Poslovni broj: R1-253/2025-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja A (Slavko) Dobrović, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Branimiru Belamariću, odvjetniku u Šibeniku,protiv protustranke Općina Pirovac, OIB: [osobni identifikacijski broj], Trg Domovinskog rata 17, Pirovac, zastupana po punomoćniku Marini Malenica, odvjetnici u Vodicama, radi uređenja međa, na očevidu održanom dana 15. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja M (Slavko) Dobrović, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za uređenje međe kao neosnovan.

II. Nalaže se predlagatelju da naknadi protustranci trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 312,5 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj A (Slavko) Dobrović, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] je dana 15. prosinca 2025. podnio ovome sudu prijedlog radi uređenja međe između nekretnine oznake kat. čest. *244/1 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, vlasništvo predlagatelja i nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi nerazvrstana cesta, vlasništvo protustranke.

1.1. Uz prijedlog za uređenje međe je podnio i prijedlog za zabilježbu spora, odnosno zabilježbu pokretanja postupka na nekretnini predlagatelja te prijedlog za određivanjem privremenih mjera i to zabrane Općini Pirovac i trećima provođenje ili dovršetak geodetskih i katastarskih postupaka koji se odnose na sporno područje, davanje u zakup ili korištenje spornog dijela nekretnine, zabrana legalizacije bespravno izgrađene nadstrešnice na dijelu kčbr. *244/1 k. o. [katastarska općina], te svako faktično ili pravno raspolaganje spornim dijelom kčbr. *244/1 k. o [katastarska općina], sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka. Naime, protustranka da koristeći institucionalnu prednost nastoji administrativnim putem (katastar, komunalna infrastruktura) stvoriti privid pravnog stanja koje bi prejudiciralo vlasništvo i među, dok je istodobno predlagatelju izložena neposredna opasnost nastanka štete imovinske i neimovinske uključujući i rizik da se u katastru potvrdi elaborat koji zadire u sporno područje, čime bi se postupak pred sudom učinio znatno težim i skupljim, a šteta teško popravljivom.

1.2. Predlagatelj navodi da postoji spor o međi između nekretnine predlagatelja i nekretnine protustranke jer da protustranka s nekretninom predlagatelja postupa kao da je "komunalna infrastruktura" –javna prometna površina na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima-odnosno "Trg", iako za takvu pravnu kvalifikaciju ne postoji valjana pravna osnova i to kroz iniciranje geodetskih radnji usmjerenih na prikaz i evidentiranje dijela privatne čestice predlagatelja kao javne površine –trga, te faktično korištenje i davanje u zakup dijela dvorišta predlagatelja trećim osobama uz ostvarivanje zakupnine na štetu predlagatelja. Međutim, nekretnina predlagatelja na koju polaže pravo protustranka u naravi predstavlja dvorište uz stambeni objekt, koje je kroz cijelo relevantno razdoblje služilo privatnoj uporabi i kao takvo nije bilo niti može biti niti trg niti nikakva druga javna površina. Protustranka dio dvorišta predlagatelja faktično daje u zakup privatnom ugostiteljskom objektu, a čiji je vlasnik protupravno i samovlasno izgradio nadstrešnicu, pri čemu protustranka ostvaruje imovinsku korist , te je samoinicijativno izvela radove popločavanja na dijelu nekretnine predlagatelja, prilikom čega su uklonjeni i uništeni postojeći međašni znakovi. Nadalje, protustranka je dana 26. studenoga 2025. na svojim službenim mrežnim stranicama objavila Javni poziv o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture, u okviru kojega se pokušava provesti evidentiranje (geodetski elaborat) koje neposredno zadire u vlasništvo dijela nekretnine predlagatelja, i to njegovog dvorišta na kat. čest. *244/1 k. o. [katastarska općina]. Međutim da geodetski elaborat, kao ni katastarsko evidentiranje ne mogu stvarati niti mijenjati stvarna prava, a osobito ne mogu privatno vlasništvo pretvarati u javno dobro ili općinsku površinu bez postojanja propisanog pravnog temelja (izvlaštenje, sporazum, sudska odluka i naknada). Odredbom čl. 70. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da kada postoji spor o međi, katastarski postupak koji bi taj spor zahvatio ne može i ne smije dovesti do potvrde elaborata kojim se zadire u sporno područje. Isto tako nekretnina predlagatelja je opterećena i založnim pravom, a što je protivno samoj naravi javnog dobra kako to protustranka želi prikazati dio dvorišta predlagatelja. Slijedom svega navedenoga predložio da sud prihvati prijedlog i odredi predložene privremene mjere jer protustranka daje privatnoj osobi u zakup tuđu nekretninu i ubire zakupninu te odobrava protupravnu i samovoljnu izgradnju nadstrešnice od strane privatne osobe u svrhu ugostiteljskog objekta. Navedenim postupanjem se kontinuirano nanosi šteta predlagatelju kroz mogućnost korištenja, ometanje i narušavanje mira posjeda, a donosi kontinuiranu korist protustranci i privatnoj trećoj osobi na štetu predlagatelja, te povećava opasnost da se stanje "učvrsti" kroz sezonske odnosno komunalne radnje te kroz katastarsko-evidencijske postupke. Navedene okolnosti da opravdavaju određivanje predloženih privremenih mjera do okončanja postupka jer bi izostanak mjere omogućilo protustranci da sporno stanje produbljuje,a predlagatelju bi nastala teško popravljiva šteta. Također predložio, a kako je međa između nekretnina sporna i ne odgovara stanju na teren, da sud provede očevid na licu mjesta te uredi spornu među između nekretnina.

