REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1706/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja VJESNIK d.d. u likvidaciji, OIB 83180487843, Zagreb, Slavonska avenija 4, kojeg zastupa punomoćnik Josip Pažin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, protiv tuženika HANZA MEDIA d.o.o., OIB 79517545745, Zagreb, Koranska ulica 2, kojeg zastupa punomoćnik Vedran Vusić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o., u Zagrebu, Radnička cesta 22, radi naknade štete, nakon javne, glavne rasprave zaključene 17. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 15. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku HANZA media d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB: 79517545745, isplatiti tužitelju VJESNIK d.d., u likvidaciji, Zagreb, Slavonska avenija 4, OIB: 83180487843, novčani iznos od 240.446,36 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 21. prosinca 2021.g. pa do isplate, primjenom kamatne stope koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku HANZA media d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB: 79517545745, da naknadi troškove parničnog postupka tužitelju VJESNIK d.d., u likvidaciji, Zagreb, Slavonska avenija 4, OIB: 83180487843, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim počevši od dana presuđenja pa do isplate primjenom kamatne stope koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena , sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 43.040,00 EUR sa zateznim kamatama počev od 15. svibnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se dio zahtjeva tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.380,00 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

i

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 45.568,54 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su 29. prosinca 2011. tužitelj, kao tiskara, i pravni prednik tuženika, trgovačkog društva EPH media d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB: 07813238579, kao nakladnika, sklopili ugovor o tiskanju i ugovor o postupanju s papirom. EPH media d.o.o. je 25. rujna 2015. pripojena tuženiku. Tuženik je ranije poslovao pod tvrtkom Europa press holding d.o.o. Ugovorom su stranke uredile međusobna prava i obveze u vezi tiskanja novina i časopisa na neodređeno vrijeme. Ugovor je u primjeni od 1. siječnja 2012. do 31. ožujka 2023. Ugovor je prestao sporazumom od 7. prosinca 2022. Tužitelj je za tuženika tiskao dnevne novine "Jutarnji list" na papiru koji mu se obvezao isporučiti tuženik. Obveze su se izvršavale do 13. kolovoza 2021. Od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021. tužitelj nije tiskao "Jutarnji list". Objašnjava da je to zato što mu je tuženik prestao isporučivati papir za tiskanje. U tom razdoblju "Jutarnji list" tiskan je u tiskari Zagreb. Tužitelj je tuženika upozorio na kršenje ugovornih obveza dopisom od 24. kolovoza 2021. Netiskanjem "Jutarnji list" tužitelju je nastala šteta u vidu izmakle koristi. Tužitelj je tuženiku upito opomenu 17. veljače 2022. Navodi da iz komunikacije stranaka proizlazi da se tuženik poziva na višu silu. Ističe da je tuženik isporuku papira ugovorio s VIPAP VIDEM d.d. Vipap videm d.d. je pretrpio kvar postrojenja zbog čega nije mogao isporučiti papir tuženiku. Tuženik nije ispunio svoje ugovorne obveze iz čl. 10. i čl. 3. ugovora, pa tako nije isporučio papir, niti je dostavio pisane narudžbenice s ugovornim podacima. Usluge tiskanja predstavljaju 50 % ukupnih prihoda tužitelja. Objašnjava da se ne radi o višoj sili jer se takav uzrok mogao predvidjeti, izbjeći i otkloniti. Ističe da nema primjene odredbe čl. 343. Zakona o obveznim odnosima. Od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. tužitelj je za uslugu tiskanja novina "Jutarnji list" uprihodio iznos od 12.542.712,51 kn, od kojeg iznosa se umanjuju troškovi te je zarada za tužitelja iznosila 1.187.056,30 EUR / 8.943.875,69 kn. Tužitelj je izradio vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o. iz kojeg proizlazi da bi tužitelj po redovnom tijeku stvari u razdoblju od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021. ostvario prihod od 401.506,61 EUR dok su troškovi 115.490,71 EUR, a zbog čega je tužitelj pretrpio izmaklu korist u iznosu od 286.014,90 EUR. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi tužitelju iznos od 286.014,90 EUR sa zateznim kamatama od 21. prosinca 2021. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj za utuženo potraživanje izdao račune. Stoga tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe. Tužitelj je raspolagao i s osam zadužnica koje je vratio tuženiku. Osporava osnov i visinu. Ne osporava sklapanje ugovora kao i da su ugovori sporazumno raskinuti 7., odnosno 20. prosinca 2022. Navodi da je tuženik novine "Jutarnji list" u razdoblju od 13. kolovoza do 20. prosinca 2021. tiskao kod drugog tiskara Tiskana Zagreb d.o.o. Tako je tuženik postupio zbog nestašice papira na tržištu. Tiskara Zagreb d.o.o. je imala na raspolaganju određene zalihe. Nije postojala mogućnost da tuženik otkupio zalihe Tiskare Zagreb d.o.o. i dostavi tužitelju jer taj papir nije bio kompatibilan s tužiteljevim tiskarskim strojevima. U 2021. vladala je globalna nestašica papira što je općepoznata činjenica. Uslijed pandemije Covid 19 došlo je do nepredviđenih poremećaja na globalnom tržištu tiskarskog papira u cjelini, koje su se posljedice osjećale i u 2021. i u 2022. Papir nije konzumna roba, odnosno nije lako dostupan te se ne može lako nadomjestiti. U Europi posluje tek nekoliko većih proizvođača tiskarskog papira, tako npr. Norske Skog iz Norveške, UPM iz Finske, Vipap videm d.d. iz Slovenije, Papresa iz Španjolske i Papierfabrik Palm GmbH & Co KG iz Njemačke. Tuženik je najveću količinu papira nabavljao od Vipap videm d.d. i manju količinu od UPM iz Finske i to u omjeru od 60 : 40. Tijekom suradnje s Vipap videm d.d., koja je trajala 20 godina, nije bilo nikakvih zastoja, prekida ili neisporučenih pošiljki. Vipap videm d.d. je u srpnju obavijestilo tuženika o nepredviđenom kvaru u postrojenju što je dovelo do višemjesečne obustave proizvodnje papira. Vipap videm d.d. je opskrbljivalo i Glas Slavonije d.o.o., Grafički zavod Hrvatske d.d., Novi list d.d. itd. Kvar na postrojenju Vipap videm d.d. je uzrokovao da na tržištu tiskarskog papira se stvori niz novih kupaca, a ponuda je bila nepovoljna. Odmah po saznanju za izvanrednu situaciju, tuženik se obratio svom drugom dobavljaču UPM iz Finske ali je na tržištu vladala nestašica papira. S istim zahtjevom tuženik se obradio i drugim većim proizvođačima i svuda dobio negativan odgovor. Objašnjava da se radilo o globalnom poremećaju. Odmah po saznanju za nemogućnost isporuke, tuženik se obratio i tužitelju ali ni tužitelj nije bio u mogućnosti nabaviti papir za tiskanje. Održana su dva sastanka u kolovozu i rujnu 2021. na kojim je tužitelj priznao da ne može nabaviti ni on papir, na kojima je pričano o globalnoj nestašici papira i o nemogućnosti da ijedna ugovorna strana pribavi papir za tiskanje. Zadužnice su bile sredstvo osiguranja ispunjenja obveza iz ugovora i tuženik ih je vratio tužitelju po sporazumu iz prosinca 2022. Objašnjava da tuženik svoju obvezu nije mogao ispuniti zbog više sile, odnosno vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora koje se nije moglo spriječiti, otkloniti i izbjeći. Navodi da je takva okolnost situacija na tržištu papira u tom razdoblju. Do povreda ugovornih obveza nije došlo krivnjom tuženika. Osporava nalaz i mišljenje Centra za financijska vještačenja d.o.o. Protivi se da se navedeni nalaz i mišljenje koristi u ovom postupku. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tužitelj u podnesku od 5. studenoga 2024. navodi da se u ovom postupku radi o naknadi štete zbog povrede ugovornih obveza, a ne o isplati po računima. Objašnjava da je zadužnice vratio tuženiku. Uz dosadašnje navode ističe da je u odnosu na zadužnice nastupila apsolutna zastara. Navodi da se tiskarski papir naručuje na bazi prethodno ugovorenih količina te ga je gotovo nemoguće nabaviti izvan tih parametara. Pojašnjava da se radi o ugovornoj količinskoj bazi i to isključivo za poznate kupce. Stoga niti tužitelj nije mogao doći do tiskarskog papira. Nestašica papira nije opće poznata činjenica, niti utječe na odluku u ovom predmetu. Ukazuje da je tuženik dostavio dokaz da se obratio samo DI. Slobodna Dalmacija d.o.o. bila je osnivač Slobodna Dalmacija print d.o.o. koja je u to razdoblje tiskala novine "Slobodna Dalmacija" i "Jutarnji list" za područje Dalmacije, što znači da nije ostala bez papira i da se papir mogao pribaviti. Problem oko nabavke papira se na nikoji način ne može smatrati višom silom u smislu odredbe iz čl. 343. Zakona o obveznim odnosima.

