudskog registra, fotoelaborat, zapisnik o ispitivanju svjedoka HH i podnesak okrivljenih od 05.03.2026.

4. Svjedok TH je u svom iskazu naveo da je predmetne zgode upravljao teretnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], u Ulici Liševo, u mjestu Prekvršje krećući se u smjeru jugozapada. Naglasio je da istom dionicom prolazi nekoliko puta dnevno. Što se tiče udarne rupe nije riječ o novonastalom oštećenju na kolniku. On je dana 29. siječnja 2025. prvi puta prijavio oštećenje na kolniku mjesnom odboru Prekvršje, potom je prijavio 8. srpnja 2025. i još nekoliko puta putem aplikacije "Popravi to" , pokušao je obavijestiti o oštećenju na kolniku koje se mora sanirati. Predmetne zgode je nailaskom na udarnu rupu svoje vozilo pomaknuo uz istočni rub kolnika kako bih izbjegao nalet na udarnu rupu kojom prilikom je prešao zadnjim desnim kotačem na udarnu rupu. Udarna rupa se nalazila na središnjem dijelu kolnika, tamo je došlo do puknuća i ulegnuća asfalta. Nije bilo ozlijeđenih, prouzročena je samo materijalna šteta. Na poseban upit branitelja obzirom je znao da je tamo udarna rupa, zar nije mogao izbjeći nalet, izjavio je da nije mogao izbjeći nalet, riječ je o uskom kolniku na kojemu se ne mogu mimoići dva vozila. Nebrojeno puta je naletio na istu tu rupu, ali nije bilo oštećenja. Kretao se doslovno 10 km/h. Riječ je o jakoj uzbrdici.

5. Sud je u tijeku postupka proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu dipl. ing. koji je u svom nalazu i mišljenju naveo Prometna nesreća dogodila se 26.11.2025. oko 12:30 sati u Prekvršju na kolniku Ulice Liševo kod kbr. 51. U trenutku nesreće bio je dan, vrijeme oblačno dok je kolnik bio suh i čist širine 2,8m. Na listu 23 spisa nalazi se skica policije koja je nacrtana u mjerilu dok je u skici policije pod 1. označen smjer kretanja vozila oštećenika, pod br. 2. označena je udarna rupa, dok su brojkom 3 označeni tragovi čestica asfalta nastali stvaranjem udarne rupe. U zapisniku o očevidu policije na listu 17 spisa navedeno je da je udarna rupa dužine 1,4m, širine 0,5m, te dubine 0,20m. Obzirom na stanje spisa i utvrđena oštećenja na vozilu oštećenika zaključio je - da je predmetne zgode vozilo oštećenika naletjelo na udarnu rupu koja se nalazila na njegovoj desnoj polovini kolnika, pri čemu je došlo do oštećenja stražnjeg desnog kotača vozila oštećenika. Za izračun brzine kretanja vozila oštećenika neposredno prije i u trenutku naleta u udarnu rupu nema elemenata. Utvrđeni naletni položaj i mjesto naleta pokazuju da je vozilo oštećenika naletjelo na udarnu rupu koja se nalazila na njegovoj desnoj polovini kolnika, pa je stoga i postojanje udarne rupe na kolniku bilo uzrokom nastanka predmetne prometne nesreće. Slijedom navedenog da je kolnik bio održavan na tehnički pravilan način tada na kolniku ne bi niti postojala udarna rupa opisanih dimenzija, pa stoga i do nesreće ne bi došlo. Na poseban upit branitelja okrivljenika kako se pri brzini kretanja od 10 km/h može dogoditi da pukne kamionska guma vještak je naveo da se u konkretnom slučaju nije radilo o kamionskoj gumi dok je iz fotoelaborata policije vidljivo da postoje oštećenja gume na unutarnjem rubu. Takvo oštećenje nastalo je u kontaktu unutarnjeg ruba stražnjeg desnog kotača sa rubom udarne rupe koji je isto tako prema fotografijama policije relativno oštar, pa stoga do takvoga oštećenja može doći i kod minimalnih brzina budući da gume teretnog vozila kakvo je bilo vozilo oštećenika nisu projektirane za eventualnu zaštitu od oštećenja kod opisane dinamike predmetne nesreće.

6. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka sud je u cijelosti uzeo u obzir, cijeneći ga stručnim i objektivnim.

7. Iz skice mjesta nezgode vidljivo je da se na kolniku Ulice Liševo nalazila udarna rupa, koja se nalazila na dijelu kolnika, na prometnoj traci kojom se kretao oštećeni.

8. Iz zapisnika o očevidu razvidni su podaci o vrsti i osobinama ceste, stanju prometa, vremenskim prilikama, vidljivosti, opis mjesta događaja i nastala šteta. Zatečen je oštećeni EH te je uočena udarna rupa dimenzija dužine od 1,4 m, širine 0,5 m, te dubine 0,20 metara.

9. Iz izvješća o počinjenom prekršaju proizlazi da je provedenim očevidom i naknadno poduzetim mjerama i radnjama utvrđeno da je pravna osoba 1. okrivljeni i u njoj odgovorna osoba ĆH koji su nadležni za održavanje ceste, nisu sanirali i adekvatno obilježili prometnim znakovima oštećeni kolnik, zbog čega je i došlo do prometne nezgode na način kako je to opisano u izreci ove presude.

10. Na temelju ovako provedenog postupka sud je utvrdio da su okrivljeni počinili djelo prekršaja koje im se stavlja na teret.

11. Sud je u cijelosti prihvatio pročitanu i razgledanu dokumentaciju budući je ista propisno sačinjena, te valjano potpisana i ovjerena, a sadržajem se međusobno nadopunjuje zbog čega sud nije imao razloga posumnjati u njezinu vjerodostojnost. Obzirom na prije navedeno sud nije imao razloga ne uzeti u obzir iskaz svjedoka HH, a samim time nije prihvatio navode obrane okrivljenih, po mišljenju suda obrana je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje od prekršajne odgovornosti. Održavanje cestovne mreže Grada Zagreba u ingerenciji je Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste što je vidljivo po sudskom registru i djelatnostima koje obavlja. Temeljem čl. 6. Zakona o sigurnosti 1. okrivljena je dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja i odvijanja nesmetanog prometa. Okrivljeni u Ulici Liševo kod kbr. 51A adekvatno obilježili a samim time i sanirali udarnu rupu, na koju je naletio oštećenik upravljajući teretnim vozilom. Naime, pozivanje okrivljenika na Zakone koji isto tako reguliraju predmetnu materiju kao što je Zakon o cestama, Odluka o nerazvrstanim cestama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Pravilnika o ophodnji javnih cesta, nije od utjecaja na prekršajnu odgovornost okrivljenih u postupanju u okviru svoje djelatnosti, budući je predmet ovoga postupka odgovornost za prometnu nesreću sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Po mišljenju ovoga suda prometna nesreća dogodila se na prometnoj površini iz čega proizlazi da je nesporna odgovornost pravne osobe u čijoj nadležnosti je održavanje ceste, a time i odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi. Sud je mišljenja da okrivljeni nisu u okviru svoje redovne djelatnosti vodili brigu i poduzeli primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa čime su ostvarena bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, te su proglašeni krivima. U izvatku iz sudskog registra proizlazi da je djelatnost okrivljenih između ostalog koje je upisano i to održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija i izgradnja regionalnih i lokalnih cesta i drugih javno prometnih površina, te održavanje opreme na cestama kao i upravljanje, redovno i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa. Po mišljenju ovoga suda obrana okrivljenih je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

12. Stoga je sud okrivljene proglasio krivima i izrekao im je novčanu kaznu za koju smatra da su primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju njihove odgovornosti.

13. Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne sud je okrivljenima kao otegotnu okolnost uzeo u obzir višestruku prekršajnu kažnjavanost za istovrsno djelo prekršaja, dok im je kao olakotnu okolnost cijenio da počinjenim prekršajem nisu nastale znatnije štetne posljedice.

14. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja počinitelja sud je okrivljenima izrekao novčanu kaznu u označenom iznosu smatrajući da će se upravo takvom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljene od kojih se očekuje da se ubuduće klone i suzdržavaju od protupravnog postupanja, te u smislu specijalne prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društvena nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

15. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100 (sto) eura svaki, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, svaki posebno. K tome 1. okrivljeni su dužni platiti i trošak prometnog vještačenja u iznosu od 240,00 eura, prema priloženom troškovniku prometnog vještaka.

U Sesvetama 15. svibnja 2026..

Zapisničarka

Sutkinja

Ines Pindrić , v.r.

Karmen Lončar Mišura, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.