2. Rješenjem ovoga suda posl. broj R1-253/2025 od dana 22. prosinca 2025. odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja za upis zabilježbe spora, odnosno pokretanja postupka na nekretnini predlagatelja oznake kat. čest. *244/1 k. o. [katastarska općina], te prijedlog za određivanjem privremenih mjera.

3. Protustranka Općina Pirovac se u cijelosti protivila prijedlogu za uređenje međe te navela da je predlagatelj vlasnik kuće koja se nalazi na adresi [adresa], dok dvorišni dio nekretnine ne postoji u naravi u obliku i površini kako to navodi predlagatelj. Općina Pirovac navedenu spornu površinu (za koju predlagatelj tvrdi da bi predstavljalo dio njegovog dvorišnog prostora) koristi dugi niz godina kao javnu površinu na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima, a što proizlazi iz geodetskih snimki dostupnih putem službene web stranice , aviosnimka iz 60-tih godina 20. stoljeća kao i aviosnimka iz 2011. godine te fotografija iz 2008., 2015. i 2020. godine. Iz istih je razvidno kako pored kuće u vlasništvu predlagatelja postoji javna površina a koja nikada nije bila jasno ograđena kao dvorište, dakle u naravi ne predstavlja dvorište već je ranije bila dio asfaltne površine odijeljen od prometne površine velikim teglama sa cvijećem , a kasnije je Općina Pirovac isto uredila i popločala kao pločnik -javnu površinu na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima bez da je itko iznio ikakav prigovor na ranije postavljeni štekat , uređenje javne površine ili bilo kakav prigovor za cijelo vrijeme ostvarivanja prava ugostiteljskog objekta "Palma" iz ugovora o zakupu javne površine. Ugostiteljski objekt "Palma" je na navedenom mjestu još od 2007. imao postavljen štekat sa suncobranima i ugostiteljskom opremom, te je isti 2022. na javnoj površini, u skladu sa zahtjevom i odobrenjem Općine Pirovac postavio nadstrešnicu koja služi ugostiteljskom objektu. Sukladno navedenom Općina Pirovac je pokrenula postupak i Općinsko vijeće Općine [adresa] je donijelo Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj upotrebi Klasa: 410-23/25-01/01, Ur. broj: 2182-11-01-25-2 od 25. studenoga 2025. kojim je navedeni dio javne površine utvrđen javno dobro u općoj upotrebi , sve sukladno čl. 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu obzirom je navedena javna površina kao takva postojala i prije stupanja na snagu Zakona o komunalnoj gospodarstvu 2018. godinr, točnije prije 4. kolovoza 2018. Općina Pirovac je izvršila uređenje [adresa] i uredila dio javne površine za koje predlagatelj tvrdi da je njegovo dvorište , što je neistina , a što jasno proizlazi iz geodetskih aviosnimka kao i fotografija koje priložio u spis , a koje datiraju iz 2008., 2015. te 2020. godine. Općina Pirovac kao jedinica lokalne samouprave ima obvezu u skladu s čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu obavljanja samostalne djelatnosti komunalnog gospodarstva u odnosu na spornu površinu. Č lankom 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je kako u komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture spada održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila, dok je čl. 59. propisano kako komunalnu infrastrukturu čine javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila (trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, mostovi i tuneli ). Slijedom navedenog, da je međa na terenu jasno određena, a radi se o komunalnoj infrastrukturi koja nije evidentirana u katastru te se ista sukladno čl. 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu evidentira u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata izvedenoig stanja komunalne infrastrukture, potvrde jedinice lokalne samouprave i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi pri javnog lista u zemljišnu knjigu. Ukoliko sud odlučiti urediti među između nekretnina neka je uredi prema posljednjem mirnom posjedu, sve sukladno čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom fotografija mjesta sporne međe priložene po predlagatelju, javnog poziva o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture Općine Pirovac objavljen na web stranicama općine dana 26. studenoga 2025., Ugovora o zakupu javne površine zaključen između [adresa] i [obrt] " [adresa]" dana 13. lipnja 2025., izračuna naknade za zakup javne površine za postavljanje štekata, aviosnimka za nekretninu iz 1968. i 2011. godine, skice premjeravanja iz 1961.godine, fotografija mjesta sporne međe iz 2007., 2008., 2015. i 2020. godine (priložene po protustranci), te je obavljen očevid na mjestu uređenja sporne međe. Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem po strankama predloženih svjedoka, a obzirom je na očevidu donio odluku da prijedlog predlagatelja za uređenjem međe nije osnovan.

5. Na očevidu je predlagatelj sudskoj komisiji pokazao svoju nekretninu , izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. česticu zgr. [katastarska čestica] u k,o. [adresa], upisana u z. k. ulošku [broj ZK uloška], kulture kuća i dvor od 250 m2, te je ista upisana u posjedovni list 1149 kulture ruševina, [adresa], od 70 m2. Pokazana nekretnina je u naravi kuća katnica izgrađena od lomljenog kamena koja na zapadnom dijelu ima prizemni aneks te nakon objekta popločano područje na kojem se nalazi metalna konstrukcija od štekata. Na terenu je predlagatelj pokazao boje za dio za koji isti tvrdi da je njegovo dvorište.

5.1. Protustranka je pokazala svoju nekretninu, pa nakon što je ista pregledana vještak ju je identificirao kao kat. česticu [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška], kulture nerazvrstana cesta, AB [adresa] od 2588 m2. Nekretnina se u naravi sastoji od nerazvrstane ceste na južnoj strani katastarske čestice zgrade [katastarska čestica]. Na zapadnoj strani navedene katastarske čestice se radi o opločanom dijelu sa metalnom nadstrešnicom za štekat koji je priljubljen uz katastarsku česticu zgrade [katastarska čestica] te se na sjevernoj strani katastarske čestice [katastarska čestica] također nalazi opločenje.

5.2. Predlagatelj je sudu pokazao spornu među , i pokazana međa ide od ruba objekta na točku crvene boje označenu na opločenju trga te se lomi prema sjeveru na drugu točku crvene boje koja se nalazi na opločenju ispod metalne konstrukcije štekata te se vraća prema istoku na rub objekta. Međa pokazna po predlagatelju u skici vještaka mjernika od 2. lipnja 2026. je označena točkama.1-2-3-4.

5.3. Protustranka pozvana da pokaže kuda po njenom mišljenju ide sporna međa, izjavila da ide po rubu kuće vlasništvo predlagatelja. Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika od 2. lipnja 2026. označena točkama 1-4.

5.4. Na upit suda kojoj čestici pripada sporna međašna površina pokazana po predlagatelju vještaka je odgovorio da je ista pripadnost dijela kat. čest. zgrade [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Nadalje, vještak naveo da uvidom u izvorni analogni katastarski plan evidentno je da stanje u digitalnom katastarskom planu koji je u ovom trenutku služben ne odgovara stanju na terenu te je jasno vidljivo da pokazani dio dvorišta od strane predlagatelja je javno dobro u dugogodišnjem korištenju. Na izvornom katastarskom planu iz 1890.-tih, na aero fotogrametrijskom snimku iz 1968. godine, na Hrvatskoj osnovnoj karti, te na skici izmjere RN 2/1961 je vidljivo da fizički izgrađeni objekt je punu manji nego što je na katastarskom planu. Također napomenuo da su provedena dva elaborata nerazvrstane ceste ABV oznake RN 135/2021 i RN 13/2025, koji su prošli vanjskim obuhvatom katastarske čestice zgrade [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i samim time definirali međnu liniju između nekretnine predlagatelja i protustranke na pogrešan i neshvatljiv način, jer je u tom trenutku bilo jasno vidljivo da se radi o spornom dijelu nekretnine kao javnom dobru, iako naglasio da se na tom dijelu nije prometovalo vozilima i vjerojatno zato nije dovoljno točno evidentirano područje elaboratom nerazvrstane ceste. Samom činjenicom da površina katastarske čestice zgrade [katastarska čestica] u sudu ima površinu 250 m2, a u katastru ima 70 m2, koji je i odgovoran za stanje posjedovnice razvidno je da se radi o višegodišnjoj grešci u održavanju katastarskog plana na katastarskoj čestici zgr. [katastarska čestica]. Iz arhivske građe je vidljivo da na današnjem položaju objekta se nalazila i kuća i dvor te je vidljivo da je dio kuće bio urušen i da posjed nikad nije sezao van gabarita danas zatečenog objekta.