4. Tuženik u podnesku od 20. siječnja 2025. navodi da je poslovanje s papirom u vrijeme pandemije Covid 19 bilo sve samo ne normalno. I prije utuženog razdoblja na tržištu je vladala nestašica novinskog papira. Slobodna Dalmacija print d.o.o. nije tiskala dnevne novine. U poslovanju između stranaka znalo se dogoditi da tužitelj kasni, što je tuženiku uzrokovalo izvanredne troškove prijevoza, koji su se prefakturirali tužitelju. Znalo se dogoditi i var tiskarskog stroja i to po više desetaka puta svake godine kada bi se tiskanje prebacivalo u Tiskaru Zagreb. Navodi da se radi o višoj sili.

5. Tijekom postupka sud je pročitao ugovor o tiskanju (listovi 7. – 12. spisa), ugovor o postupanju s papirom (listovi 13. – 18. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za tuženika (listovi 19. – 54. spisa), sporazumni raskid ugovora o tiskanju (listovi 55. i 56. spisa), sporazum o raskidu ugovora o postupanju s papirom (list 57. spisa), e-mail korespondenciju (listovi 58. – 60. spisa), opomenu pred tužbu (listovi 61. i 62. spisa), račune (listovi 86. – 116. spisa), nalaz i mišljenje iz kolovoza 2024. (listovi 63. – 85. spisa), račune tužitelja (listovi 86. – 116., 194. – 197. spisa), kartice kupca (listovi 117. – 193. spisa), kartica prihoda (listovi 194. – 204., 227. – 241. spisa), kartica prodaje (listovi 205. – 226., 242. – 288. spisa), kamatni list (list 289. spisa), priloge kartici prodaje (listovi 290. – 468. spisa), dopise tuženika upućen tužitelju (listovi 469. – 471., 539. – 547., 592. spisa), terećenja tužitelja (listovi 485. – 538. spisa), e-mailove (listovi 580. – 587. spisa), račune tuženika (listovi 727. – 735., 866. – 896. spisa), terećenja tuženika (listovi 736. – 739. spisa), članak naslova "Nedostatak papira: dostupnost, cjenovni razredi, dnevne dostave i dalje zabrinjava tiskarsku industriju" od 8. listopada 2021. (listovi 905. – 924. spisa), članak naziva "Nestašica papira iz 2021. – sve što trebate znati kako biste planirali u skladu s tim" od 20. siječnja 2022. (listovi 926. – 937. spisa), ovjereni prijevod dopisa Vipapp d.o.o. od 7. srpnja 2021. (listovi 938. – 950. spisa), saslušao svjedoka PI (listovi 958. – 960. spisa), svjedoka VI (listovi 960. – 962. spisa), zakonskog zastupnika tuženika DIĆ (listovi 964. i 965. spisa), svjedoka OI (listovi 965. i 966. spisa), svjedoka AI (listovi 966. i 967. spisa), pročitao nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Ljerke Živković iz Vještačenja Živković d.o.o. od 28. siječnja 2026. (listovi 975. 1152. spisa) te usmeni iskaz stalne sudske vještakinje Ljerke Živković (listovi 1182. – 1185. spisa).

6. Sud nije saslušavao svjedoke ZI, ČI, JI, PIĆ i ĆI. Navedeno stoga jer je od tih dokaznih prijedloga tuženik odustao na pripremnom ročištu 16. travnja 2025. (list 951. spisa).

7. Sud nije koristio članke dostavljene na engleskom jeziku (listovi 547. – 568. spisa), dopis Vipap videm d.d. Krško od 7. srpnja 2021. (list 569. spisa), dopis Vipap videm d.d. od 13. srpnja 2021. (list 570. spisa), dopis od 23. srpnja 2021. (list 573. spisa) jer su sve isprave dostavljene na engleskom jeziku, a ne na hrvatskom jeziku kao službenom jeziku u postupku (čl. 104. ZPP-a).

8. Tužitelj je uz tužbu dostavio vještačenje sačinjeno po Centru za financijska vještačenja d.o.o. iz kolovoza 2024. Tuženik se protivio korištenju navedenog vještačenja kao stručnog dokaza u ovom predmetu. Zbog navedenog, sud nije koristio nalaz i mišljenje iz kolovoza 2024. sačinjen po Centru za financijska vještačenja d.o.o. (listovi 63. – 85. spisa) već je provodio stručno vještačenje po vještakinji određenoj u ovom predmetu, što će biti naknadno obrazloženo.

9. Sud je, također, pročitao i sudsku praksu, koja djeluje snagom svoje pravne argumentacije koja prileži spisu.

10. Raspravnim rješenjem od 17. travnja 2026. (list 1186. spisa) sud je odbio daljnje predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Ovo stoga jer je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, što će biti još dodatno obrazloženo.

11. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

12. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u vidu izmakle koristi u iznosu od 240.446,36 EUR, a koju zaradu je tužitelj mogao očekivati u slučaju ispunjenja ugovornih obveza, odnosno u slučaju da mu je tuženik, kao nakladnik, ispunio svoju ugovornu obvezu te dostavio tiskarski papir na kojem je tužitelj, kao tiskar, mogao ispuniti svoju ugovornu obvezu, odnosno tiskati novine "Jutarnji list" u razdoblju od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021.

13. Između stranaka nije sporno:

- da je tuženik univerzalni pravni sljednik EPH media d.o.o.,

- da su stranke imale poslovnu suradnju dugi niz godina, odnosno 20-tak godina,

- da su sklopile ugovor o tiskanju od 29. prosinca 2011. (listovi 7. – 11. spisa),

- da su sklopile ugovor o postupanju s papirom od 29. prosinca 2011. (listovi 13. i 14. spisa),

- da su sklopile aneks ugovoru o postupanju s papirom od 14. veljače 2018. (listovi 17. i 18. spisa),

- da se tužitelj, kao tiskar, obvezao tuženiku, kao nakladniku, tiskati novine "Jutarnji list",

- da se tuženik, kao nakladnik, po navedenom ugovoru obvezao tužitelju, kao tiskaru, isporučiti tiskarski papir,

- da tuženik, kao nakladnik, nije isporučio tužitelju, kao tiskaru, tiskarski papir,

- da tužitelj, kao tiskar, za tuženika, kao nakladnika, nije tiskao novine "Jutarnji list" u razdoblju od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021.,

- da se u razdoblju od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021. "Jutarnji list" tiskao u Tiskari Zagreb d.o.o.,

- da su dugogodišnju suradnju imali i tuženik i Vipap videm d.d.,

- da su stranke sporazumno raskinule ugovor o tiskanju i ugovor o postupanju s papirom 7., odnosno 20. prosinca 2022. (listovi 55. – 57. spisa).

14. Između stranaka je sporno:

- je li tuženik kriv za neispunjenje ugovorne obveze, odnosno za nedostavu tiskarskog papira (čl. 10. ugovora o tiskanju), kao i nedostavu narudžbenica s ugovorenim podacima (čl. 3. ugovora o tiskanju),

- je li tuženik mogao nabaviti tiskarski papir,

- je li tuženik pokušavao nabaviti tiskarski papir,

- je li na tržištu papira vladala nestašica papira,

- predstavlja li nestašica papira u 2021. opće poznatu činjenicu,

- predstavlja li poremećaj i nestašica tiskarskog papira na tržištu papira višu silu te

- je li tuženik oslobođen u takvoj situaciji odgovornosti za štetu.

