Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž Ob-180/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatejice osiguranja ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Saša Pavličić Bekić, odvjetnik u Zagrebu, Bednjanska 8, protiv protustranke DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Eleonora Katić, odvjetnica u Zagrebu, Martićeva 5, uz sudjelovanje maloljetnog RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetne CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupa posebna skrbnica GS, radi određivanja privremene mjere s kojim će roditeljem djeca stanovati, o ostvarivanju osobnih odnosa te o uzdržavanju, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-2095/2025-22 od 17. ožujka 2026., 15. svibnja 2026.,

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se žalba predlagatejice osiguranja ĆS, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob- 2095/2025-22 od 17. ožujka 2026. u pobijanom dijelu pod točkom II. i VI. izreke.

    II. Odbija se zahtjev predlagatejice osiguranja za naknadom troška žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Sud prvog stupnja donio je slijedeće rješenje:

    "Određuje se privremena mjera koja glasi:

    I. Mlt. RS, rođ. **.**.2024. i mlt. CS, rođ. **.**.2022. stanovati će s majkom ĆS na adresi [adresa].

    II. Osobni odnosi mlt. RS, s ocem ostvarivat će se svaki utorak i četvrtak od 16,00 do 19,00 sati te svaki drugi vikend kada mlt. CS boravi kod oca i to subotom i nedjeljom od 9,00 do 18,00 sati na način da će mlt. dijete od majke preuzimati i vraćati djed po ocu ŽS ili sestra po ocu NS. Osobni odnosi mlt. BS s ocem ostvarivat će se na način da će dijete sedam dana boraviti kod oca i to od ponedjeljka kada ju otac preuzima u vrtiću u 16,00 sati do idućeg ponedjeljka kada ju majka preuzima u vrtiću u 16,00 sati i tako naizmjenično. U tjednu kada će dijete boraviti kod majke osobni odnosi s ocem ostvarivat će se svaki utorak i četvrtak od 16,00 do19,00 sati a u tjednu kada dijete boravi kod oca osobni odnosi s majkom ostvarivat će se svaku srijedu i petak od 16,00 do 19,00 sati. Dijete će od majke preuzimati i majci vraćati djed po ocu ŽS ili sestra po ocu NS.

    III. Nalaže se ocu DS da za uzdržavanje mlt. RS za rujan 2025. godine plati iznos do 100,00 EUR, a počevši od 1. listopada 2025. godine pa nadaje dok za to budu postojali zakonski uvjeti mjesečno doprinosi 200,00 EUR s time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom u roku od 15 dana a buduće kako će dospijevati i to do 15-og u mjesec za tekući mjesec na tekući račun majke ĆS otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj IBAN [broj bankovnog računa] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i za uzdržavanje mlt. CS mjesečno doprinosi 200,00 EUR počevši do 1. listopada 2025. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti s time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom uroku od 15 dana a buduće kako će dospijevati i to do 15 -og u mjesec za tekući mjesec na tekući račun majke ĆS otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj IBAN [broj bankovnog računa] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    IV. Predlagateljica ĆS dužna je u roku od tri mjeseca od dana primitka prijepisa ovog rješenja pokrenuti postupak radi razvoda braka a radi opravdanja ove privremene mjere jer će se u protivnom donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

    V. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka radi razvoda braka ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti na temelju kojih je mjera donosna.

    VI. Odbija se predlagateljica sa preostalim dijelom zahtjeva za uzdržavanje preko dosuđenog iznosa od 200,00 EUR do zatraženog iznosa od 300,00 EUR za mlt. CS.

    VII. Odbija se protustranka s prijedlogom za donošenje privremene mjere koji glasi:

    „- da sud donese privremenu mjeru temeljem koje mlt. djeca stranaka RS i mlt. CS stanuju s ocem DS na adresi stanovanja oca,

    -osobni odnosi majke ĆS s mlt. CS i mlt. ČS održavat će se 2 puta tjedno u trajanju od po 4 sata te svaki drugi vikend od subote u 9,00 do nedjelje u 18,00 sati,

    Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka radi razvoda baraka ili do drugačije odluke suda.“

    VIII. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu. .".

    2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkom II. i VI. izreke, žali se predlagateljica osiguranja, majka, iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Predlaže preinačiti rješenje u pobijanom dijelu u smislu žalbenih navoda, uz naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku zajedno s PDV- om u iznosu od 156,25 eura i troška sudske pristojbe za žalbu „po viđenju suda“.

    3. U odgovoru na žalbu protustranka, otac, pobija navode žalbe žaliteljice i predlaže istu odbiti.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st.2. ZPP-a.

    6. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju žaliteljica sadržajno upire u žalbi, budući da pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane odluke navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

    7. U odnosu na žalbeni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, valja odgovoriti da, koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a kako to propisuje odredba čl. 8 ZPP-a. Upravo postupajući u skladu s citiranom odredbom, sud prvog stupnja je ocjenom izvedenih dokaza utvrdio relevantne činjenice i na njima utemeljio svoje pravne zaključke, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

    9. Predmet ovoga postupka je odlučivanje o prijedlogu majke kao predlagateljice osiguranja te o protuprijedlogu oca, za donošenjem rješenja o određivanju privremene mjere kojom svaki od roditelja predlaže donošenje odluke o stanovanju zajedničke maloljetne djece s njim i o ostvarivanju osobnih odnosa drugog roditelja s maloljetnom djecom, pri čemu majka predlaže ostvarivanje osobnih odnosa oboje maloljetne djece s ocem pod nadzorom stručne osobe, a privremenom mjerom predlaže odlučiti i o uzdržavanju maloljetne djece, temeljem čega je sud prvog stupnja, prije pokretanja postupka radi razvoda braka stranaka, privremenom mjerom regulirao nastali sporni odnos stranaka.

    10. Prvostupanjski sud je sukladno odredbi čl. 529. st. 1. toč. 1. i čl. 536. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ), radi zaštite interesa i dobrobiti maloljetne djece stranaka, djelomično usvojio prijedlog majke (kao predlagateljice), za određivanjem predložene privremene mjere (sadržaja kao u izreci), uvažavajući mišljenje i prijedlog stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec (dalje. HZSR PU Črnomerec) od 16. prosinca 2025. (koji je očitujući se na prigovore predlagateljice, ustrajao na njemu), odlučujući da oboje maloljetne djece stanuju s majkom, a da s ocem ostvaruju osobne odnose na način pobliže opisan u izreci pobijane odluke, uz obrazloženje da ne postoje objektivne okolnosti i rizici na strani oca koji bi mu onemogućavali kontakte s maloljetnim sinom, dok u odnosu na maloljetnu kći CS obrazlaže da bi djevojčica s ocem boravila u obiteljskoj kući u kojoj žive i njegovi roditelji, tako da otac može uvijek računati na njihovu potporu, s time da otac ima zaseban stambeni prostor, pa bi djevojčica boravila u poznatom okruženju u kojem je već i živjela dvije godine (a po prestanku mjere oduzimanja prava na stanovanje, s ocem je i živjela više dana u kontinuitetu, prilikom čega nije uočeno bilo kakvo zanemarivanje djeteta), u kojem smislu cijeni neosnovanim zahtjev majke da se osobni odnosi s oba djeteta odvijaju pod nadzorom i u manjem obimu, ne nalazeći prepreka za ostvarivanjem osobnih odnosa u dinamici i obimu koji predlaže nadležni PU Črnomerec.

    11. Nadalje, sukladno odredbi 538 st. 1. ObZ-a, s obzirom na sve utvrđene okolnosti slučaja, prvostupanjski je sud odlučio da je protustranka dužna za uzdržavanje svakog maloljetnog djeteta mjesečno doprinositi 200,00 eura i to počevši od rujna 2025. za maloljetnog RS, a od listopada 2025. za maloljetnu CS, koji iznos sud smatra primjerenim za oba djeteta, s obzirom na dob djece, zdravstvene potrebe maloljetnog RS, vrtić za maloljetnu CS, troškove stanovanja, prehrane, odjeće, obuće i ostale životne troškove, imajući u vidu i to da između stranaka nije sporno da je otac za uzdržavanje maloljetnog RS dao 100 eura u 9. mjesecu 2025., s time da je predlagateljicu odbio s potraživanjem uzdržavanja preko dosuđenog iznosa za maloljetnu CS, do traženih 300.00 eura mjesečno.