5.5. Na upit punomoćnika protustranke je li se prilikom izrade elaborata nerazvrstane ceste snimaju susjedne nekretnine ili se preuzima stanje sa katastarskog plana vještak odgovorio da se područje mjerenih podataka definira sa stvarno zatečenim stanjem na terenu prometnice, bila ona asfaltirana ili makadamska vidljiva na orto fotu 2011. godine, na način da naručitelj elaborata pokazuje svoje međe javnog dobra, odnosno nerazvrstane ceste te se susjedne nekretnine odnosno katastarske čestice metodom homogenizacije prilagođavaju katastarskom planu ali se ne vrši promjena ili evidencija površna i oblika susjednih katastarskih čestica jer one nisu sastavni dio prijavnog lista niti ijedan zakon propisuje da bi se to radilo. Homogenizacija katastarskog plana (prilagodba) se radi na način da se izvorni podatak prije izrade geodetskog elaborata približno zadrži i po završetku izrade geodetskog elaborata na način da se što manje mijenja oblik susjednih katastarskih čestica.

5.6. Po obavljenom očevidu, po nalogu suda vještak mjernik je izradio nalaz i mišljenje-skicu mjesta očevida od 2. lipnja 2026. u kojoj je prikazao nekretnine stranaka i međe pokazane po strankama sa priloženim snimkama nekretnina.

6. Prijedlog predlagatelja za uređenjem međe nije osnovan.

7. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (st.1.). Sud će u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni (st.2. i 3.) Sud će istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe, na licu mjesta označiti među međašnim znakovima, i od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati (st. 4. i 5.)

8. Sukladno čl. 61. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br.68/18, 110/18, 32/20, 145/24, dalje ZKG), komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost (st. 1.). Komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti te druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (st. 2.). Komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi (st. 4.). Komunalna infrastruktura upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave i /ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom (st. 5.).

9. Sukladno čl. 63. st. 1. ZKG-a, jedinica lokalne samouprave ustrojava i vodi evidenciju komunalne infrastrukture.

10. Sukladno čl. 60. st. 2. u svezi čl. 59. st. 1. toč. 2. ZKG-a, javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima su trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, te iste ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste, predstavljaju komunalnu infrastrukturu.

11. U konkretnom slučaju, između stranaka u predmetnom postupku nastao je spor o međi između nekretnine oznake kat. čes t. *244/1 k. o. [katastarska općina], vlasništvo predlagatelja i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke.

12. S obzirom na stanje zatečeno na terenu, te nalaza i mišljenja vještaka mjernika proizlazi da sporni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja trg dakle radi se o komunalnoj infrastrukturi koja sukladno odredbi čl. 61. ZKG predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave , pa može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti, te druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava osim prava služnosti i prava građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

13. Nadalje, kod spora između međe između javnog dobra s jedne strane i privatnog dobra s druge strane nisu primjenjive odredbe o uređenju međe propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao niti postupak uređenja međe, iz razloga što sukladno čl. 103. st. 5. toga zakona, od trenutka kad sud u postupku uređenja međe među označni međašnim znakovima postoji presumpcija da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno mora to dokazati. Posljedično bi proizlazilo da bi se na taj način odlukom suda omogućilo fizičkoj osobi da stekne vlasništvo i na javnom dobru – trgu, a što je protivno citiranoj odredbi čl. 61. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

14. Slijedom gore navedenoga je valjalo odbiti prijedlog predlagatelja za uređenjem međe i odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

15. Protustranka je popisala trošak ovog postupka.

16. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 32. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23-dalje ZIP).

17. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23-dalje ZIP) propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. U postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojima se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (st. 2.).

18. Slijedom navedenoga obzirom je prijedlog predlagatelja za uređenjem međe odbijen, to je valjalo protustranci priznati pravo na naknadu troškova ovog postupka.

19. Visinu nagrade u izvanparničnom postupku reguliraju odredbe Tbr. 16. -18. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023-dalje Tarifa).

20. Protustranci je priznat trošak sastava odgovora na prijedlogu od 18. veljače 2026. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 16. toč. 3. Tarife), za zastupanje na ročištu dana 19. veljače 2026. te na očevidu dana 15. svibnja 2026. u iznosu od po 100,00 eura za svako ročište (Tbr.17. Tarife), dok mu sud nije priznao trošak sastava podneska od 15. travnja 2026. jer je istim samo dostavio podatke o svjedocima koje predlaže saslušati.

20.1. Dakle, protustranci je priznat ukupni trošak od 250,00 eura, koji uvećan za PDV od 25% (62,5 eura), čini sveukupni iznos od 312,5 eura.

21. Slijedom svega navedenoga je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

U Šibeniku, 15. svibnja 2026.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DN-a:

-predlagatelju po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 15. svibnja 2026.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 15. svibnja

2026.