15. Kao što je već obrazloženo, između stranaka nije sporno da su sklopile ugovor o tiskanju od 29. prosinca 2011. (listovi 7. – 11. spisa) u kojem je tužitelj tiskar, a pravni prednik tuženika nakladnik. Ugovor uređuje međusobne odnose stranaka u vezi novina i časopisa. Ugovorena je obveza tuženika, kao nakladnika, dostaviti za svaki broj novina i časopisa pisanu narudžbenicu s podacima (broj i datum narudžbenice, naziv novina i časopisa, broj i datum izlaska, format i opseg stranica, vrstu papira i broj stranica za tiskanje u boji, nakladu, broj izdanja, broj primjeraka u paketu i specifikaciju otpreme, podatke o prilozima i ulaganju te ostale podatke) – čl. 3. ugovora o tiskanju. Između stranaka ugovorena je ugovorna obveza tuženika, kao nakladnika, da tužitelju, kao tiskaru, dostavi papir (čl. 10. st. 1. ugovora o tiskanju). Ugovoreno je da je tužitelj, kao tiskar, obvezan izvršiti uslugu tiskanja, pakiranja novina i časopisa (čl. 10. st. 1., čl. 11. st. 1. ugovora o tiskanju). Ujedno je ugovoreno, kao sredstvo osiguranja plaćanja, osam bjanko zadužnica na iznos od 1.000.000,00 kn dok je istovremeno ugovoreno da tužitelj, kao tiskar, nije ovlašten navedena sredstava osiguranja koristiti radi naplate potraživanja po bilo kojoj drugoj osnovi, osim po ugovoru o tiskanju i to samog potraživanja po ugovoru koja nisu plaćena po dospijeću (čl. 15. st. 1. i 2. ugovora o tiskanju). Ugovor je ugovoren na neodređeno vrijeme te se primjenjuje od 1. siječnja 2012., a može se raskinuti, odnosno otkazati po odredbama ugovora (čl. 17. ugovora o tiskanju). Također, ugovoreno je da ako jedna ugovorna strana krši bilo koju odredbu ugovora, druga strana ju je ovlaštena upozoriti, uz ostavljanje naknadnog roka, ako je riječ o obvezi koja je takve prirode da je ispunjenje moguće i u naknadnom roku. U slučaju da rok protekne, a obveza se ne ispuni, strana koja se pridržavala ugovora, ovlaštena je raskinuti ugovor. U takvoj situaciji, neovisno od raskida, ugovornoj strani koja se držala odredbi ugovora pripada pravo na naknadu štete (čl. 16. st. 1.). Ugovorena je i mogućnost otkazivanja ugovora uz otkazni rok od 6 mjeseci (čl. 16. st. 2.).

16. Također, a kao što je već obrazloženo, između stranaka nije sporno da su sklopile ugovor o postupanju s papirom od 29. prosinca 2011. (listovi 13. i 14. spisa), kao i aneks navedenom ugovoru od 14. veljače 2018. (listovi 17. i 18. spisa). Ugovorom o postupanju s papirom stranke su ugovorile da će tužitelj obavljati uslugu tiskanja časopisa, novina i ostalih izdanja, a da tuženik kupuje i dostavlja papir tužitelju o svom trošku (čl. 1. ugovora o postupanju s papirom).

17. Nadalje, između stranaka nije sporno da su sporazumne raskinule ugovor o tiskanju 7. prosinca 2022. (listovi 55. i 56. spisa) i ugovor o postupanju s papirom 20. prosinca 2022. (list 57. spisa). Sporazumnim raskidom ugovora o tiskanju od 7. prosinca 2022. stranke su utvrdile da je tuženik 8. studenog 2022. otkazao ugovor o tiskanju uz otkazni rok od šest mjeseci, a da je tužitelj otkaz zaprimio 15. studeni 2022. Stranke su sporazumno utvrdile da s obzirom na to da se tužitelj nalazi u likvidaciji, to su suglasni da se ugovor sporazumno raskine prije isteka otkaznog roka od šest mjeseci te time stranke suglasno raskidaju ugovor o tiskanju s danom 31. ožujka 2023. (čl. 2.) dok se tužitelj obvezuje tuženiku vratiti zadužnicu (čl. 3.). Iz navedenog sporazuma od 7. prosinca 2022. proizlazi da je tuženik, kao nakladnik, jednostrano otkazao ugovor o tiskanju uz otkazni rok od šest mjeseci, koji je otkaz tužitelj, kao tiskar, zaprimio 15. studenog 2022. Stoga je ugovor o tiskanju trebao prestati važiti istekom otkaznog roka od šest mjeseci, odnosno 15. svibnja 2023., međutim, stranke su ga sporazumno raskinule s danom 31. ožujka 2023. Sporazumnim raskidom ugovorom o postupanju s papirom od 20. prosinca 2022. stranke su utvrdile da je tuženik otkazao ugovor o postupanju s papirom 8. studenoga 2022. uz otkazni rok od 90 dana, dok je otkaz tužitelj zaprimio 15. studenog 2022. Ujedno su stranke suglasno navele da tuženik povlači otkaz ugovora o postupanju s papirom te sada stranke sporazumno raskidaju ugovor o postupanju s papirom s danom 31. ožujka 2023. Navedeni sporazumu nisu od utjecaja na ovaj predmet jer je utuženo razdoblje u ovom predmetu od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021. dok u samim sporazumnijima od 7., odnosno 20. prosinca 2022. ne stoji da bi stranke išta međusobno dogovorile oko potraživanja, odnosno naknade štete u vidu izgubljene koristi utužene u ovom predmetu.

18. Mailom od 23. lipnja 2021. tuženik naručuje količine papire specificirane u tablicama (listovi 577. i 578. spisa).

19. Mailom od 7. srpnja 2021. Vipap obavještava da zbog neplaniranog remonta u tvornici nisu u mogućnosti potvrditi isporuku papira u kolovozu te ukazuju na zastoj u proizvodnji i informaciju da će doći do kašnjenja u tom mjesecu, a točne datume isporuke će poslati sljedeći tjedan (list 577. spisa).

20. Dopisom od istog dana Vipap videm d.d. se obraća svom partneru te ukazuje na neočekivani kvar na kotlu zbog čega je prisiljen obustaviti rad jer može doći do eksplozije parnog kotla. Navodi da su radovi na kotlu u tijeku, a nakon čega je potrebno provesti ispitivanja pod visokim tlakom, propisana slovenskim zakonodavstvom. Utvrđeno je i curenje goriva na ležaju CCR valjka, a što su obvezni spriječiti zbog standarda cestificiranja. Planirani početak rada je 13. srpnja 2021. ako sve bude bilo po planu. U nastavku će ih obavještavati (list 939. – 941. spisa).

21. Dopisom od 13. srpnja 2021. (listovi 943. – 945. spisa) Vipap videm d.d. obavještava ponovno partnera o neočekivanom kvaru i obustavi rada te ukazuje na opasnost od eksplozije. Ističe da su radovi na kotlu uspješno završeni ali da drugi problem curenja goriva na CCR valjku će biti riješeno do 20. lipnja zbog čega se pokretanje proizvodnje na strojevima očekuje 21. srpnja 2021. Tuženik se upućuje da će biti dalje obaviješten.

22. Mailom od **.**.2021. VI, zaposlenik tuženika, obraća se LI, zaposlenici Norskerskog, te pita za situaciju sa isporukom kao i postoji li mogućnost isporuke novinskog papira (list 586. spisa). Na njegov e-mail odgovara LI mailom od 19. srpnja 2021. (listovi 585. i 586. spisa) u kojem ga obavještava da u tom trenutku nisu u mogućnosti napraviti ponudi i ostvariti količine. Ukazuje da je proizvodnja širom Europe u nedostatku recikliranih vlakana, zbog čega je došlo uslijed umanjenog prikupljanja starog papira, pa nisu u mogućnosti osigurati dovoljno sirovina za proizvodnju za već postojeće narudžbe njihovih kupaca. Upućuje ga da se obrati sredinom 2021. kada će ponovno provjeriti stanje. 2. kolovoza 2021. zaposlenici tuženika ponovno postavljaju upit oko stanja u proizvodnji Nurskerskom (list 585. spisa) te dobivaju odgovor da se situacija nije promijenila i da ne mogu ponuditi nove količine (listi 585. spisa). 16. kolovoza 2021. tuženik ponovno postavlja upit oko stanja novinskog papira i njegovu isporuku (listovi 584. i 585. spisa) te istog dana dobiva odgovor da nema dovoljnih količina novinskog papira za ponuditi (list 584. spisa).

23. Dopisom od 23. srpnja 2021. (listovi 947. – 950. spisa) Vipap videm d.d. obavještava svog partnera, ovdje tuženika, ponovno o neočekivanom kvaru na kotlu, obustavi rada, ukazuje na mogućnost eksplozije ali i na curenje goriva na CCR valjku. Ističe da su probleme riješili. Navode da je pokretanje proizvodnje planirano i već je započelo s 19. srpnjem 2021. Objašnjavaju da je došlo do neočekivanog kvara na niskonaponskom kabelu koji strojem opskrbljuje glavne motore u dijelu proizvodnje vlakana na liniji za izbjeljivanje. Objašnjeno je da se radi o tehničkom kvaru, koji je izvan njihove moći, zbog čega ga smatraju višom silom. Ističu da ne mogu predvidjeti kada će započeti proizvodnja jer ovise o vanjskom tehničkom izvođaču za navedeni problem. Upućuju tuženika da naručene količine robe osigura drugdje jer da Vipap neće moći isporučiti količine. Navode da će dostaviti daljnje obavijesti.

24. Iz e-mail korespondencije od 9. kolovoza 2021. (list 58. spisa) proizlazi da se VI, zaposlen kod tuženika, obraća ĆI, zaposlenom kod tužitelja, te ga obavještava da se situacija s papirom iz Krškog nije promijenila na bolje, da imaju papira za tiskanje "Jutarnjeg lista" za tiskanje do srijede te da su nakon toga prisiljeni prebaciti tiskanje na Tiskaru Zagreb. Ujedno u mailu zaposlenik tuženika moli zaposlenika tužitelja za pomoć oko nabave papira. Ističe da će papire za Sportske novosti prebaciti iz Splita, tako da oni ostaju i dalje na tužitelju. Navodi da im je D obećala manju količinu papira dok još čekaju i da se sustav Vipap-a pokrene. Ističe da će broj Studija tiskati na Impressu, a za dalje ne znaju što će. VI moli ĆI da se tužitelj organizira s nastalom situacijom te ističe da je za sve promjene na raspolaganju.

25. U odgovoru od 10. kolovoza 2021. (list 58. spisa) ĆI navodi VI da mu je žao što tuženik ima problema s nabavom papira te ističe da su toga, također, i oni svjesni. Ukazuje da će i oni obaviti razgovore s više dobavljača te da očekuju povratne informacije. Ističu da će učiniti sve što je moguće da pomognu u tom smislu. Navodi da su spremni preuzeti papir i iz Tiskare Zagreb. Ukazuje da prelazak s tiskom u drugu tiskaru povlači pitanje međusobnih ugovornih obveza.

26. Mailom od 24. kolovoza 2021. (list 59. spisa) tužitelj ukazuje tuženiku na kršenje ugovornih obveza.

27. Tuženik odgovara u mailu od 25. kolovoza 2021. (list 59. spisa) te navodi da je zaprimio upozorenje na kršenje ugovornih obveza kao i da je iznenađen reakcijom jer da su u više navrata komunicirali i telefonski i u pisanoj formi. Navodi da je tužitelj upoznat s problemom nedostatka papira na čitavom tržištu Europe i svijeta te nemogućnost nabave papira, a s kojim problem je suočen i sam tužitelj. Ukazuje da se ne radi o kršenju ugovora već o višoj sili te upućuju na sastanak koji će se održati 30. rujna 2021.

28. Dopisom od 24. kolovoza 2021. (list 60. spisa) tužitelj upućuje tuženiku da do 24. kolovoza 2021. nije zaprimio narudžbu po ugovoru o tiskanju, upućuje na ugovorne odredbe te da tuženik krši ugovor zbog čega je dužan snositi štetu.

29. U e-mailu od 2. rujna 2021. (list 575. spisa) vidljivo je da će odluka o pokretanju biti donesena 16. rujna. Mailom od Vipap-a od 12. listopada 2021. (list 576. spisa) vidljivo je da Vipap obavještava tuženika da radi na pokretanju proizvodnje te da ga obavijesti o mjesečnim potrebama ukoliko im uspije pokrenuti stabilnu izradu.

30. Mailom od 22. listopada 2021. (list 59. spisa) dostavlja se podnesak tuženika kojim su osporeni i vraćeni računi tužitelja.

31. Opomenom pred tužbu od 17. veljače 2022. (vjerojatno omaškom navedena pogrešna godina 2021. - listovi 61. i 62. spisa) tužitelj opominje tuženika na kršenje odredbi ugovora zbog čega tužitelj trpi štetu.

32. Uvidom u terećenje br. 20531-1-2, 20532-1-2, 20529-1-2, 20530-1-2, 20559-1- 2, 20560-1-2, 20561-1-2, 20562-1-2, 20563-1-2, 20591-1-2, 20592-1-2, 20593-1-2, 20594-1-2, 20595-1-2, 20642-1-2, 20644-1-2, 20645-1-2, 20646-1-2, 20647-1-2, 20685-1-2, 20686-1-2, 20687-1-2 i 20688-1-2 (listovi 485. – 538. spisa) vidljivo je da je tuženik izdavao terećenja tužitelju na ime štete nastale zbog tiskanja "Jutarnjeg lista" van tuženika u kolovozu 2021., rujnu 2021., listopadu 2021., studenom 2021. i prosincu 2021. Navedena terećenja odnose se upravo na utuženo razdoblje u ovom predmetu počev od kolovoza do prosinca 2021.

33. Dopisom od 15. listopada 2021. tuženik je vratio četiri računa tužitelju te navedene račune osporio i to račune br. 20531-1-2, 20532-1-2, 20529-1-2 i 20530-1- 2 (list 539. spisa). Jednako je postupio s pet računa u dopisu od 2. studenoga 2021. i to račune br. 20559-1-2, 20560-1-2, 20561-1-2, 20562-1-2 i 20563-1-2 (list 541. spisa) kao i u dopisima od 16. studenog 2021. za račune br. 20591-1-2, 20592-1-2, 20593-1- 2, 20594-1-2 i 20595-1-2 (list 543. spis) i dopisu od 5. siječnja 2021. za račune br. 20643-1-2, 20644-1-2, 20645-1-2, 20646-1-2 i 20647-1-2 (list 545. spisa).

34. Mailom od 23. studenog 2021. (listovi 580. i 581. spisa) Vipap obavještava da traju pripreme za pokretanje te pokušavaju ostvariti dogovor oko vraćanja dugovanja.

35. Dopisom od 28. studenog 2023. (list 592. spisa) tuženik je vratio tužitelju osam zadužnica, što tužitelj ne osporava.

36. Iz računa tuženika br. 402-01-4-1, 403-01-04-1, 381-01-04-1, 382-01-04-1, 514- 01-04-1, 439-01-04-1, 13-01-04-2, 25-01-04-2, 81-01-04-1, 606-01-04-1, 530-01-04- 1, 494-01-04-1, 539-01-04-1 (listovi 727. – 735., 740., 866. – 896., spisa) vidljivo je da je tuženik u lipnju, srpnju i kolovozu 2021. ispostavljao tužitelju račune na ime troškova izvanrednog prijevoza, štete zbog neisporučenih primjeraka za maloprodaju te za preplatu, kao i za usluge Impresse plus. Iz terećenja tuženika br. 543-01-04-1, 544-01- 04-1, 545-01-04-1, 546-01-04-1 (listovi 736. – 739. spisa) vidljivo je da je tuženik izdavao tužitelju terećenja u rujnu 2021. na ime usluge tiska i dorade iznad ugovorene vrijednosti za novine "Jutarnji list".

37. Uvidom u članak naslova "Nedostatak papira: dostupnost, cjenovni razredi, dnevne dostave i dalje zabrinjava tiskarsku industriju" od 8. listopada 2021. (listovi 905. – 924. spisa) vidljivo je da članak obrađuje temu što je pandemija Corona virusa uzrokovala na tržištu tiskarskog papira. U članku se navodi da je RI, predsjednik Mwi direct u Lincolnu, Nebraska komentirao da je u svojih trideset godina rada na tržištu papira, kao tiskar, doživio napetosti ali nikada ništa slično onome što su uzrokovale posljedice pandemije. U članku stoji da je papir stabilan proizvod i da mu se cijena mijenja brzo. Cijena papira znatno se povećala 2021. i postaje sve teže kroz vrijeme, što u konačnici znači da kad se ima sreća osigurati pošiljka, termini za dostavu su od 90 – 120 dana, a cijene su skočile za 30 – 40 dana. U članku se obrađuje razlog velikog poremećaja te se navodi da se ne radi samo o jednom uzroku. Pojašnjava se da logistika igra važnu ulogu te da je globalni lanac nabave papira u cijelosti strašno pogođen jer su npr. kontejneri diljem svijeta u vrijeme pandemije napušteni što je uzrokovalo poremećaje u logističkim tokovima te posljedično utječe na vozarine. Članak govori o razgovorima i sa KI i s NI koji navodi da stalno pokušava iznaći rješenja za izradu papira te pojašnjava da je pandemija utjecala i na globalne i na domaće opskrbne lance. Sa sličnim izazovima susrela se i MI iz Mohawk Paper koja upućuje na dostupnost celuloze, kemikalija, folije, kontejnera i paleta te ograničenost nabave cjelokupnog lanca. Pojašnjava da su cijene celuloze narasle do astronomskih razina te da nedostaje i drvna sirovina za palete te ukazuje i na druge probleme oko otpreme i dostave. Članak dalje razrađuje da je poremećaj opskrbe u 2020. i 2021. uzrokovan pandemijom, klimatskim događajima, požarima, što je sve utjecalo ne samo na proizvodnju papira, već i ljepila, folija, vinila i drugih materijala. Nadalje se ističe da nisu samo tiskare te koje pokušavaju pronaći sirovinu, a što još dodatno povećava troškove i smanjuje dostupnost. Povećala se potražnja što je uzrokovalo daljnje probleme. Odgovor na problem je naveden kao potpuni zaokret od tradicionalnih papira za tisak do kartona i valovitog kartona. Problemi će se nastaviti i u 2022. Ukazuje se na nestabilnost u lancu nabave. Navodi se da su se mnogi problemi 2021., koji su postojali prije, vratili znatno snažnije što je za uzvrat dovelo do ekstremnog porasta potražnje za tiskom, kakvu promjenu tvornice papira ne mogu učiniti brzo. Navedeno će dovesti do toga da tvornice papira prodaju samo određenu količinu određenoj tiskari, a koja je to tiskara i koja količina, ovisit će o dobrom odnosu između tiskara i klijenta. U članku se navodi da se pokušavaju osigurati zalihe papira ali da se to vjerojatno neće uskoro promijeniti. Upućuju se da je potrebno pronaći izvore za dugoročnu opskrbu, što zahtijeva više truda na početku. Navodi se da se nedostatku papira ne nazire kraj te se postavlja upit je li takvo što novo normalno. Navodi se da potražnja nadmašuje ponudu, što uzrokuje rast cijena i duže rokove isporuke, a zbog čega će kupci biti prisiljeni smanjiti tiskanje ili jednostavno neće moći čekati osiguranje zalihe papira. Članak predviđa i daljnju napetost na tržištu. Ukazuje na mnoge izazove ali i daje optimističnu naznaku u pogledu budućnosti. Razrađuju se i šest savjeta za kupnju papira na skučenom tržištu, pa se tako predlaže da se traže vrhunske zalihe veće vrijednosti, upućuju se da nije dobro sada, odnosno tada, mijenjati proizvođača, već da je dobro ostati kod trenutačnog dobavljača, nije dobro stvaranje zaliha, ukazuje se da se kupci ne brinu za veličinu rola, predlaže se da je lakše nabaviti papir u listovima nego u rolama te se upućuje na razvijanju odnosa s partnerima na tržištu, u konačnici upućuje se na neke tiskare koje su voljne prodati ili zamijeniti papir, ali se ne navode imena tih tiskara.

38. Članak naziva "Nestašica papira iz 2021. – sve što trebate znati kako biste planirali u skladu s tim" od 20. siječnja 2022. (listovi 926. – 937. spisa) navodi da je pandemija Covid 19 utjecala na globalne lance opskrbe tiskarskog papira. Ukazuje na kašnjenja u prijevozu robe te manjak proizvoda od papira, što obuhvaća ubruse, otpremni materijal, tiskarski materijal, bilježnice, školski pribor, papirnate vrećice, papirnate ručnike itd. Objašnjava se da postoji mnogo različitih čidbenika koji doprinose nestašici papira, pa tako nedostatak radne snage. Brojna su poduzeća u tijeku pandemije prestala s radom preko noći. U tiskarskoj industriji nije se moglo nastaviti raditi na daljinu jer je to takva vrsta posla koja takvo što ne onemogućuje. Do takvih problema došlo je diljem svijeta. Objašnjeno je da je teško proizvode staviti na raspolaganje potrošačima ako su zapeli u transportnom kontejneru u luci. Razdoblje pandemije uzrokovalo je promjene u ponašanju potrošača zbog čega su se tvornice papira prebacile na poslovanje s izrade papira za izradu kartonskih kutija na on line maloprodaju. Učinci takvog stanja vidljivi su na mnoge načine, a posebice na cijeni papira. Teško je zadovoljiti potrebe za papirom, a problemi se samo povećavaju. Upućuju se na nekoliko koraka što mogu umanjiti rizik oko problema, pa tako izrada strategije s dotadašnjim partnerom, osiguranje dovoljno vremena te općenito potreba komunikacije potrebe za papirom. Objašnjava se da se nestašica papira odnosi na 2021. i 2022. te da može utjecati na mnoge projekte.

39. Na glavnoj raspravi 3. srpnja 2025. sud je saslušao svjedoka PI (listovi 958. – 960. spisa) koji je naveo da je zaposlenik tužitelja. Rekao je da stranke surađuju dugi niz godina od 2011. Naveo je da su stranke sklopile ugovor o tiskanju te da je suradnja funkcionirala na način da je tuženik isporučivao papir, a tužitelj tiskao. Tako je sve funkcioniralo do polovice srpnja 2021. Tada je tuženik počeo imati probleme s nabavom papira. Tuženik nije mogao nabaviti papir. Papir nije mogao nabaviti ni tužitelj. Pojasnio je da se takva roba ugovara u određenim količinama godinu dana unaprijed. Zbog toga je tiskanje prešlo na Tiskaru Zagreb. Tuženik je surađivao s Vipap videm, koji su bili u problemima. Cijelo poslovanje tužitelja ovisilo je o tiskanju "Jutarnjeg lista". Stoga su kontaktirali tuženika. Dobili su odgovor da se Vipap videm pokvario stroj i da se radi o višoj sili. Takvo što im je bilo čudno jer kada se njima pokvario stroj, onda bi takvo što tuženik tužitelju naplatio. Tuženik je ostvarivao tužitelju 50 – 53 % ukupnih prihoda, a od toga se na "Jutarnji list" odnosilo 90 %. Zbog toga je prestanak tiskanja "Jutarnjeg lista" značio ključ u bravu. Prekid tiskanja trajao je do kraja prosinca 2021. Objasnio je da papir nije roba koja se proizvodi za zalihe, već se krajem tekuće godine ugovaraju količine za sljedeću godinu. Svi dobavljači svojim kupcima nastoje isporučiti ugovorene količine. Nikad se nije dogodilo da tuženik ne isporuči tužitelju papir do ovog događaja iz 2021. Znalo se dogoditi da tužitelj tuženiku ne može isporučiti uslugu, pa je tako tužitelj znao kasniti ili bi imao kvarove na strojevima, što mu je tuženik sve naplatio. Tužitelj je za 50 % svojih klijenata nabavljao papir. Tuženik je nabavljao papir i od drugih dobavljača. Tuženik mu se obratio u srpnju 2021. da mu tužitelj nabavi papir ali tužitelj nije mogao nabaviti papir. S papirom je uvijek bilo natezanja ali već problem je bio u cijeni, a ne samo količini. Bilo je poremećaja na tržištu papira od 1. siječnja 2020. ali sve su novine na svijetu nastavile izlaziti. I u to vrijeme ali i inače smanjuje se broj stranica i tiraža novina.

40. Na istoj glavnoj raspravi sud je saslušao svjedoka VI (listovi 960. – 962. spisa) koji je rekao da je zaposlenik tuženika. Naveo je da su stranke surađivale 20 – 30 godina, više manje uspješno. Dobavljač papira za tuženika bio je Vipap videm. za utuženo razdoblje papir je naručeni plaćen ali nije isporučen. Papir nije lako nabaviti. Svaka tiskara ima jednog glavnog i jednog do dva sporednih dobavljača. U cijeloj Europskoj uniji postoje osam proizvođača novinskih papira. Tuženiku je 70 % papira nabavljao Vipap videm. I s Vipap videm rade dugi niz godina. Suradnja s Vipap videm bila je normalna, ništa nije ukazivalo na problem koji se dogodio. Vipap videm je zaustavio proizvodnju i otišao u predstečaj. Radilo se o lipnju 2021. Kad se to dogodilo, odmah su javili tužitelju i ukazali na mogući problem. Tražili su sve moguće dobavljače papira. Svog drugog dobavljača UPM tražili su povećanje količina, što je on i ostvario unutar svojih mogućnosti. Papir su tražili i od tužitelja. U srpnju su još imali papira pa sve do polovice kolovoza kada više nisu imali papira. Zbog toga su obavijestili tužitelja da će preći u Tiskaru Zagreb, a da će sva ostala izdanja i dalje ostati kod tužitelja. Nisu imali nikakvu mogućnost nabaviti papir za tiskanje, a što im je bio plan. Jedina opcija bila je da prestanu tiskati "Jutarnji list". Smanjili su broj stranice i tiražu i "Jutarnjeg lista" i drugih tiskovina, kako bi smanjili upotrebu papira. Imali su dobre odnose i s tužiteljem i s Tiskarom Zagreb. Tiskara Zagreb nije surađivala s Vipap videm pa su oni imali papira. Tiskara Zagreb bi im i posudila potrebni papir ali širina role nije odgovarala strojevima koje je tužitelj imao. Vratili su tiskanje k tužitelju u prosincu 2021. kad je Vipap videm pokrenuo proizvodnju. Kod tužitelja je cijelo vrijeme ostalo tiskanje Sportskih novosti i Studija. Količine papira se naručuju na razini godine od određenog proizvođača. Odstupanja mogu biti samo par posto od ugovorenih količina. Ovakva situacija i slučaj s Vipap videm je nenadoknadiv. Nikad do tad se nije dogodilo da Vipap videm ne može isporučiti ugovoreni papir. Znalo se dogoditi da kasne ali kašnjenja su bila redovita. Znali su teretiti tužitelja za kašnjenja ali samo za troškove koje je tuženik imao prema trećima. Tiskanje u Tiskari Zagreb morali su sami organizirati. Nikad im se nije dogodilo i da drugi dobavljač UPM ne isporuči papir. Od 1. siječnja 2020. došlo je do ozbiljnog poremećaja na tržištu papira.

41. Na glavnoj raspravi 7. listopada 2025. sud je saslušao svjedoka OI, zaposlenika UPM-a (listovi 965. i 966. spisa) koji je naveo da je u drugoj polovici 2021. došlo do nestašice papira i rasta cijene za tri puta. Bio je problem osigurati ugovorene količine papira, a kamoli dodatne zahtjeve. Tuženiku su osigurali količine samo za Sportske novosti, a preko toga nije bilo mogućnosti doći do daljnjih količina papira. U to vrijeme svi kupci, ne samo tuženik, tražili su papir. Do nestašice papira došlo je zbog pandemije Covid 19 i to zbog toga što se iz iste sirovine, odnosno otpadnog papira proizvodilo vrećice, omoti, što je dovelo do problema u nabavi papira. Problem je trajao od lipnja 2021. do kraja 2021., odnosno prvog kvartala 2022., tj. 15 mjeseci, okvirno 15 – 18 mjeseci. Koliko je njemu poznato Vipap videm je imao problem u poslovanju 2021., nisu proizvodili papir te su ušli u financijsku blokadu.

42. Na istoj glavnoj raspravi sud je saslušao svjedoka AI (listovi 966. i 967. spisa), zaposlenika Grafičkog zavoda Hrvatske, koji je rekao da se u 2021. dogodio potpuni nedostatak papira na tržištu te povećanje cijene za sto posto. I on je bio vezan za Vipap videm. Općenito je nedostajao papir, a uz to Vipap videm je imao problem s poslovanjem. Količine se nisu mogle ispoštovati ni od jednog dobavljača. On osobno je tražio papir po zalihama u Europi. I Grafički zavod Hrvatske je imao probleme jer nije mogao ispoštovati ugovorne količine, a kamoli nove kupce, koje uopće nije mogao ispuniti. Naveo je da ga je kontaktirao TI iz Vipap videm i tražio prepuštanje jedne isporuke tuženiku, što on nije prihvatio, a to je bilo u lipnju ili srpnju 2021. Teškoće s Vipap videmom su trajale do kraja 2021. Početkom 2022. počelo se stabilizirati tržište ali su cijene i dalje bile ekstremno visoke te su se normalizirale krajem 2022. S tuženikom surađuju od travnja 2023. Nestašica papira na tržištu trajala je od travnja 2021. pa do prvog kvartala 2022., koji je isto bio izazovan, a kada se tržište normaliziralo samo u odnosu na količine papira, ali ne u odnosu na cijene papira.

43. Na istoj glavnoj raspravi sud je saslušao i zakonsku zastupnicu tuženika DIĆ (listovi 964. i 965. spisa) koja je navela da je krajem kolovoza ili rujan bila na sastanku, koji je bio organiziran zbog nestašice papira. Tuženik je već i prije obavijestio tužitelja o nestašici papira. Tuženik je od tužitelja tražio da pokuša i tužitelj pribaviti papir ali mu je tužitelj rekao da ne može doći do papira. Stanje je bilo takvo da se do papira ne može doći na globalnom tržištu. Kada se vratila mogućnost pribave papira tuženik je tiskanje vratio na tužitelja. U utuženo vrijeme tiskali su u Tiskari Zagreb jer je ona imala papir. Papir su nabavili od nekoliko dobavljači ali ne zna točno od kojih.

44. Sud je prihvati iskaze svih saslušanih svjedoka i zakonske zastupnice tuženika. Ovo stoga jer su svi svjedoci i zakonska zastupnica tuženika iskazivali suglasno jedan drugome, potvrđivali međusobne navode, a posebice stoga što su u svojim iskazima potvrđivali i navode iz isprava u spisu, pa tako i e-mail korespondencije, dopisa te novinskih članaka.

45. Sud je proveo i vještačenje po Ljerki Živković iz Vještačenja Živković d.o.o. koja je sačinila nalaz i mišljenje od 28. siječnja 2026. (listovi 975. – 1016. spisa). Iz nalaza i mišljenja od 28. siječnja 2026. proizlazi da je tužitelju zbog netiskanja "Jutarnjeg lista" u razdoblju od 13. kolovoza do 20. prosinca 2021. nastala šteta po osnovi izmakle koristi u iznosu od 240.446,16 EUR.

46. Na nalaz i mišljenje od 28. siječnja 2026. prigovorio je tuženik u podnesku od 2. ožujka 2026. (listovi 1162. – 1166. spisa). Tužitelj nije imao prigovora te je sukladno nalazu i mišljenju postavio tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 240.446,36 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 21. prosinca 2021. do isplate (listovi 1169. i 1170. spisa). Tuženik je u podnesku od 25. ožujka 2026. (list 1171. spisa) predložio da se vještakinja prvo pisano očituje.

47. Vještakinja se prvo pisano očitovala u podnesku od 27. ožujka 2026. (listovi 1172. – 1179. spisa). Pojasnila je da su sva odstupanja na koja je tuženik ukazao predstavljala tehničku omašku u pisanju na način da je umjesto kom navedena valuta kn, što ne utječe na matematičku točnost izračuna niti njene zaključke.

48. Radi prigovora tuženika sud je pozvao vještakinju na glavnu raspravu 17. travnja 2026. zbog usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Vještakinja Živković je prilikom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja ostala kod pisano sačinjenog nalaza i mišljenja od 28. siječnja 2026. te pisanog očitovanja od 27. ožujka 2026. Navela je da je nalaz i mišljenje izradila koristeći se podacima u slučaju požara u zgradi Vjesnika, što je predstavljalo višu silu. Koristila je podatke koje je dostavila uz nalaz i mišljenje. Doista prihvaća prigovor tuženika u odnosu na usporedbu poslovnih prihoda i potraživanja od kupaca na str. 12. nalaza i mišljenja ali takvi podaci nemaju apsolutno nikakav utjecaj u izračunu izgubljene dobiti, već je izračun dan u tabeli 2. na str. 16. nalaza i mišljenja, gdje je iskazan pregled svih časopisa i dnevnih novina, koje je tužitelj tiskao za tuženika, pa su tako opisane sve dnevne novine i časopisi. Ako se uzme omjer Jutarnjeg lista prema svim ostalim časopisima koje je tužitelj tiskao za tuženika tada proizlazi da na Jutarnji list otpada 9.945.852,00 kn ili 23 % od ukupnog prometa s tuženikom. Objašnjava da se na tuženika odnosi udio Jutarnjeg lista/ukupni kupci 22,95 %, a udio Jutarnjeg lista/Hanza media je 46,7 %, što je sve opisano u tabeli 2. Odgovorila je da je broj komada 55.558 dok je ukupna osnovica 31.779,18. Pojasnila je da na uvidu nije imala sve račune, već je raspolagala s računima izbranim slučajnog odabira, a odnose se na fakture u spisu. Zbog požara nije ni mogla doći do daljnje dokumentacije. Podatke o komadima i osnovici iz računa unosila je u svoju tablicu. Ujedno je navela da je uzela u obzir mutacije i opseg ploče. Navela je da se radi o cijeni koja stoji u fakturu, a iznosi 0,5720. Jedinična cijena ploče za potrebe mutacije je 58,00 kn. Pojasnila je da je broj ploča za mutaciju od 40 komada pribrojala količini tiskanih novina od 55.558. Tu zbrojenu količinu unijela je u svoju tablicu br. 6., pod red. br. 8., na listu 24. nalaza i mišljenja, odnosno listu 998. spisa. Neto vrijednost je 34.331,00 kn. Kalkulacija je osnovica fakture. Neto vrijednost je 34.331,00 kn osnovica iz fakture koja je priložena na listu 17. nalaza. U odnosu na fakturu koja je skenira na listu 17. doista je uzeto u obzir i opseg ploče i mutacije. Međutim, također, je uzeto u obzir i osnovica neto vrijednosti koju je tužitelj fakturirao tuženiku, a to je 34.331,18 kn. Objasnila je da vještači na temelju knjigovodstvene dokumentacije te je te podatke izvukla iz naveden dokumentacije. U tabeli 6. navedene su količine koje tuženik osporava iz razloga jer u istim količinama su zbrojene opseg ploče i ploče za mutacije koje su znatno veće vrijednosti od same vrijednosti tiska Jutarnjeg lista. Glede tih količina tužitelj je to sve fakturirao tuženiku jer i konkretno za predmetu fakturu je fakturirana osnovica od 34.331,00 kn što je uzeto u obzir i iskazano u tabeli. Nije izlučila koliko se odnosi na tiskanje Jutarnjeg lista, a koliko je komada bilo opseg ploča i ploča za mutacije po svakoj fakturi jer nije mogla izlučiti koliko su ukupno korišteni opseg ploča općenito, a koliko na Jutarnji list, odnosno koliko je ploča za mutaciju korišteno u vrijednosti osnove iz fakture već je korišteno ono što je nesporno tužitelj fakturirao tuženiku. Objasnila je da je ukupna korištena količina krivo iskazana, posebice pritom kriva količina ploča za potrebe mutacije. Ovo stoga što taj parametar i to točno broj ploča za potrebe mutacije ne bi trebao biti iskazan u ukupnim količinama te time ne bi trebao biti iskazan u nalazu i mišljenju. Ploče za mutacije nemaju veze s komadom novina. Ploče za mutaciju ne utječu na cijenu novine koje se kupuju na tržištu. Navela je da je za troškove alokacije koristila troškove i ključeve tužitelja jer tužitelj detaljno i precizno vodi troškove po jedinici proizvoda. Nije koristila preostale troškove iz razloga jer tužitelj vrši alokaciju prema knjigovodstvenim podacima raspored troškova po mjestu troška, a što je opisano u t. 244. nalaz na listu 21. vještačkog nalaza. Iz toga je vidljivo da tisak Jutarnjeg lista se odnosi na proizvodnju novinskog tiska i troškovi su iskazani u iznosu od 3.634.418,32 kn, tabele 4. nalaza. U prilogu vještačkog nalaza nalazi se bruto bilanca gdje su iskazani podaci po svakom kontu, a što je opisano u tabeli 5. vještačkog nalaza, koji su proknjiženi i odnose se na mjesto troška proizvodnja na novinski tisak. U podnesku od 27. ožujka, na str. 7. pod točkom g) i na str. 8. očitovala se na prigovore tuženika u pogledu alokacije troška. Napomenula je da je u 2021. tužitelj ostvario gubitak od 7.700.000,00 kn i da taj gubitak nije alocirala u omjeru od 23 %, što bi značilo da je izgubljena dobit 1.400.000,00 kn, nego je utvrdila prema izračunima u nalazu i mišljenju. Udio radne snage za Jutarnji list u odnosu na ukupni trošak zaposlenika u 2020. iznosi 39,533 kn, list 994. spisa. Objasnila je da je tužitelj iskazao da je cijenu sata obračunao u iznosu od 39,194 kn, a matematičkim izračunom cijena radnog sata iznosi 39,533 kn. Nije raspolagala s podacima iz kojih bi proizlazila razlika u cijeni sata za 0,04 EUR. U novinskoj rotaciji je 26 djelatnika koji imaju vrlo niske plaće, blizu minimalca, dok je prigovor tuženika da bi taj prosjek trebao izračunati na sve djelatnike 180. Vještakinja smatra da bi to dovelo do netočne kalkulacije jer zaposlenici u marketingu ili upravi imaju znatno viši koeficijent, pa bi to značajno utjecalo na cijenu strojnog sata. Objasnila je da je u novinskom tisku zaposleno 26 djelatnika. Ukazala je da je najveći trošak kupnja skupih strojeva, a koji se ne nabavljaju svaku godinu. Navela je da u tabeli 7. vještačkog nalaza raspored poslova prema knjigovodstvenim podacima tužitelja i po svakom kontu, koji se odnosi na radnu jedinicu novinskog tiska. Objasnila je da nema iskustva i znanja za drugačiju alokaciju proizvoda jer je za takvo što potrebno poznavati cjelokupni proces proizvodnje ne pratiti cjelokupnu proizvodnju i troškove i to od strane više stručnjaka. Po njoj upravo je tužitelj na taj način i vodio troškove. Ponovila je da su svi troškovi alocirani prema bruto bilanci. Nije ulazila u suštinu i način vođenja bruto bilance po tužitelju jer takvo što nije ni bio njezin zadatak. Financijska izvješća radi revizija. Većinski vlasnik tužitelja je država i daje suglasnost na financijska izvješća. U javno objavljenim financijskim izvješćima revizori su zauzeli stav da oni pokazuju istinito i točno prikazivanje svih poslovnih promjena, a isto tako je i u osnovnom nalazu i citirala financijska izvješća, gdje se baš akceptira ova sporna godina i to je prikazano na listu 14. nalaza i mišljenja.

49. Nakon usmeno iznesenog nalaza i mišljenja tuženik je ustrajao kod dosadašnjih prigovora. Tuženik je naveo da je sama vještakinja navela da nema dovoljno znanja i da nije raspolagala s potrebnom dokumentacijom. Tuženik nije stavio nikakve daljnje dokazne prijedloge u vidu kakvog dopunskog vještačenja, kombiniranog vještačenja ili provođenja novog vještačenja. Tužitelj nije imao prigovora na usmeno izneseni nalaz i mišljenje.

50. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje Živković jer je sačinjen stručno, detaljno te sve matematički prikaznao, a izrađen je na temelju isprava koje prileže spisu. Točno je da je nalaz i mišljenje izrađen na temelju pojedinih izabranih računa ali upravo računa koji su u sudskom spisu dok istovremeno vještakinja do daljnjih, novih računa nije mogla doći zbog požara u zgradi Vjesnika. Vještakinja nije navela da su joj za izradi nalaz i mišljenja i davanju stručnog odgovora bili potrebni bilo kakvi daljnji računi, ili bilo kakve druge isprave. U odnosu na alokaciju troškova vještakinja jest navela da je koristila podatke tužitelja, koji podaci su provjerljivi na temelju isprava u spisu, dok za bilo kakvi drugi odgovor u pogledu alokacije troškova bi trebalo provesti kombinirana vještačenja s vještacima koji poznaju cjelokupni proces proizvodnje i tiskanja kod tužitelja. Takav dokazni prijedlog tuženik nije dalje stavljao u postupku.

51. Međutim, valja navesti da nema ni potrebe ulaziti u samu visinu tužbenog zahtjeva jer je ovaj sud stava da nema pravne osnove za prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

52. Prema odredbi iz čl. 336. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj:

35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO) ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane. Ugovor ima učinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je što drugo ugovoreno ili što drugo proizlazi iz naravi samog ugovora (st. 2.).

53. Prema odredbi iz čl. 342. st. 1. ZOO-a vjerovnik u obveznom odnosu ovlašten je od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je dužan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. Kad dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio (st. 2.). Za štetu zbog zakašnjenja s ispunjenjem odgovara i dužnik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispunjenje (st. 3.).

54. Prema odredbi iz čl. 208. st. 1. ZOO-a obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemoguće zbog okolnosti zbog kojih dužnik ne odgovara. Dužnik mora dokazati okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost (st 2.).

55. Prema odredbi iz čl. 343. ZOO-a dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

56. Prema odredbi iz čl. 1045. st. 1. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

57. Kao što je već obrazloženo, između stranaka nije sporno da su sklopile ugovor o tiskanju i ugovor o postupanju s papirom, kao i aneks navedenom ugovoru o postupanju s papirom. Ujedno nije sporno da su se ugovorima stranke obvezale poslovati na način da tuženik, kao nakladnik, tužitelju, kao tiskaru, isporuči papir za tiskanje, a tužitelj, kao tiskar, za tuženika, kao nakladnika, izvrši tiskanje novina i časopisa na isporučenom papiru. Time proizlazi zaključak da je upravo tuženik, kao nakladnik, dužan prvo ispoštovati i izvršiti svoje ugovorne obveze i to dostaviti tiskarski papir po čl. 10. st. 1. ugovora o tiskanju i čl. 1. st. 1. ugovora o postupanju s papirom. Ujedno je tuženik, kao nakladnik, obvezan izvršiti i svoju ugovornu obvezu dostave pisane narudžbenice sa svim potrebnim podacima po čl. 3. st. 1. ugovora o tiskanju. Tek kada tuženik, kao nakladnik, izvrši svoje prethodno navedene i opisane ugovorne obveze, tuženik može pristupiti izvršavanju svoje ugovorne obveze, a to je tiskanje novina i časopisa, odnosno ovdje konkretno novina Jutarnjeg lista po čl. 10. st. 1. ugovora o tiskanju.

58. Nadalje, između stranaka nije sporno da tuženik nije isporučio tužitelju tiskarski papir, a zbog čega tužitelj za tuženika nije mogao tiskati novine "Jutarnji list" u razdoblju od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021. Iz navedenog sud zaključuje da tuženik, kao nakladnik, nije ispunio svoje ugovorne obveze po čl. 10. st. 1. i čl. 3. st. 1. ugovora o tiskanju.

59. Međutim, sud je ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, utvrdio da tuženik svoje prethodno navedene i opisane ugovorne obveze nije mogao ispuniti zbog nemogućnosti pribavljanja papira.

60. Nemogućnost nabavljanja papira tijekom 2021. sud je u konkretnom predmetu ocijenio kao višu silu, odnosno sud je nemogućnost nabavljanja papira nastalu uslijed globalnog nedostatka papira na tržištu u EU i na cjelokupnom svjetskom tržištu ocijenio kao vanjsku, izvanrednu, nepredvidivu okolnost, koja je nastala poslije sklapanja ugovora, a koju tuženik nije mogao spriječiti, otkloniti i izbjeći.

61. Stoga je sud zaključio da se tuženik, kao dužnik, oslobađa za štetu koja je uzrokovana tužitelju netiskanjem novina "Jutarnjeg lista" u utuženom razdoblju počev od 13. kolovoza 2021. do 20. prosinca 2021.

62. Navedeno stoga jer iz novinarskih članaka, koji u prijevodu prileže spisu, a u kojima su naznačeni različiti predstavnici različitih tiskara i osobe u tiskarskoj industriji, kao i iz iskaza svih svjedoka i zakonske zastupnice tuženika, proizlazi da se radi o globalnom nedostatku papira na tržištu, koji se pokazao tijekom druge polovice 2021. i trajao do početka prvog kvartala 2022. Navedeni nedostatak papira uzrokovan je, među ostalim, pandemijom Covid-19, zbog čega je od iste sirovine, odnosno otpadnog papira tiskarska industrija trebala proizvodi druge proizvode, pa tako pakiranja, omote, papirnate ubruse itd. uz tiskarski papir.

63. Sud je utvrdio da je tuženik imao dugogodišnju suradnju sa svojim dobavljačem i opskrbljivačem papira koji ga je opskrbljivao u omjeru od 70 % papira za potrebe poslovanja tuženika Vipap videm iz Slovenije. Ujedno je sud utvrdio da se nikada nije dogodio slučaj u cjelokupnoj dugogodišnjoj suradnji između tuženika i Vipap videm da Vipap videm ne ispoštuje ugovorene količine i da ne dostavi ugovorene količine papira. U utuženom razdoblju Vipap videm je prestao proizvoditi zbog očito tri različita kvara koja su se pojavila na postrojenju Vipap videm-a, a zbog čega je Vipap videm obustavio proizvodnju u drugoj polovini 2021. Također, u istom razdoblju Vipap videm je prolazio kroz financijske poteškoće.

64. Međutim, sud je utvrdio da je tuženik, odmah po obavijesti, koju je zaprimio od Vipap videm-a, problem oko neisporuke papira ustrajano i uporno nastojao riješiti, kako više puta sa samog Vipap vide-a, tako i sa svojim drugim i preostalim dobavljačem UPM-om, tako i sa Tiskarom Zagreb d.o.o. ali i sa samim tužiteljem. Iz iskaza svjedoka sud je utvrdio da je tuženik pokušao problem neisporuke papira riješiti i s drugim dobavljačima sa kojima nije surađivao. Valja navesti da su navedeno potvrđivali svi saslušani svjedoci i zakonska zastupnica tuženika. Svi saslušani svjedoci i zakonska zastupnica tuženika su suglasno i jasno iskazivali da je došlo do globalnih poremećaja na tržištu papira, da se papri nije mogao nabaviti, da je jedan od razloga tome i pandemija Covid-19, da papir nije komercijalna roba, da papira nema na zalihama, već se naručuje jednom godišnje, pred kraj godine za sljedeću godinu u ugovornim količinama te da postoji na tržištu EU samo nekoliko većih proizvođača papira.

65. Sud je utvrdio da je tuženik problem opskrbe papira pokušao riješiti s Tiskarom Zagreb d.o.o. na način da Tiskara Zagreb d.o.o. posudi papir tuženik, koji bi onda on dostavio tužitelju za tiskanje novina "Jutarnjeg lista" ali je ujedno sud iz navedenog utvrdio i zaključio da se na taj način nije mogao riješiti problem nedostatka papira za tiskanje Jutarnjeg lista. Ovo stoga jer veličina rola papira s kojim je raspolagala Tiskara Zagreb d.o.o., a koja nije surađivala s Vipap videm d.d., nije svojom veličinom rola odgovarao strojevima koje je imao i na kojima je radio tuženik.

66. Uz navedeno, sud je utvrdio, a što između stranaka nije ni sporno, da čim je Vipap videm d.d. pokrenuo svoju proizvodnju, to je tuženik tiskanje novina Jutarnjeg lista vratio na tužitelja.

67. Također, sud je utvrdio i da je tuženik pokušavao da šteta tužitelju bude čim manja pa je tako pribavio dovoljno papira da određene novine i tiskovine, pa tako Sportske novosti i Studio i u utuženom razdoblju ostanu na tužitelju, što između stranaka, također, nije sporno.

68. Ujedno, valja navesti da je sud utvrdio, a što, također, između stranaka nije sporno, da su tužitelj i tuženik surađivali 20-tak godina i da se do sredine 2021. nikada nije javio problem takve vrste koji se pojavio sredinom 2021., odnosno da je došlo do okolnosti da tuženik tužitelju nije isporučio papir za tiskanje. Navedenu (ne)učestalost pojave ovakvog problema sud je posebice, među ostalim, uzeo u obzir prilikom ocjene i utvrđivanja radi li se o višoj sili po odredbi iz čl. 343. ZOO-a.

69. Nadalje, sud je ujedno utvrdio, a što, također, između stranaka nije sporno, da je tuženik surađivao i s Vipap videm d.d. na dugogodišnjoj razini te da se i u toj poslovnoj suradnji nikada nije dogodio problem kakav se dogodio sredinom 2021., odnosno da Vipap videm d.d. ne isporuči tuženiku ugovorenu količinu papira za tiskanje. U ovu (ne)učestalost u pojavi problema sud je cijeni pri utvrđivanju više sile, odnosno isključenja odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

70. Uz sve prethodno navedeno, sud je pri utvrđivanju više sile, uzeo u obzir da su svi iskazivali da je papir sirovina koja je nabavlja unaprijed godinu dana i ugovorenim količinama i da nije uobičajeno u poslovanju da se raspolaže sa njegovim zalihama, osim koji manji postotak.

71. Valja navesti da bi sud uzeo u obzir navode tužitelja da se radi o slučaju da je problem bio samo na razini postojanja, odnosno kvarova kod Vipap videm d.d., međutim, navedeno nije bilo tako jer je problem postojao, kako zbog specifičnosti proizvoda, tako posebice zbog pandemije covid-19 te preusmjeravanja sirovine na druge proizvode. Pandemija i ono što je sa sobom nosila, poput konkretno ovdje preusmjeravanja sirovine na druge proizvode (pakiranja itd.) jest zaista viša sila te ispunjava sve kvalifikacije iz čl. 343. ZOO-a.

72. Uz navedeno, valja posebice istaknuti da su stranke pravovremeno bile obaviještene o svemu, kako između sebe, tako i dobavljača. Također, tuženik je poduzeo sve što se moglo razumno očekivati u poslovanju da pribavi nove količine papire (pokušao pribaviti od Vipap videm d.d., od Grafičkog zavoda, od tužitelja, od UPM-a, od drugih dobavljača itd.).

73. Dakle, valja zaključiti sud nije uzeo da je kvar postojanja kod Vipap videm d.d. viša sila već je viša sila nemogućnost pribave novih količina papira na tržištu papira tijekom 2021.

74. Pritom sud nije uzeo u obzir da se radi o općepoznatoj činjenici već ju je utvrdio iz stanja spisa (iskazi svjedoka, zakonske zastupnice tuženika, e-mail korespondencija, dopisi, novinarski članci itd.) dok tužitelj nije, sukladno odredbi iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, dokazivao i/ili osporavai i dokazao suprotno.

75. Stoga je sud zaključio da se tuženik, kao dužnik, oslobađa odgovornosti za štetu jer je dokazao da ugovornu obvezu dostave tiskarskog papira nije mogao ispuniti zbog nemogućnosti dostave novinskog papira za tiskanje uslijed globalne krize na tržištu papira tijekom 2021., odnosno više sile u smislu odredbe iz čl. 343. ZOO-a.

76. Slijedom iznesenog, valjalo je odlučiti kao u t. I. izreke.

77. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. i 107/2025. - dalje u tekstu: Tarife).

78. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tuženiku valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 4.304,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, trošak sastava podnesaka od 11. travnja 2025., 3. ožujka 2026. i 26. ožujka 2026., za svaki iznos od 4.304,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 16. travnja 2025., 3. srpnja 2025., 7. listopada 2025. i 17. travnja 2026., za svako po iznos od 4.304,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV(25 %). Stoga je tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 43.040,00 EUR sa zateznim kamatama počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP- a, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a po kamatnoj stopi koja se primjenjuje u ostalim odnosima ugovorima, zbog čega je odlučeno kao u t. II. izreke.

79. Međutim, valjalo je odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška sastava podneska od 21. siječnja 2025. jer nije bio potreban za vođenje parnice u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a. stoga je odlučeno kao u t. III. izreke.

80. Tužitelj je u tužbi tražio isplatu iznosa od 286.014,90 EUR dok je u podnesku od 11. ožujka 2026. tražio isplatu iznosa od 240.446,36 EUR. Navedenom povlačenju tužbe tuženik se nije protivio. Stoga je na temelju odredbe iz čl. 193. st. 2. ZPP-a valjalo riješiti kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 15. svibnja 2026.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 663,61 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. kal. 30 dana