    12. Posljedično prihvaćenom (djelomično) prijedlogu za donošenje privremene mjere od strane majke kao predlagateljice osiguranja, odbijen je kao neosnovan prijedlog oca za donošenjem privremene mjere.

    13. Iz provedenog prvostupanjskog postupku proizlazi slijedeće:

    - da je tijekom postupka utvrđeno da je u braku stranaka rođeno dvoje djece i to maloljetna CS i maloljetni RS, da je roditeljima zbog međusobnih sukoba i optužbi za konzumaciju sredstava ovisnosti oduzeto pravo na stanovanje s maloljetnom CS te je djevojčica povjerena na svakodnevnu skrb baki i djedu po ocu, da je maloljetna CS u obitelji oca boravila dvije godine te su je za to vrijeme roditelji posjećivali, a dolazili su i s maloljetnim RS koji se u međuvremenu rodio, da je u tom periodu djevojčica razvila privrženost s bakom i djedom po ocu, a pogotovo s tetom, tj. očevom sestrom, da je po prestanku mjere oduzimanja prava na stanovanje maloljetna CS u kontinuitetu pet dana živjela s ocem, a pet dana s majkom, sve dok majka u prosincu 2025. nije zaustavila takav način odvijanja susreta , optužujući oca za obiteljsko nasilje iz rujna 2025., da je sin RS živio s oba roditelja sve do prestanka njihove bračne zajednice, a da sada kontinuirano živi s majkom, da se radi o neurorizičnom dijetetu koje je uključeno u određene terapije te je praćen od strane specijalista, da majka onemogućava susrete maloljetnog RS i oca, osporavajući očeve roditeljske kompetencije, izražavajući strah za dijete zbog djetetovih zdravstvenih poteškoća, iznoseći kako se otac ne zna brinuti za dijete, pri čemu da su se uz pomoć voditeljice mjere stručne pomoći i potpore u vršenju roditeljske skrbi uspjeli realizirati neki susreti, kojom prilikom nije utvrđeno da bi dijete s ocem bilo ugroženo, naprotiv na tim susretima se dijete veselilo ocu,

    - da se oba roditelja međusobno optužuju za neadekvatnu roditeljsku skrb, da su oboje konzumirali opojna sredstva, otac i alkohol, da idu na kontrole kod psihijatra, da oboje uzimaju određenu terapiju, da bez obzira što se međusobno optužuju i jedan drugome umanjuju roditeljske kompetencije, da je tijekom postupka utvrđeno da su oba roditelja u stanju adekvatno skrbiti o potrebama maloljetne djece te im osigurati stabilnu životnu sredinu,

    - da je, s obzirom na utvrđenu odgovarajuću skrb majke o maloljetnom RS, imajući u vidu nisku kronološku dob djeteta te njegove zdravstvene probleme, interes djeteta da i nadalje stanuje s majkom,

    - da je u odnosu na maloljetnu CS utvrđeno da se po prestanku mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom, povećala bliskost djevojčice i majke, slijedom čega da, s obzirom na dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa djevojčice i oca, nije protivno interesu djeteta da stanuje s majkom,

    - da je mišljenje i prijedlog stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec (dalje. HZSR PU Črnomerec) od 16. prosinca 2025., s obzirom na dob i emocionalne potrebe maloljetne CS, da djevojčica 7 dana provodi kod oca pa 7 dana kod majke i to od ponedjeljka do nedjelje, na način da ponedjeljkom ujutro roditelj kod kojeg je dijete boravilo u prethodnom tjednu dovodi CS u vrtić dok ponedjeljkom popodne drugi roditelj preuzima CS nakon završetka vrtića, da u tjednu kada boravi kod majke, s ocem,ostvaruje osobne odnose svaki utorak i četvrtak od 16,00 do 19,00 sati, a u tjednu kada boravi kod oca, da s majkom ostvaruje osobne odnose svaku srijedu i petak od 16,00 do 19,00 sati. U odnosu na maloljetnog RS, s obzirom na njegovu dob i specifične potrebe, predlažu da maloljetni RS stanuje s majkom, a da s ocem ostvaruje osobne odnose svaki utorak i četvrtak od 16,00 do 19,00 sati, te svaki drugi vikend kada maloljetna CS boravi kod oca, subotom i nedjeljom od 9,00 do 18,00 sati, kako bi se omogućilo i zajedničko druženje sa sestrom, s time da s obzirom na njegovu dob i razvojne potrebe, u ovom trenutku ne preporučuju da prespava kod oca, budući da je nužna postepena prilagodba na promjenu okruženja, na navikavanje na odnos s ocem, koji pristup doprinosi očuvanju emocionalne ravnoteže i smanjenju stresa koji bi mogao nastati preuranjenim izmjenama u njegovom boravku. Naglašavaju da predloženi način ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljima, dugoročno nije adekvatan, ali da s obzirom na kompleksnu obiteljsku situaciju, isti smatraju primjerenim tijekom trajanja privremene mjere,

    - da se predlagateljica nije usuglasila s navedenim prijedlogom HZSR PU Črnomerec, tvrdeći da stručni tim nije uzeo u obzir izvanredno izvješće voditeljice mjere nadzora do 8. prosinca 2025., ističući i to kako je maloljetni RS visoko neurorizično dijete o kojem otac nije nikada samostalno brinuo, da je osjetljiv na promjenu ritma te da se ne može umirit, da postoji velika potreba za vanjskom regulacijom preko dojenja, pri čemu da je protiv protustranke predlagateljica podigla kaznenu prijavu zbog obiteljskog nasilja,

    - da se protustranka u cijelosti usuglasila s prijedlogom HZSR PU Črnomerec,

    - da iz izvanrednog izvješća voditeljice mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu od 8. prosinca 2025. proizlazi da je majka 5. prosinca 2025. rekla voditeljici da se boji oca budući je bio prema njoj ranije nasilan, stoga da traži da se kontakti maloljetnog RS i oca ostvaruju pod stručnim nadzorom voditeljice, pri čemu da aktualno otac nije bio fizički nasilan prema njoj (zadnji puta 2022.), ali da ju je tijekom rujna 2025. jednom prilikom jako gurnuo, navodeći i to da ju vrijeđa vulgarnim izrazima, tako da je 30. rujna 2025. predala maloljetnog RS ocu koji joj je iz auta dobacivao riječi poput „kurvo“, „droljo“,

    - da iz očitovanje HZSR PU Črnomerec od 27. siječnja 2026. proizlazi da navodi predlagateljice kako je maloljetni RS visoko neurorizično dijete te da zbog toga nije u mogućnosti provoditi vrijeme s ocem u trajanju duljem od nekoliko sati, nisu potvrđeni medicinskom dokumentacijom, budući da iz iste ne proizlazi postojanje zdravstvenih ili razvojnih ograničenja koja bi onemogućavala djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem u predloženom opsegu, da u medicinskim nalazima nije sadržana preporuka ili ograničenje u pogledu boravka djeteta s ocem, da se navodi predlagateljice izneseni u sudskom postupku bitno razlikuju od njezinih izjava danih u postupcima na HZSR prije pokretanja sudskih postupaka, da je u izviješću voditeljice mjere koje je prethodilo razdvajanju roditelja i pokretanju sudskih postupaka, navedeno da su oba roditelja emocionalno dostupna i osjetljiva na potrebe djeteta, da uredno i odgovorno skrbe o potrebama djeteta te osiguravaju stabilno i sigurno okruženje, da nisu utvrđeni propusti u roditeljskoj skrbi, niti okolnosti koje bi upućivale na ugroženost djeteta , te da je maloljetni RS procijenjen kao dijete koje se uredno razvija i djeluje zadovoljno i sigurno, da u izvanrednom izvješću voditeljice mjere od 8. prosinca 2025. u kojem se spominju navodi majke o fizičkom i psihičkom nasilju DS prema njoj , da su isti (sukladno zakonskoj obvezi) proslijeđeni nadležnoj policijskoj postaji, da se od početka sudskih postupaka roditelji međusobno u više navrata prijavljuju za fizičko i psihičko nasilje, o čemu je obaviještena nadležna policijska postaja, da se trenutno izrečena mjera opreza odnosi na odnos između roditelja, te ne predstavlja utvrđenje ugroženosti djece, niti se odnosi na roditeljski kapacitet oca u odnosu na djecu, da u proteklom razdoblju roditelji u značajnoj mjeri otežano postižu dogovore vezano uz ostvarivanje osobnih odnosa, tako da otac više od mjesec dana nije ostvarivao osobne odnose s maloljetnim RS, sve do realizacije susreta uz posredovanje voditeljice mjere, tako da je stručna procjena da ne postoje zapreke da otac ostvaruje osobne odnose s maloljetnim RS u opsegu i na način kako je to predloženo u mišljenju Zavoda te da je takav model u skladu s najboljim interesom djeteta, s time da je zajednički dogovor roditelja bio da maloljetna CS u kontinuitetu provodi po pet dana kod svakog roditelja, ali se od prosinca taj dogovor u cijelosti ne poštuje, što dodatno otežava uspostavu stabilnog i predvidivog obrasca skrbi o djeci,

    - da je na ročištu 28. siječnja 2026. utvrđeno da u slučaju da se usvoji prijedlog Zavoda o ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne CS s roditeljima, da bi se isti odvijali na način da bi maloljetna CS 7 dana boravila kod oca od ponedjeljka kada bi ju otac preuzeo u vrtiću u 16 sati do idućeg ponedjeljak kada bi ju majka preuzela u vrtiću u 16 sati i tako naizmjenično, da će tijekom boravka maloljetne CS kod jednog od roditelja drugi roditelj viđati dijete prema prijedlogu Zavoda, da će za vrijeme dok postoji mjera opreza izrečena ocu dijete od majke preuzimati ili majci vraćati djetetovi djed ili teta po ocu, da se isto odnosi na situacije kada dijete zbog bolesti nije u vrtiću, a vezano za susrete oca i maloljetnog RS, da u slučaju da se prihvati prijedlog Zavoda, da će maloljetno dijete preuzimati od majke i vraćati majci djed ili teta po ocu

    ŽS i NS,

    - da je posebna skrbnica maloljetne djece predložila donošenje odluke sukladno stanju spisa, s obzirom na iskaz voditeljice mjere nadzora, s time da nije imala primjedbi na mišljenje i prijedlog Zavoda, navodeći da se radi o privremenoj mjeri koja je podložna promjenama,

    14. Žaliteljica, majka, žalbenim navodima ukazuje na pogrešan zaključak prvostupanjskog suda o tome da je u trenutnoj situaciji u najboljem interesu djece da ostvaruju osobne odnose s ocem bez nadzora stručne osobe i u obimu kako je to određeno pobijanim rješenjem, ponavljajući tvrdnje koje je isticala i tijekom prvostupanjskog postupka, o nasilnom ponašanju oca prema majci u prisutnosti djece i njegovim ograničenim roditeljskim kapacitetima (otac ne pokazuje dublje razumijevanje cilja tretmana, a njegova motivacija za sudjelovanje djeluje površno, nije zainteresiran za samostalnu skrb i brigu o djeci, već istu prepušta svojoj majci i sestri), upirući i na pogrešno utvrđeno činjenično stanje vezano za zdravstvene probleme maloljetnog RS (jer da iz dostavljene medicinske dokumentacije proizlazi potreba za pažljivim i postupnim promjenama vezano za kontakte s drugim osobama, sve to zbog pojačane emocionalne osjetljivosti kada majka nije u njegovoj blizini, u kojim situacijama traži utjehu u dojenju), s tvrdnjom da bi mu način susreta i druženja s ocem u obimu kako je to određeno pobijanim rješenjem, bio stresan i nepreporučljiv. Žalbenim navodima pobija i odluku u dijelu kojim je odbijen preostali dio zahtjeva za uzdržavanje za maloljetnu kći CS.

    15. Donoseći predmetnu odluku u ovoj pravnoj stvari, suprotno žalbenim prigovorima žaliteljice, sud prvog stupnja je vodio računa o zaštiti interesa oba maloljetna djeteta, što je i imperativ ObZ-a, imajući u vidu da su interesi maloljetne djece iznad interesa njihovih roditelja, s time da je, i po stavu ovoga suda, s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, u najboljem interesu djece da se susreti i druženja s ocem odvijaju na način kako je to predložio HZSR PU Črnomerec, koji prijedlog je prihvatio i sud prvog stupnja, dakle, bez nadzora stručne osobe i u opsegu i dinamici kako je to predložio nadležni PU.

    16. Naime, prema odredbi čl. 536. st. 1. ObZ-a, propisano je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, da sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

    17. Nadalje, odredbom čl. 123. propisano je da:

    „(1) Sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta.

    (2) Kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, sud je dužan:

    1. ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta

    2. voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i

    3. obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane.

    (3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se ograničiti ili zabraniti na određeno ili na neodređeno vrijeme.“.

    18. Konačno, odredbom čl. 124. st. 1., 2. i 3. ObZ-a propisano je da:

    „Sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

    (2) U odluci kojom određuje mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određuje vrijeme te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili druge punoljetne osobe iz članka 120. ovoga Zakona.

    (3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

    19. Stoga, imajući u vidu da bi se određivanjem osobnih odnosa djece s ocem pod nadzorom stručne osobe, kako je to predlagala žaliteljica, radilo o ograničenju prava na ostvarivanje osobnih odnosa roditelja s djecom iz čl. 123. ObZ-a, u takvoj sitaciji je na majci koja je predlagala takvo ograničenje, bila obveza dokazati da bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djece.

    20. U navedenoj pravnoj stvari nije upitno da stranke nisu postigle sporazum o tome s kojim će roditeljem njihova zajednička maloljetna djeca stanovati, kao niti o tome na koji će se način odvijati susreti i druženja djece s roditeljem s kojim ne stanuju .

    21. Stoga je sukladno odredbi čl. 536. st. 6. ObZ-a, u svezi s čl. 356. ObZ-a, pribavljen nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, iz kojeg određeno proizlazi da je njihova stručna procjena da ne postoje zapreke da otac ostvaruje osobne odnose s maloljetnim RS u opsegu i na način kako je to predloženo u mišljenju Zavoda od 16. prosinca 2025., te da je takav model u skladu s najboljim interesom djeteta, s time da u odnosu na maloljetnu CS Zavod obrazlaže da je ranije roditeljima bilo oduzeto pravo na stanovanje te da je djevojčica bila povjerena na svakodnevnu skrb baki i djedu po ocu, tako da je u obitelji oca boravila dvije godine kroz koje vrijeme su je roditelji posjećivali, a dolazili su i s maloljetnim RS koji se u međuvremenu rodio , u kojem periodu je djevojčica razvila privrženost s bakom i djedom po ocu, a pogotovo s tetom, tj. očevom sestrom. Pri tome Zavod naglašava da predloženi način ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljima, dugoročno nije adekvatan, ali da, s obzirom na kompleksnu obiteljsku situaciju, isti smatraju primjerenim tijekom trajanja privremene mjere.

    22. Iz pribavljenog očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je isti dao povodom prigovora žaliteljice na njihov nalaz i mišljenje, proizlazi da je temeljem cjelokupnog opsežnog postupka provedenog pred navedenim Zavodom, utvrđeno da navodi predlagateljice kako je maloljetni RS visoko neurorizično dijete te da zbog toga nije u mogućnosti provoditi vrijeme s ocem u trajanju duljem od nekoliko sati, nisu potvrđeni medicinskom dokumentacijom, budući da iz iste ne proizlazi postojanje zdravstvenih ili razvojnih ograničenja koja bi onemogućavala djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s ocem u predloženom opsegu, a da u medicinskim nalazima nije sadržana preporuka ili ograničenje u pogledu boravka djeteta s ocem, a da je maloljetni RS procijenjen kao dijete koje se uredno razvija i djeluje zadovoljno i sigurno, pri čemu da u izvanrednom izvješću voditeljice mjere od 8. prosinca 2025. u kojem se spominju navodi majke o fizičkom i psihičkom nasilju DS prema njoj, a na što žaliteljice upire i žalbenim navodima, da se od početka sudskih postupaka roditelji međusobno u više navrata prijavljuju za fizičko i psihičko nasilje, o čemu je obaviještena nadležna policijska postaja, da se trenutno izrečena mjera opreza odnosi na odnos između roditelja, te ne predstavlja utvrđenje ugroženosti djece, niti se odnosi na roditeljski kapacitet oca u odnosu na djecu, s time da u proteklom razdoblju roditelji u značajnoj mjeri otežano postižu dogovore vezano uz ostvarivanje osobnih odnosa, tako da otac više od mjesec dana nije ostvarivao osobne odnose s maloljetnim RS, sve do realizacije susreta uz posredovanje voditeljice mjere.

    23. Pri tome, iz provedenog postupka proizlazi i to da posebna skrbnica maloljetne djece nije imala primjedbi na mišljenje i prijedlog Zavoda, predlažući ga usvojiti (kako je isti iznesen na ročištu od 28. siječnja 2026., što sud pobijanim rješenjem i čini).

    24. Imajući u vidu nalaz i mišljenje nadležnog HZSR PU Črnomerec iz kojeg jasno slijedi njihov prijedlog da se donese privremena mjera kojom će se odrediti da maloljetna djeca stanuju s majkom, a da se osobni odnosi djece s ocem odvijaju u opsegu i dinamici kako je to i određeno pobijanim rješenjem, što je u skladu s najboljim interesom djece, pri čemu da na strani oca ne postoje zapreke takvom modelu odvijanja osobnih odnosa, neovisno o izrazito lošim odnosima između roditelja koji se međusobno prijavlju za fizičko i psihičko nasilje, što, po stavu Zavoda, ne predstavlja utvrđenje ugroženosti djece, niti se odnosi na roditeljski kapacitet oca u odnosu na djecu, imajući u vidu i to da posebna skrbnica djece nije imala primjedbi na mišljenje i prijedlog Zavoda, tada je u takvim okolnostima, po stavu ovoga suda, suprotno žalbenim prigovorima žaliteljice, prvostupanjski sud potpuno ispitao, i u svojoj odluci dao jasne i prihvatljive razloge o tome zbog čega u konkretnom slučaju donosi pobijanu odluku o osobnim odnosima djece s ocem, pri čemu iz sadržaja spisa ne proizlazi, niti je to žaliteljica dokazala, da takva odluka ne bi bila u najboljem interesu djece, niti da bi bilo nužno radi zaštite dobrobiti djece, osobne odnose djece s ocem odrediti pod nadzorom stručne osobe, na što svakako ne može biti od utjecaja niska kronološka dob djece.

    25. Iz navedenog razloga, kako je prvostupanjski sud ocjenu o najboljem interesu djece temeljio (kako to proizlazi iz stanja spisa), na sveobuhvatnom i stručnom mišljenju HZSR PU Črnomerec, s obzirom da u postupku nije dovedena u sumnju pravilnost zaključaka tog tijela, a koje mišljenje i njegovu stručnost žaliteljica nije dovela u sumnju niti svojim žalbenim navodima, utoliko su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, svi preostali žalbeni navodi žaliteljice kojima prigovara ocjeni izvedenih dokaza i upire na nezakonitost pobijane odluke, pa tako i u odnosu na pogrešno utvrđeno činjenično stanje vezano za zdravstvene probleme maloljetnog RS, imajući u vidu da, niti po stavu ovoga suda, iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi opseg i dinamika odnosa između oca i maloljetnog RS, kako su isti određeni pobijanim rješenjem, bili nepreporučljivi i štetni za maloljetno dijete njegove dobi (rođen **.**.2024.), neovisno o tome što iz navedene medicinske dokumentacije svakako proizlazi postojanje određenih zdravstvenih problema maloljetnog RS, kao neurorizičnog djeteta, te snažna emocionalna povezanost s majkom (koja je u skladu s njegovom dobi), što sve nije od utjecaja na pobijanu odluku u tom dijelu.

    26. Suprotno žalbenim navodima kojima žaliteljica upire na to da je sud prvog stupnja odluku o tome donio ne vodeći računa o zaštiti interesa djece, valja reći da je sud prvog stupnja prilikom donošenja svoje odluke imao u vidu sve okolnosti na koje je ukazivala žaliteljica tijekom postupka, a na koje okolnosti ukazuje i sada u žalbi, kojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke koja, suprotno žalbenim prigovorima žaliteljice, nije u suprotnosti s izvedenim dokazima.

    27. Isto tako, prvostupanjski sud je pravilno postupio kad je u skladu s odredbom čl. 538. ObZ-a, odlučio o uzdržavanju maloljetne CS na način da je ocu naložio da na ime njezinog uzdržavanja doprinosi mjesečno iznosom od 200,00 eura, što je nešto niži iznos od minimalnog novčanog iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta dobi u kojoj se sada nalazi maloljetna CS (rođena **.**.2022.), pri čemu je prijedlog majke odbio u preostalom dijelu do zatraženih 300,00 eura mjesečno, sve to imajući u vidu i činjenicu da je u odnosu na maloljetnu CS određeno da će dijete naizmjenično jedan tjedan boraviti kod majke, a drugi kod oca, čime je u tom dijelu sud prvog stupnja uzeo u obzir i doprinos oca u uzdržavanju maloljetne CS, pri čemu je za navesti i to da se iznimno u skladu s odredbom čl. 314. st. 3. ObZ-a potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece (kao što je to u ovom slučaju obveza oca na uzdržavanje sina RS). Utoliko su bez utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke žalbeni navodi kojima žaliteljica osporava pobijanu odluku u dijelu kojim je odbijen preostali dio zahtjeva za uzdržavanje za maloljetnu kći CS, pri čemu je za naglasiti da se predmetnom privremenom mjerom samo osigurava pravo na uzdržavanje o kojem će se odlučivati u postupku razvoda braka koji je žaliteljica u obvezi pokrenuti radi opravdanja privremene mjere, čime se njezinim donošenjem ne prejudicira konačna odluka o tom pravu, koja odluka će biti predmetom postupka razvoda braka.

    28. Valja naglasiti da je predmetna privremena mjera odluka privremenog karaktera koja je donijeta radi zaštite interesa i u skladu s dobrobiti maloljetne djece, u okolnostima kada roditelji nisu suglasni o tomu s kojim od njih će djeca stanovati i na koji način će roditelj s kojim djeca ne stanuju ostvarivati odnose s njima i doprinositi za njihovo uzdržavane, s time da je u slučaju promjene bitnih okolnosti, moguće zahtijevati izmjenu takve odluke sukladno odredbi čl. 534. ObZ-a. Osim toga, privremena mjera traje najdulje do pravomoćnog okončanja postupka u kojem se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava i u kojem postupku će biti donijeta druga, meritorna odluka, a nakon provođenja cjelokupnog postupka i pribavljanja svih podataka koji se odnose na osobne i obiteljske prilike djeteta i stranaka u postupku.

    29. Zbog svega iznesenog, žalbu žaliteljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsko rješenje potvrditi primjenom odredbe čl. 380 toč. 2. ZPP -a, na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja pod točkom I.

    30. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe žaliteljice temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a (točka II. izreke drugostupanjskog rješenja).

    31. Zbog svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

    U Zagrebu, 15. svibnja 2026.

    Sutkinja:

    Roberta Pandža

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.