REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: Ovrv-22436/2025-12

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nevi Lukin, na temelju prijedloga sudske savjetnice Tine Jelovac Milošević, u pravnoj stvari ovrhovoditelja TERMOZONA d.o.o., OIB: 62052887963, Zagreb, Jaruga 2 B, kojeg zastupa zakonski zastupnik LĐ protiv ovršenika INFINITY ENERGY d.o.o., OIB: 66393352796, Zadar, Ulica Franje Baruna Trenka 36, kojeg zastupa zakonski zastupnik ŽĐ, a ovog punomoćnica Marija Žanić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu GLAVAŠ & PARTNERI d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, 14. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se žalba ovršenika od 10. travnja 2026., podnesena nakon proteka roka, kao nedopuštena.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 10. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Dana 22. prosinca 2025. javni bilježnik u Zadru Emil Brkić donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-22436/2025, UPP/OS-Ovrv- 1829/2025 koje je postalo pravomoćno i ovršno 26. veljače 2026.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik je 10. travnja 2026. podnio žalbu nakon proteka roka, pozivajući se na odredbu članka 284. stavka 5. Ovršnog zakona, u svezi s člankom 53. i člankom 50. stavkom 1. točkom 7. i 9. istog zakona te u bitnome naveo kako je pred Financijskom agencijom u tijeku postupak izvansudske ovrhe, međutim da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika temeljem navedenog rješenja. Naime, ovršenik navodi kako je ovrhovoditelj 17. listopada 2025. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi naplate novčane tražbine u iznosu od 10.019,12 EUR, a potom da je 22. listopada 2025. javnom bilježniku u spis predmeta dostavio novi prijedlog za ovrhu u kojemu je naveo kako odustaje od postupka jer je isti pokrenuo već kod drugog javnog bilježnika. Ističe kako je, usprkos tome, javni bilježnik umjesto obustave ovršnog postupka donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave te kako se o istoj stvari već vodi ovršni postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem Ovrv-21928/2025 čime se otvara mogućnost dvostrukog namirenja ovrhovoditelja. Uz navedeno, ovršenik ističe kako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju predmetnog rješenja jer je njegova tražbina prestala ispunjenjem, odnosno namirenjem prije donošenja istog , i to 26. studenog 2025. i 19. prosinca 2025, dok je pobijano rješenje o ovrsi doneseno 22. prosinca 2025. Navodi kako ove žalbene razloge nije mogao istaknuti u roku za podnošenje prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jer je od strane zakonskog zastupnika ovrhovoditelja bio doveden u zabludu da ga neće ovršiti, odnosno da će odustati od pokrenutog ovršnog postupka ukoliko podmiri dugovanje u dvije rate, što je ovršenik i učinio. Slijedom navedenog, predlaže sudu prihvatiti žalbu, obustaviti postupak izvansudske ovrhe pokrenut pred Financijskom agencijom te istoj naložiti vraćanje svih zaplijenjenih sredstava i brisanje osnove iz Očevidnika o redoslijedu osnova za plaćanje, kao i naložiti ovrhovoditelju da ovršeniku naknadi prouzročene troškove.

3. Ovršenik je 10. travnja 2026. ovom sudu podnio i prijedlog za odgodu ovrhe navodeći kako zbog izvansudske ovrhe koja je u tijeku pred Financijskom agencijom, temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv kojeg je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka, postoji opasnost da se ovrhovoditelju prenesu nepripadna sredstva s računa ovršenika nakon proteka roka od šezdeset dana, i to s danom 1. lipnja 2026. Nadalje, ističe da sud može, temeljem članka 65. stavka 1. Ovršnog zakona, na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te ako ispuni jedan od uvjeta propisanih člankom 65. stavkom 1. točkama 1. – 10. Ovršnog zakona, odnosno ako ovršenik ispuni objektivne i subjektivne uvjete navedene u istome. Ovršenik smatra da je objektivni uvjet ispunio podnošenjem žalbe nakon proteka roka s ciljem otklanjanja nepravilnosti pri provedbi ovrhe, dok je subjektivni uvjet ispunio time što je vjerojatnim učinio da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jer iz okolnosti slučaja proizlazi kako je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave doneseno nezakonito i neosnovano te se pored navedenog, nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta ogleda u nemogućnosti podmirenja drugih dospjelih obveza i povredi prava osobnosti u vidu povrede prava na ugled i dobar glas, slijedom čega predlaže odgoditi navedenu ovrhu.

4. Odredbom članka 284. stavka 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu: OZ) propisano je da ovršenik može, t ijekom izvansudske ovrhe, nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ propisano je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja, a ti su razlozi sljedeći: ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika; ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave ; ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave ili ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

6. Dakle, za izjavljivanje žalbe nakon proteka roka moraju se kumulativno ispuniti tri pretpostavke: pravomoćnost rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave, postojanje jednog od zakonom navedenih razloga i opravdanost nemogućnosti isticanja tog razloga u redovnom žalbenom roku.

7. Prema stavu ovog suda, ovršenik nije dokazao opravdanost nemogućnosti isticanja žalbenog razloga u redovnom žalbenom roku. Naime, ovršenik u žalbi navodi kako je od strane zakonskog zastupnika ovrhovoditelja doveden u zabludu kako ga isti neće ovršiti ukoliko podmiri dugovanje što je i učinio prije donošenja rješenja o ovrsi, međutim takav je navod ne samo paušalan i ničime dokazan, već je isti mogao biti istaknut i u prigovoru protiv rješenja o ovrsi unutar redovnog žalbenog roka. Ne ulazeći u njihovu istinitost, sud smatra kako ne postoji zapreka koja je ovršenika eventualno spriječila da upravo te navode iznese u prigovoru protiv rješenja o ovrsi , posebice jer nije ni životno ni logično da bi ovršenik ovrhovoditelju ispunio dugovanu tražbinu prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a potom po primitku navedenog rješenja o ovrsi protiv istog ne bi izjavio prigovor u zakonskom roku, uz navođenje upravo ovog obrazloženja kojeg sad iznosi u žalbi.

8. Imajući u vidu odredbu članka 53. stavka 4. OZ kojom je propisano da će sud odbaciti žalbu podnesenu nakon proteka roka ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u žalbenom roku, sud je odlučio kao u točci I. izreke rješenja.

9. Nadalje, odluku o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, sud je sukladno članku 65. stavku 2. OZ kojim je propisano da će sud odluku donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije, donio bez prethodna ovrhovoditeljeva očitovanja, smatrajući da isto nije potrebno ni relevantno za njezino donošenje.

10. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.

11. Odredbom članka 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen jedan od uvjeta koji su taksativno navedeni u točkama 1. – 11. istog članka, odnosno da je ovršenik kumulativno, uz ispunjenje jednog od uvjeta iz članka 65. stavka 1. točke 1. – 11. OZ (objektivni uvjet) učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe (subjektivni uvjet).

12. U konkretnom slučaju, ovršenik nije ispunio ni objektivnu pretpostavku iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ jer je žalba podnesena nakon proteka roka odbačena kao nedopuštena točkom I. izreke ovog rješenja, a ni subjektivnu pretpostavku time što nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe. Navodi ovršenika da mu se provedbom ovrhe onemogućava podmirenje drugih dospjelih obveza te mu se narušava pravo na ugled i dobar glas, pritom ne dostavivši niti jedan dokaz za to, čime te tvrdnje ostaju na razini neutemeljenih teza, vjerojatnost kojih nije moguće provjeriti, nisu pravno relevantni za vjerojatnost nastanka štete u smislu članka 65. OZ. Naime, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koja se mora učiniti vjerojatnom prilikom prijedloga za odgodu ovrhe ne može biti ona šteta koja bi nastala po samom redovnom tijeku ovršnog postupka, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu, a pritom ovršenik nije učinio vjerojatnim ni nemogućnost da se od ovrhovoditelja naplati u postupku protuovrhe. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točci II. izreke ovog rješenja.

U Zadru, 14. svibnja 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Tina Jelovac Milošević

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćnici