Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: P-444/2024-40

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima ZOU Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima iz Križevaca, protiv 1. tuženika EO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika NO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika RO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženih, 15. svibnja 2026.

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pokojnog BO, OIB: [osobni identifikacijski broj] čini samo suvlasnički dio od 3/12 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2, dok 4/12 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2 predstavlja vlastitu imovinu tužiteljice LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] a 1/12 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2 predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] što su joj tuženi, EO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem ove presude izvrši upis uknjižbe prava suvlasništva u 5/12 suvlasničkog dijela 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u djelu koji glasi: „Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pokojnog BO, OIB: [osobni identifikacijski broj] čini samo suvlasnički dio od 1/12 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2, dok 4/12 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2 predstavlja vlastitu imovinu tužiteljice LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] a 1/12 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2 predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] što su joj tuženi, EO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem ove presude izvrši upis uknjižbe prava suvlasništva u 5/12 suvlasničkog dijela 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2.“

III Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima da temeljem ove presude a na prijedlog tužiteljice izvrši upis uknjižbe prava vlasništva na 3/12 suvlasničkog dijela 21. suvlasničkog dijela:

IV Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pokojnog BO, OIB: [osobni identifikacijski broj] čini osobni automobil marke VOLKSWAGEN broja šasije [broj šasije] reg. [registarska oznaka] u ½ suvlasničkog dijela, novčana sredstva po računu kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj računa [broj bankovnog računa] u neutvrđenom iznosu u ½ suvlasničkog dijela te novčana sredstva kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj depozitnog računa 7705617970 u neutvrđenom iznosu u ½ suvlasničkog dijela, dok ½ suvlasničkog dijela osobnog automobila marke VOLKSWAGEN broja šasije [broj šasije] reg. [registarska oznaka], te ½ novčanih sredstava po računu kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj računa [broj bankovnog računa] u neutvrđenom iznosu te ½ novčanih sredstava kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj depozitnog računa 7705617970 u neutvrđenom iznosu čini izvanbračnu stečevinu tužiteljice LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog BO.

V Nalaže se tuženicima ĆO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 2.173,38 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos troška od 15. svibnja 2026., kao dana donošenja presude pa do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sukladno čl.29.st.2. i 8. ZOO-a, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu dana 21. svibnja 2024. godine u kojoj u bitnome navodi da je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima od dana 04.travnja 2024. godine prekinut je ostavinski postupak iza pokojnog BO, izvanbračnog supruga tužiteljice, a oca tuženih te je tužiteljica upućena da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja pokrene parnicu protiv nasljednika, ovdje tuženih radi utvrđenja obima ostavinske imovine, odnosno postojanja bračne stečevine u ½ dijela, odnosno da polovica imovine ostavitelja BO predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice. Naime, u ostavinskom postupku iza pokojnog BO tužiteljica je istaknula prigovor kako sva ostavinska imovina iza pokojnog BO je vlasništvo tužiteljice u ½ suvlasničkog dijela obzirom da su stjecane za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Štoviše, 2/3 novčanih sredstava za kupovinu stana predstavlja vlastitu imovinu tužiteljice koju je imala prije zasnivanja izvanbračne zajednice. Tužiteljica i pokojni UO zasnovali su izvanbračnu zajednicu krajem 2009. godine dok su od 2010. godine počeli živjeti zajedno upravo u nekretnini koja je i predmetom ovog sudskog postupka. Naime, tužiteljica je prije zasnivanja izvanbračne zajednice imala u vlasništvu nekretninu, i to 4/6 k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA I DVOR U [adresa] površine 525 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. 1/6 predmetne nekretnine imao je sin tužiteljice MO, dok je 1/6 predmetne nekretnine bila u suvlasništvu tada mldb. ĐO, unuke tužiteljice. Ugovorom o zamjeni nekretnina od dana 25.05.2009. godine posl. broj OU- 124/09 tužiteljica je zajedno sa ostalim suvlasnicima nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] mijenjala za nekretninu koja je predmetom ovog postupka, i to 21. suvlasnički dio: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E -21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2. Navedenim ugovorom o zamjeni tužiteljica je zajedno sa svojom unukom mldb. ĐO postala vlasnicom navedene nekretnine u ½ suvlasničkog dijela. Uz vlasništvo, tužiteljici je kupac nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] LOŠ na ime razlike u kvadraturi i vrijednosti nekretnine koje su bile predmetom zamjena isplatila iznos od 30.000,00 EUR ( slovima: trideset tisuća eura i nula centi). Dakle, tužiteljica je po zasnivanju izvanbračne zajednice imala vlastita novčana sredstva u iznosu od 30.000,00 EUR. S druge strane, pokoji UO u izvanbračnu je zajednicu s tužiteljicom stupio blokiranih računa, sa nizom ovrha, dugova i bez novčanih sredstava. Kako bi ostvario novčana sredstva za život, pokojni UO radio je za dnevnicu, te je uz financijsku pomoć tužiteljice poplaćao svoje dugove. Tijekom trajanja izvanbračne zajednice u cilju da tužiteljica u slučaju svoje smrti zaštiti pokojnog BO, u dogovoru sa svojom unukom ĐO koja je zajedno sa tužiteljicom bila vlasnicom stana koji je predmetom ove tužbe odlučila je od unuke otkupiti suvlasnički dio nekretnine odnosno ½ nekretnine i to 21. suvlasnički dio: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2. Tužiteljica je radi kupovine suvlasničkog dijela predmetne nekretnine imala vlastitu ušteđevinu u iznosu od 10.000,00 EUR koja joj je ostala od primitka isplate temeljem Ugovora o zamjeni od dana 25.05.2009. godine, dok je ostatak iznosa od 5.000,00 EUR bila ušteđevina izvanbračnih drugova koju su isti ostvarili od svojih redovnih mjesečnih primanja i to većinom od primanja tužiteljice. Dakle, suvlasnički dio nekretnine koji je kupljen Ugovorom o kupoprodaji od dana 12.08.2022. godine od unuke tužiteljice kupljen je većim dijelom, odnosno u 2/3 novčanim sredstvima tužiteljice a u 1/3 novčanim sredstvima izvanbračnih drugova. Upravo samo ta 1/3 kupljene nekretnine predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pokojnog UO. Stoga, pokojni ostavitelj nije suvlasnik u ½ 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2 već je upravo tužiteljica u toj upisanoj ½ suvlasničkog dijela, suvlasnik u 5/6 suvlasničkog dijela obzirom da je 2/3 kupljene nekretnine od ĐO predstavlja njezinu vlastitu imovinu, a tužiteljici s osnova izvanbračne stečevine pripada pravo na polovicu suvlasničkog dijela od 1/3 predmetne nekretnine odnosno, temeljem sklopljenog ugovora o kupoprodaji od dana 12.08.2022. godine tužiteljici pripada pravo na 5/6 suvlasničkog dijela kupljene ½ nekretnine. Stoga, ostavinsku imovinu iza pokojnog UO čini 1/6 od ½ 21. suvlasničkog dijela: 303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E -21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2, odnosno 1/12 cijelog 21. suvlasničkog dijela:

303/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, ZGRADA [adresa], DVOR [adresa], a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stambenom prostoru 18 oznake C3 zelene boje koji se nalazi na 3. katu u južnom središnjem dijelu građevine sa vlastitim ulazom iz zajedničkih prostorija i spremištem u podrumu i sastoji se od ulaza ( 126), sa 3,53 m2, boravka ( 127) sa 20,66 m2, sobe (128) sa 13,45 m2, kuhinje ( 129) sa 5,89 m2, izbe ( 130) sa 1,96 m2, kupaonice (131) sa 4,48 m2 i spremišta u podrumu sa 0,91 m2, ukupne površine 50,88 m2. Ugovor je sklopio pokojni UO jer je tužiteljica željela na taj način osigurati pokojnog supruga da u slučaju njezine smrti ima dom, uzimajući u obzir ostale zakonske nasljednike tužiteljice. Da je tome tako govori u prilog i činjenica da je i pokojni UO htio osigurati tužiteljicu pa je stoga na samom ugovoru naznačeno da „ u slučaju nenadane smrti Kupca pravo na nekretninu polaže LO, [adresa]- suvlasnik nekretnine“. Osim nekretnine, izvanbračni drugovi su tijekom trajanja izvanbračne zajednice novčanim sredstvima ostvarenim radom kupili i osobni automobil marke VOLKSWAGEN broja šasije [broj šasije] reg. [registarska oznaka] slijedom čega predmetni automobil u ½ predstavlja vlasništvo tužiteljice pa stoga samo ½ predmetnog vozila predstavlja ostavinsku imovinu iza pokojnog BO. Jednaka je situacija i sa novčanim sredstvima po računu kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj računa [broj bankovnog računa] te novčanim sredstvima kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj depozitnog računa 7705617970. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da Sud nakon provedenog dokaznog postupka, presudom utvrdi da ostavinsku imovinu iza pokojnog BO, OIB: [osobni identifikacijski broj] čini samo suvlasnički dio od 1/12 predmetne nekretnine, osobni automobil marke VOLKSWAGEN reg. [registarska oznaka] u ½ suvlasničkog dijela, novčana sredstva po računu kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. u neutvrđenom iznosu u ½ suvlasničkog dijela te novčana sredstva kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. broj depozitnog računa 7705617970 u neutvrđenom iznosu u ½ suvlasničkog dijela, dok ½ suvlasničkog dijela osobnog automobila marke VOLKSWAGEN reg. [registarska oznaka], te ½ novčanih sredstava po računu kod Erste & Steiermäkrische bank d.d. u neutvrđenom iznosu čini izvanbračnu stečevinu tužiteljice LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog BO.

2. U odgovoru na tužbu tuženici osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navode da tužiteljica ne navodi nijedan dokaz kojim bi dokazala tvrdnju da je pokojni UO u izvanbračnu zajednicu s tužiteljicom stupio blokiranih računa, s nizom ovrha, dugova i bez novčanih sredstava, da je radio za dnevnicu te da je uz financijsku pomoć tužiteljice poplaćao svoje dugove, odnosno da bi tužiteljica financijski pomagala pokojnog UO. Naime, tužiteljica je u prilog svojim tvrdnjama dostavila razne uvide o dugovima i ovrhama pokojnog UO, međutim iz navedene dokumentacije ne proizlazi kako bi tužiteljica preuzimala navedene dugove te u svoje ime i za svoj račun iste plaćala vlastitim novčanim sredstvima. Nadalje, i sama tužiteljica čini nespornim da je pokojni UO radio te da je za svoj rad primao dnevnicu čime je mogao podmirivati sve svoje obveze. Osim obavljanja dodatnih poslova za koje je primao dnevnicu/plaću, pokojni UO je mjesečno primao i mirovinu koja je u trenutku njegove smrti iznosila cca 1.300,00 EUR. Inače, pokojni UO je u braniteljskoj mirovini od 1995. godine. Dakle, netočno je da je tužiteljica financirala pokojnog UO i da mu je plaćala dugove jer je pokojni UO imao dovoljno svojih financijskih sredstava za pokrivanje troškova. Tužiteljica je uvidom u financije i račune pokojnog UO samo željela kontrolirati njegovu potrošnju, a na što se pokojni UO više puta žalio. Nadalje, tužiteljica tvrdi kako je tijekom trajanja izvanbračne zajednice, a u cilju da u slučaju svoje smrti zaštiti pokojnog UO, odlučila od svoje unuke, ĐO, otkupiti suvlasnički dio odnosno ½ sporne nekretnine i to 21. suvlasnički dio:

303/1000 Etažno vlasništvo (E-21) dijela zk.č.br. 1313/1, Zgrada Zrinskoga ulica površine 398 m2, Dvor Zrinskoga ulica površine 294 m2 (dalje: Nekretnina) i da je u tu kupnju tužiteljica uložila vlastitu ušteđevinu od 10.000,00 EUR dok je ostatak kupoprodajnog iznosa od 5.000,00 EUR bila ušteđevina tužiteljice i pokojnog UO. Prvo, tužiteljica ničim ne dokazuje da je ona platila 10.000,00 EUR za ½ vlasništva Nekretnine, da su ta sredstva tužiteljičina vlastita imovina odnosno preostali dio tužiteljičinog primitka od 30.000,00 EUR iz 2009. godine po zamjeni nekretnina i da je dio od 5.000,00 EUR zajednička ušteđevina tužiteljice i pokojnog UO. Naime, iz samog ugovora o kupoprodaji Nekretnine proizlazi kako je jedini kupac ½ dijela Nekretnine bio upravo pokojni UO i kako je kupac, pokojni UO, isplatio prodavatelju iznos od 15.000,00 EUR. Tužiteljica se u predmetnom kupoprodajnom ugovoru uopće ne navodi kao kupac niti kao osoba koja bi prodavatelju isplatila kupoprodajnu cijenu. Osim toga, po provedenom kupoprodajnom ugovoru upravo je pokojni UO u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik u ½ Nekretnine. Temeljem čl. 8. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama, smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje zemljišta. Obzirom na navedeno, ako bi tužiteljičini navodi bili točni, postavlja se pitanje zašto već prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora 12. kolovoza 2022. i naknadne uknjižbe u zemljišnu knjigu tužiteljica nije zahtijevala da se i ona uknjiži na kupljenom suvlasničkom dijelu Nekretnine. U tom smislu postavlja se pitanje zašto tužiteljica nije postupila sukladno čl. 36. st. 4. i st. 5. Obiteljskog zakona kojim se regulira uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina. Nadalje, pokojni UO kupio je ½ sporne Nekretnine nakon što je preminula teta pokojnog UO koja je pokojnom UO i njegovom bratu, FO, ostavila imovinu u nasljedstvo. Također, polovinu tog nasljedstva pokojnom UO je predao i njegov brat, FO. Pokojni UO je tom imovinom također platio sve postojeće dugove i godinama je tu imovinu koristio u svrhu uređenje stana odnosno sporne Nekretnine u kojoj je živio. Temeljem čl. 36. i čl. 39. Obiteljskog zakona, imovina koju izvanbračni drug stekne tijekom trajanja izvanbračne zajednice po, primjerice, osnovi darovanja ili nasljedstva, vlastita je imovina izvanbračnog druga odnosno ista ne čini izvanbračnu stečevinu. Tužiteljica također navodi kako su ona i pokojni UO, kao izvanbračni partneri, tijekom trajanja izvanbračne zajednice, novčanim sredstvima ostvarenim radom kupili i osobni automobil te da bi radi toga predmetni osobni automobil u ½ predstavljao vlasništvo tužiteljice. Također, tužiteljica tvrdi kako je i suvlasnica nad novčanim sredstvima na dva računa u Erste & Steiermärkische bank d.d. Tuženici napominju kako tužiteljica ničim ne dokazuje navedene tvrdnje. Naime, tužiteljica nije u ovaj parnični spis dostavila ugovor o kupoprodaji motornog vozila, podatak o kupoprodajnoj cijeni, tko je točno platio kupljeno osobni automobil, dokaz kako su sredstva za tu kupovinu zarađena i slično. Također, tužiteljica nije niti dostavila prometnu dozvolu u spis. Naime, i kupovina osobnog automobila dogodila se nakon što je pokojni UO stekao nasljedstvo iza svoje tete, tako da je pokojni UO imao vlastita novčana sredstva i za tu kupovinu. Također, pokojni UO je vlasnik 1/1 predmetnog osobnog automobila i on ga je isključivo koristio i vozio obzirom da tužiteljica niti nema vozačku dozvolu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev. Potražuje trošak.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u specifikacije i dugovanje /list 8-24/, izvatke iz zemljišnih knjiga, ugovor o zamjeni nekretnina, rješenje, obavijest o stanju duga, dopisi, potvrda o konačnoj otplati kredita, obrazac za podnošenje prigovora, ugovor /list 26-67/, dokumentacija FINE /list 118-124/, dokumentacija dostavljena uz vještački nalaz /list 138-164/, dokumentacija FINE /list 193-195/ te je izvršen se uvid u spis ovog suda O-917/202. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka LOŠ HO, IO, FO, ĐO, tužiteljice LO, 2. tužene NO i 3. tužene RO. Provedeno je i gospodarsko vještačenje po Stalnom sudskom vještaku za ekonomske poslove grane računovodstvo i financije ČO iz [adresa]

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13,, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima broj O-9172023-42 od 04.travnja 2024. godine prekinut ostavinski postupak iza pokojnog BO, izvanbračnog supruga tužiteljice, a oca tuženih te je tužiteljica upućena da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja pokrene parnicu protiv nasljednika, ovdje tuženih radi utvrđenja obima ostavinske imovine, odnosno postojanja bračne stečevine u ½ dijela, odnosno da polovica imovine ostavitelja BO predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice

6. Nije sporno ni da su tužiteljica i pok. VO zajedno živjeli od 2010. godine do smrti pokojnog ostavitelja.

7. Nije sporno ni da je tužiteljica u 4/6 dijela, sin tužiteljice MO u 1/6 dijela i unuka tužiteljice ŠO u1/6 dijela bili suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA I DVOR U [adresa] površine 525 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., ni da je ista Ugovorom o zamjeni nekretnina od dana 25.05.2009. godine posl. broj OU- 124/09 mijenjana za nekretninu koja je predmetom ovog postupka, ni da ugovorom o zamjeni tužiteljica je zajedno sa svojom unukom mldb. ĐO postala vlasnicom navedene nekretnine u ½ suvlasničkog dijela svaka, niti da je uz navedeno, tužiteljici kupac nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] LOŠ na ime razlike u kvadraturi i vrijednosti nekretnine koje su bile predmetom zamjena isplatila iznos od 30.000,00 eura.

8. Nije sporno ni da je pok. ostavitelj kao kupac temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 12. kolovoza 2022. kupio od prodavatelja ŠO, polovinu predmetne nekretnine, niti da je prodavateljici isplaćena cijena od 15.000,00 eura.

9. Sporno je postojanje izvanbračne zajednice pok. ostavitelja i tužiteljice, način na koji je ostavitelj stekao sredstva za kupnju polovice nekretnina i spornog osobnog vozila te sredstava na računu te postojanje i visina vanbračne stečevine tužiteljice u odnosu na pok, ostavitelja.

10. Odredbom čl. Članak 11. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23 - dalje OZ.) koji se temeljem odredbe čl. 551. OZ-a primjenjuje i na konkretni pravni odnos je propisano da odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok je st. 2. istog članka propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

11. Odredbom čl. 36. st. 1. OZ-a je propisano da bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je st. 3. propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

12. Iz pisanih bilješki /8-9/ vidljivo je vođenje evidencije dugovanja prema vjerovnicima.

13. Iz pisanih bilješki vidljivo je vođenje evidencije o broju radnih sati i radnih dana kod pojedinih poslodavaca.

14. Iz obavijesti o stanju duga i obavijesti o podmirenju duga /50-51/, vidljivo je postojanje duga pok. ostavitelja prema društvu HT d.d u iznosu od 115,02 kuna na dan 18. 09, 2019. te da je isto 21. 10. 2019. podmireno.

15. Iz dopisa pun. vjerovnika od 27. 01. 2021., 17. 08. 2021., 26. 08. 2022., i rješenja od 5. 10. 2018. /53-63/ vidljivo je da je pok. ostavitelj podmirivao dugove prema svojim vjerovnicima

16. Iz Izjave i obračuna nasljedstva od 26. srpnja 2022. predane po svjedoku FO, na ročištu od 12. studenog 2024., koje isprave je sud prihvatio iako su predane poslije zaključenja pripremnog ročišta, jer su predane od strane treće osobe, zbog čega iste tuženi, koji navedenim nisu raspolagali, bez svoje krivnje nisu ih mogli priložiti do zaključenja prethodnog postupka, proizlazi da je pok. ostavitelj na ime nasljedstva primio ukupan iznos od 48. 794,78 eura.

17. LOŠ saslušana kao svjedok iskazivala je: " Ja sam kao vlasnica stana u [adresa], sa tužiteljicom LO, te suvlasnicima MO i ŠO mijenjala stan za obiteljsku kuću u [adresa] u [adresa] time da je bio takav dogovor da će se predmetni stan prepisati pola na tužiteljicu, a polovica na ŠO. Uz navedeno ja sam kupila kuću na način da sam još uplatila na račun od LO iznos od 30.000,00 eura. Nemam neposrednih saznanja o odnosu tužiteljice i pokojnog UO niti što se sa stanom događalo nakon što smo mijenjali stan za kuću. Na posebno pitanje ZP tužiteljice navodim da nemam saznanja sa kime je tužiteljica živjela u predmetnoj kuću u vrijeme kupoprodaje, a nisam poznavala pokojnog UO.

18. KO, saslušan kao svjedok iskazivao je:

"Ja živim u [adresa] na adresi [adresa], na drugom katu, znam da su tužiteljica i pokojni UO stanovali u istoj zgradi na trećem katu, nemam posebnih saznanja o načinu na koji su isti stekli svoj stan, ja sam sa navedenima imao dobrosusjedske odnose, bio sam i predstavnik stanara u zgradi, stanarska pričuva se plaćala Greku kao upravitelju zgrade, tako da ja nemam saznanja tko je vršio plaćanje. Znam da je UO obavljao kupovinu, a nemam posebnih saznanja o njihovim međusobnim odnosima. Ja nema posebnih saznanja o međusobnom dogovoru vezano za kupovinu stana, odnosno kupovinu osobnog automobila, znam da su zajedno živjeli a ne znam tko je dao novce. Znam da je pok. UO imao svoju braniteljsku mirovinu i da je tužiteljica imala svoju mirovinu, a ne znam kolika je ta mirovina bila. Znam da su imali auto, znam da ga je UO vozio, a ne znam tko ga je kupio, bio je to rabljeni auto koji je kupljen dva tjedna prije smrti pok. UO. Na posebno pitanje pun. tuženika navodim da ne mogu procijeniti vrijednost predmetnog vozila, znam da je to bio WV Jetta, u trenutku kada je kupljen je izgledao dobro, ali je stajao pred zgradom, vidio sam da su gume pustile i da se pojavila hrđa. Po mom mišljenju odnos između pok. UO i tužiteljice je bio takav da su se voljeli, da žive zajedno, kao muž i žena. Naravno ne znam pouzdano da li su oni bili muž i žena, znam da su se dobro slagali. Ja ne znam da li je pok. UO radio nakon što je došao u mirovinu, možda je negdje išao raditi ali ne znam to. Uglavnom su uredno plaćali stanarsku pričuvu, možda je bilo nekog kašnjenja u vrijeme dok je tužiteljica bila u bolnici, to govorim za vrijeme dok sam bio predstavnik stanara, a prije i poslije toga nemam neposrednih saznanja. Ne znam da bi pok. UO dobio kakvo nasljedstvo. Na posebno pitanje ZP tužitelja navodim da sam u toj zgradi od 1992. godine, sjećam se da kada je tužiteljica došla živjeti u tu zgradu, kada je mijenjala kuću za stan, da je živjela neko vrijeme sama ali ne znam koliko je to bilo možda godina, a nakon toga je došao UO. Mislim da je ŠO kćerka ili unuka od tužiteljice. Ne znam da bi pok. UO imao kakvih dugova ili ovrha o tome nismo pričali. "

19. HO saslušana kao svjedok iskazivala je:

"Ja sam bila susjeda sa tužiteljicom, i to zajedno smo popile par kava, kao i sa drugim susjedima, razgovarala sam s njom vezano za prodaju njene kuće, a rekla mi je samo da su kuću kupili mladi ljudi i da je jedan od njih L što je meni bilo drago jer sam i ja iz [adresa]. E i LOŠ nisam prije poznavala kada su došli onda sam se upoznala. Ja ne znam da li je pokojni UO živio kod tužiteljice u [adresa] znam da je on dolazio, vidjela sam ga dva ili tri puta, znam da smo ja i još neke susjede znale i kada se tužiteljica preselila u stan 2.2. znale dolaziti na njen rođendan, tada je tamo bio prisutan i UO, zajedno su nas posluživali, normalno se ponašao i ja sam imala osjećaj da su oni u nekoj životnoj zajednici, a ništa o detaljima nisam pitala. Ja ne mogu ulaziti u to u kakvim su odnosima oni zajedno živjeli. Na posebno pitanje ZP tužitelja navodim da znam da se UO pojavljivao kod tužiteljice, činilo mi se kao da su u vezi, ali ne znam sa sigurnošću. Znam da je tužiteljica bila u mirovini, da joj je kuća već bila problem za održavanje zbog čega ju je željela mijenjati za stan, kasnije sam čula da je i UO bio u vojnoj mirovini. Ne znam kolika je bila mirovina tužiteljice. Mislim da nisam se s njom razgovarala o nikakvim dugovima, ovrhama i sl. Ja znam da tužiteljica nije imala auto, a mislim da su kasnije nabavili neki auto, ne znam kakav, nisam vidjela niti tko ga je vozio, ali mislim da ga je UO nabavio i to malo prije nego što je umro. Zadnji put sam ih vidjela zajedno u Konzumu mjesec ili dva prije njegove smrti, znam da se žalio da treba veću majicu, znala sam ih sresti u Lidlu, a mislim da sam i te godine bila na rođendanu kod tužiteljice. Znam da je UO prije nego što je došao u taj stan živio negdje kao podstanar ali ne znam točno gdje. ĐO je unuka od tužiteljice, kći njezine pok. kćeri MO. Mislim da su se tužiteljica i pok. UO razgovarali i pred nama da bi otkupili dio stana od svoje unuke, ali ne mogu reći detalje, a mislim da su to išli otkupljivati kako bi to ostalo njima čisto, ali ne znam točno. Na posebno pitanje pun. tuženika mogu reći da bi odnos sa tužiteljicom mogla definirati više kao dobrosusjedski zbog razlike u godinama, ali smo se družile na već opisani način. Ja mislim da je razlika u godinama između nas bila prilično velika, mislim da je njezin sin moje godište. Znam da je pok. UO bio u mirovini, a i znam da je ponekad za nekoga nešto vozio, obavljao posao prijevoza, to je jednom spomenuo. Nikada mi se tužiteljica nije požalila da mora plaćati neke dugove za pokojnog BO. Meni se činilo da su oni skladno to rješavali. Mislim da tužiteljica nije imala vozačku dozvolu. Znam da je jednom postojao neki problem između njih, mislim u vezi alkohola, ali to nije bilo ništa ozbiljno čak sam se tome i nasmijala. Mislim da su zajedno tužiteljica i pok. UO pričali da je on dobio neko nasljedstvo od neke tete, ali ne znam nikakve iznose. Mislim da su mi to rekli baš na zadnjem rođendanu prije njegove smrti. Nisu ništa spominjali što bi napravili s tim nasljedstvom. Nemam nikakvog saznanja o njihovim računima. Znam da je jednom u vrijeme dok je bila još u kući, bila je bolesna, pa mi je dala karticu da joj sa bankomata podignem neke novce, ja sam to i učinila. Mislim da su oni bili u nekom zajedničkom odnosu još od vremena kad se on pojavljivao u njezinoj kući, pa do njegove smrti. Znam da je UO imao dosta manje godina nego tužiteljica, čak su se i ljudi čudili tome. Ja se tome nisam nikada čudila uvijek sam imala nekakav odnos poštovanja prema njenom gubitku kćeri, i uvijek sam ju branila pred drugima. Pred menom su se pok. UO i tužiteljica ponašali na način kao što se ja i moj muž ponašamo kada dođu gosti nisu izmjenjivali nikakve ljubavne kontakte, on bi nas poslužio i maknuo se da uživamo. Kad god bi ih ja srela čini mi se da su bili u dobrom odnosu, dobro raspoloženi. Ja poznajem kćer pok. BO, AO, išla je zajedno sa mojom kćeri u gimnaziju, a znala sam i pokojnog sretati na roditeljskom sastanku, i bili smo zajedno za istim stolom na maturalnoj večeri, negdje 2013. ili 2014. godine, tamo je bio samo UO nije bilo tužiteljice ali ne znam zašto. Nikada nije dolazila na roditeljske sastanke za njegovu kćer, a i ja sam uvijek na roditeljski išla sama."

20. FO, saslušan kao svjedok iskazivao je:

"Ja nisam bio u posebno bliskom kontaktu sa mojim pok. bratom BO, a to posebno nakon njegove rastave od bivše žene ZO. Nakon njihove rastave oni su imali troje djece i EO i RO su prema dogovoru supružnika su ostali kod majke ZO, a AO je trebala živjeti sa ocem. Znam da između BO i AO nisu bili neki dobri odnosi, on je stalno bio u dugovima, nije previše sudjelovao u njezinom uzdržavanju, ja sam bio u kontaktu sa AO i čak sam nakon što je završila srednju školu došao po nju u [adresa] i ona je nakon toga stanovala kod mene u Čazmi, upisala je Filozofski fakultet ja sam je tri godine podupirao, a znam da pok. UO nije uopće u tome sudjelovao. Ja niti sa njim, niti sa tužiteljicom nisam bio u nekom kontaktu i ne znam u kakvom su odnosu oni živjeli, nisam se niti susretao s njima samo sam jednom bio kod njih u njihovom stanu. **.**.2021. umrla je naša zajednička poluteta, ona je živjela u [adresa], kao udovica, ja sam ju povremeno posjećivao, a znam da je N kod nje bio samo jednom i da su onda bili neki problemi. Nakon njene smrti obzirom da nije ostavila oporuku niti mala drugih nasljednika, aj sam pokrenuo u Njemačkoj postupak za nasljeđivanje. Pok. UO iako s njom nije održavao nikakve odnose je rekao da on ima pravo na nasljedstvo. Nakon okončanja tog postupka 30.3.2022. godine, nakon što je na nasljedstvo obračunat porez od 40% nasljedstvo smo podijelili na pola time da sam ja od Darkovog dijela odbio dio koji se odnosio na pola troškova tog postupka, pa sam mu 26.7.2022. godine na ruke u njegovom stanu uručio u gotovili iznos od 48.800,00 eura. Tom prilikom je on rekao da želi isplatu na ruke jer je imao neke dugove. Ja dajem na uvid izjavu ovjerenu od javnog bilježnika koju je UO potpisao prilikom predaje navedenog iznosa. Ja znam da je on inzistirao na isplatu na ruke jer je imao dugova prema banci, znam da je mnogima bio jamac, ali ne znam točno o kojem iznosu se radi. Ne znam niti da li je nakon što sam mu predao nasljedstvo pok. UO podmirio svoje dugove. Na posebno pitanje ZP tužiteljice odgovaram da ne znam u čijem je vlasništvu bio taj stan, znam da mi je pok. UO napomenuo da će predmetnim novcem vratiti dugove, da će otkupiti od tužiteljice dio stana, tako da bi u slučaju njene smrti cijeli stan bio njegovo vlasništvo, da će urediti kupaonicu, i da će se kupiti auto. Poslije kada smo se čuli je rekao da je uredio kupaonicu i da je kupio auto. Ja znam po pričanju moje nećakinje AO da pok. UO nije imao svoje nekretnine, da su se stalno selili po [adresa], ali ne znam gdje su sve živjeli. Ja ne znam od kada su moj brat i tužiteljica živjeli zajedno, a pogotovo ne znam u kakvim su oni bili međusobnim odnosima, znam da mi je on napomenuo da će uz ovo što sam naveo i kupiti grobno mjesto u [adresa] ali znam da to nije učinio, nakon što je on umro o tome me je obavijestila tužiteljica i rekla da će ona tražiti da se utvrditi da su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici, da ona ne misli kupovati za njega posebno grobno mjesto, da će ona biti pokopana u grobnici sa svojim mužem, pa sam ja dao dopuštenje da se pok. UO pokopa u obiteljskoj grobnici gdje su pokopani naš otac i majka koju sam ja financirao i plaćao troškove. Na posebno pitanje pun. tuženika navodim da prilikom predaje novca je bila prisutna i tužiteljica, čak nam je i kavu skuhala. Nakon početka Domovinskog rata moj brat se odmah priključio u rezervni sastav policije, nakon toga je bio u Hrvatskoj vojsci, bio je vozač zapovjednika vojarne u [adresa], znam da je i bio ranjen, sudjelovao je u Domovinskom ratu sve do kraju, da bi se negdje ne znam točno koje godine, ali svakako nakon 1995. godine umirovio kao vojni invalid. Ne znam koliko mu je mirovina iznosila. Obzirom na način života pok. BO po mom mišljenju njemu nikada nije bilo dosta novaca, stalno su bili neki problemi oko dugova. Znam da je selidba o kojoj sam ranije već pričao mog brata i njegove kćeri uglavnom bila zbog toga što nisu redovito plaćali stanarinu, znam da sam i ja koji put sudjelovao u plaćanju njihove stanarine. Znam da je vjerojatno kao posljedica ratnih zbivanja on imao velikih problema sa alkoholom i to gotovo na dnevnoj bazi. Ja sam se za vrijeme postupka rješavanja nasljedstva susreo sa bratom 5-6 puta vezano za izvješće o stanju postupka, prikupljanju dokumentacije, a prilikom susreta u stanu on nije pred tužiteljicom rekao na što planira potrošiti novac, on je to meni rekao kasnije u telefonskom razgovoru. Vezano za kupnju vozila znam da je pokojni UO kupio polovni auto, čak negdje manje od godine dana nakon što smo podijelili nasljedstvo me je zvao da li bi mu ja mogao posuditi nekih 10.000,00 eura da si kupi novi auto, na što sam mu ja odgovorio da je on svoj dio dobio, i neka si kupi polovni auto. Ja nemam nikakvih saznanja o odnosu mog brata i tužiteljice, posebno ne vezano za njihovu vezu i meni je ta razlika u godinama obzirom da je 1971. godište, a ona dosta starija, ali ništa se nikada nisam usudio pitati. Napominjem da je naša mama bila 47 godište. Nemam nikakvih saznanja niti o bilo kakvom vidu njihovog zajedničkog života."

21. ĐO saslušana kao svjedok iskazivala je:

„Ja sam bila vlasnica polovice stana koji je predmet ovog postupka, i tu polovicu je od mene otkupio pokojni UO, na način da smo se moj otac, tužiteljica i pokojni UO i ja našli u jednom restoranu te su mi predali iznos od 15.000,00 eura u gotovini. UO mi je predao kovertu, a zajedno smo se i našli. Ja sam se viđala 2 -3 puta godišnje sa tužiteljicom i pok. BO, znam da su oni imali dobar odnos, prijateljski, meni je to djelovalo kao izvanbračna zajednica. Meni se nije činilo da je postojalo nešto loše u tom odnosu, bili su jedno prema drugom konkretni i fer, znala sam vidjeti da bi iskazivali međusobnu povezanost, držati se za ruke, poljubiti u čelo ili glavu, ali nisam vidjela neku intimnost između njih, posebno s obzirom na godine. Ja nemam saznanja na koji način je pokojni UO stekao novac kojim mi je isplatio moju polovicu stana. Prilikom kupoprodaje stana, prvo smo išli kod javnog bilježnika, a zatim mi je u restoranu predan novac. Vezano za prodaju suvlasničkog dijela mogu reći da su me kontaktirali oboje, ali uglavnom sam razgovarala sa pokojim BO. Kada mi se pokaže Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 12. kolovoza 2022. godine na /listu 64-67 spisa/ mogu reći da mi je poznato da je na Ugovoru bila napisana napomena "u slučaju nenadane smrti kupca, pravo na nekretninu polaže LO, [adresa], suvlasnik nekretnine" ispod UO, a isto je navedeni potpisao predamnom. Meni je poznato da je taj ugovor sklopljen odnosno otkupljen stan od mene iz razloga i da je suvlasnički dio išao na pokojnog BO, koji je evidentiran kao kupac da bi oni mogli zajedno mirno živjeti i biti osigurani u svojoj izvanbračnoj zajednici. Tom prilikom nitko, pa niti UO nije spominjao nikakvo nasljedstvo, a nije mi poznato financijsko stanje pok. BO. Znam da su se tužiteljica i pok. UO identificirali kao par prema trećima, a nemam saznanja da su nekamo zajedno odlazili. Svaki put kada bi dolazili k njima, oni bi nas zajedno dočekali, zajedno bi pripremili ručak, zajedno bi s nama boravili i meni se to činilo kao neka obiteljska zajednica. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da nemam nikakvih saznanja o kupovini polovnog automobila WV Jetta. Nisam sigurna da li tužiteljica ima vozačku dozvolu, a znam da nikada ju nisam vidjela da bi vozila automobil. Ne znam da bi u predmetnom stanu prije smrti UO se izvodili kakvi radovi u stanu.“

22. LO, saslušana kao stranka iskazivala je:

"Ja sam od 2010. godine od kada sam mijenjala svoju kuću za stan u [adresa], živjela sa pok. UO, on me je posjećivao i dok sam živjela u kući, a nakon mog preseljenja i on se uselio u stan. Ja sam svoju kuću mijenjala za predmetni stan, time da su mi ljudi doplatili i isplatili još iznos od 30.000,00 eura, time da sam od tih novaca iznos od 10.000,00 eura spremila u kovertu i to je trebalo biti za moju sahranu isključivo. Mi smo živjeli od naših mirovina, time da je pokojni UO išao i raditi na crno raditi građevinske radove, kod nekog čovjeka u Rasinji koji mu je također plaćao na crno, on je imao puno dugova i to iz razloga jer je jako puno ljudi bio jamac i zbog toga je imao obustave na mirovinu, pa kada smo odlučili da bi kupili auto on je nasljedstvom koje je dobio i to koje mu je isplatio njegov brat FO i to iznosom od najprije 10.000,000 eura, zatim iznosa od 20.000,00 eura podmirio dugovanja prema svojim vjerovnicima. Međutim iako je on dugovanja podmirio još uvijek je imao obustave na mirovini tako da nismo mogli kupiti novi auto na kredit kao što smo željeli, zbog čega je kupio rabljeno vozilo WV Jetta, za 3.000,00 ili 4.000,00 eura i to od čovjeka kojeg je upoznao u kafiću. On je od tada vozio taj auto sve do svoje smrti. Ja i pok. UO smo živjeli kod muž i žena, normalo, nismo održavali seksualne odnose, postojala je razlika između nas od 25 godina, on nije bio seksualno sposoban, a ja nisam imala potrebe, ali inače smo živjeli kao muž i žena. Uvijek se prema meni ponašao korektno, nigdje me ne bi zatajio ili nešto sl. prema ljudima smo mi bili kao par. Za isplatu stana ja sam mu dala iznos od 10.000,00 eura koji sam čuvala za svoju sahranu, a razlika od 5.000,00 eura je iznos koji je on stekao svojim radom na crno. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da je auto kupljen novcima koje smo uspjeli ušparati od penzije. Ja nisam bila točno upoznata sa dugovanjima pok. BO, ali znam da je imao jako puno dugova, bilo je situacija kada bi on od svoje penzije dobio iznos samo od 400,00 eura, što nije bilo dovoljno niti za preživljavanje jer je živio kao podstanar i morao je i to plaćati. Znam da je brat pok. BO, FO njemu dao iznos od 30.000,00 eura i to na način da mu je prvo došao dio njega i rekao da su dobili nasljedstvo i dao mu iznos od 10.000,00 eura, a kada ga je UO tražio da mu posudi još 10.000,00 eura on na to nije pristao, nekih mjesec dana nakon toga brat je BO predao iznos od 20.000,00 eura i donio je popis na kojem su bili popisani troškovi i na kraju je bilo dopisano da je odbijen iznos od 18.000,00 eura, a koji dokument je predan na današnjem ročištu, a to mislim da se odnosilo na neko gradilište koje su zajedno oni imali u [adresa], a koje je UO prodao, pa je brat na ime toga što mu UO nije isplatio polovicu cijene uskratio isplatu za 18.000,00 eura. Nakon što mu je brat predao iznos od 10.000,00 eura, pok. UO je odnio taj novac u SDK, današnju FINU, da bi namirio dugovanja iz ovrha koje su se vodile protiv njega kao jamca. Također i iznos od 20.000,00 eura je otišao na podmirenje dugova. U stanu nismo izvodili nikakve veće radove, zamijenili smo pipe, obavili poslove redovnog održavanja, a to smo plaćali iz penzija. Iako sam ja dala 10.000,00 eura za kupnju stana taj ugovor je sklopio on jer smo mi imali dogovor da bi on mene zbog razlike u godinama dohranio pa bi prema njegovoj želji nakon moje smrti on bio vlasnik stana 1/1. Mi smo napomenu na Ugovoru "u slučaju nenadane smrti kupca, pravo na nekretninu polaže LO, [adresa], suvlasnik nekretnine ispod UO" stavili na ugovor, da u slučaju ipak da on umre prije mene da mi njegova djeca ne bi uzela moj stan. Mi smo međusobno iskazivali nježnosti, poljupce i sl. iako nismo održavali seksualne odnose. U kućanskim poslovima i našim domaćinskim obvezama sudjelovali smo zajedno kako je tko stigao, a u međusobnom odnosu i po njegovom ponašanju moj odnos sa BO je bio kao i odnos sa mojim pok. mužem, bio je jako sličan mom pokojnom mužu zbog čega smo i počeli živjeti zajedno. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da smo pok. UO i ja sklopili Ugovor o uzdržavanju i to na sudu pred sutkinjom Sonjom dolje u prizemlju, a njime bilo definirano što je pok. UO bio dužan napraviti prema meni, kakvu mi njegu pružiti, na koji način se brinuti i sl., a ja bi njemu ostavila svoju polovicu stana. Ne znam točno kada je taj ugovor sklopljen. Moja mirovina je iznosila 500,00 eura, a pok. BO je mirovina iznosila 700,00 do 800,00 eura, taj iznos je bio smanjen za ovrhe koje je imao, zbog čega je morao otvoriti i zaštićeni račun, a nakon što je podmirio dugovanja otvorio je redovan račun. Ja nemam vozačku dozvolu. Cijenu za kupljeno vozilo je pok. UO isplatio, u gotovini u birtiji. Kupili smo taj auto iz razloga što smo i jedno i drugo bili bolesni, trebalo nas je voziti doktoru i njega u [adresa], i nismo više željeli stalno tražiti nekoga da nas vozi, pa smo zbog toga kupili auto. Ne znam točno da li je auto kupljen da li prije nego što je pok. UO isplaćeno nasljedstvo, to ne bi znala reći. U stanu posljednjih godina nije adaptirana kupaonica samo su zamijenjene pipe koje su se "zdošle". Mi smo zajedno to podmirili na način da je onaj koji je imao novaca na računu je to platio. U stanu nisu bili vršeni nikakvi radovi, jer sam ja nakon kupnje stana dala 20.000,00 eura da bi se stan uredio i popravilo sve zatečeno stanje u stanu. Između nas je uvijek bilo nježnosti, skupa smo spavali, a u tri mjeseca jedan seks to kao i da ga nema. Nisam govorila da mi je UO muž jer mi nije bio muž, ali svi su znali da on sa mnom živi. Meni izvanbračna zajednica sa pok. BO znači da smo skupa spavali, skupa kuhali, skupa živjeli, sve kao muž i žena. Ja nisam nikome rekla da mi je UO muž, svi znaju da mi je muž umro i nismo bili u braku.

23. NO, saslušana kao stranka iskazivala je:

„Ja sam od troje djece pok. UO imala najviše doticaja sa njim i njegovim životom sa tužiteljicom. Nakon razvoda braka mojih roditelja ja sam se odlučila živjeti sa ocem, imala sam nekih 15 ili 16 godina, kada su oni počeli svoju vezu, počeli su hodati, rekao mi je da je to jedna starija gospođa, meni u to vrijeme nije bilo jasno kakav je to odnos, ja sam nakon što se on uselio u stan kod tužiteljice živjela zajedno sa njima u tom stanu, ali sam primijetila da sam ja tamo višak, da smetam tužiteljici, to mi nije bilo ugodno, zbog čega smo moj otac i ja iznajmili stan u kojem smo živjeli preko puta gimnazije sve dok ja nisam završila gimnaziju, kada sam počela stanovati u studenskom domu on se je vratio tužiteljici, time da u slučajevima kada bi se oni posvađali to je bilo tako da bi on joj vratio ključeve od stana i otišao živjeti na drugo mjesto u neku garsonjeru koju bi svaki puta iznajmljivao, znao mi je i govoriti da je kupio neki namještaj, a kasnije bi se opet pomirili pa bi se on vratio kod tužiteljice. Ja znam da je moj pokojni otac želio neku sigurnosti zbog čega su u više navrata sastavljali ugovor o uzdržavanju kod javnog bilježnika, koji bi kada bi se posvađali poderali, nakon toga bi se opet vraćali. Ja mislim da su jedan i drugi imali traume, zbog kojih su i konzumirali alkohol, a znam da se taj odnos promijenio nakon što je moj otac dobio nasljedstvo i na taj način je stekao neka prava u tom odnosu. Ja kada sam živjela sa njima u stanu sam znala da oni imaju intimne odnose, to se ne može sakriti, moj otac je negdje 2010. godine imao mirovinu od oko 5.000,00 kuna ali zbog kredita i alimentacije bi mu se mjesečno isplaćivalo 1.200,00 kuna, stanarinu je trebalo platiti 1.000,00 kuna pa sa preostalih 200,00 kuna mi nismo mogli živjeti pa je on obavljao neke poslove na crno brao bi grožđe, išao bi u šumu, vozio, a često bi se dogodilo da mu te povremene poslove ne bi platili. Mi smo imali i prihode na način da nam je stric pomagao, npr. kada nam je prijetilo izbacivanje iz stana on mi uplatio na moj račun potreban iznos koji bi ja dala stanodavcu koji bi mi potpisao potvrdu koju bi pokazala stricu, on je pomagao ocu i dok je bio u braku, ali je nakon nekog vremena prestao jer je to bila rupa bez dna. Meni je poznato da mi je otac dobio nasljedstvo od njegove pokojne tete, ja sam znala za nasljedstvo i prije nego što je sve regulirano, poslove oko sređivanja nasljedstva je obavio moj stric, on je nakon što su se oduzeli svi troškovi vezani za nasljedstvo mom ocu isplatio iznos od 50.000,00 eura, ja nisam bila prisutna ali to znam jer mi je to rekao moj stric, a i moj otac se time hvalio, to se dogodilo u stanu u kojem su živjeli zajedno, a stric je tražio i od oca da potpiše potvrdu jer da bi imao dokaz da mu je taj iznos predao, također je tražio i da se ta potvrda ovjeri. Ja ne znam da bi stric uskratio koji iznos ocu od tih 50.000,00 eura. Ja ne znam koliko je imao otac dugova preko banke u trenutku kada je dobio nasljedstvo, a zbog toga je i tražio od strica da mu isplati iznos na ruke. Ja znam da je otac od nasljedstva podmirio dugove, ali ne znam točno u kojem iznosu, znam da je kupio auto i to za 7.000,00 eura jer se pohvalio mojem mužu koji je također u to vrijeme kupio auto iz [adresa], znam da je uredio kupaonicu jer sam ja to osobno vidjela jer me pozvao i pokazao mi, rekao mi je da kupaonica nije funkcionalna, bilo je i drugih ulaganja u stan, ali ta su ulaganja vršena i prije nasljedstva i ne znam točno koliko je on točno potrošio u ta ulaganja. Ja nemam nekih posebnih saznanja vezanih za kupnju polovice predmetnog stana tu sam informaciju čula od strica ali ne znam detalje. Mogu reći da je stric inzistirao na potpisivanju potvrde jer je moj otac živio nesmotreno i raskošno. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da su dugovi mojeg oca nastali zbog toga što je bio mnogim ljudima jamac koji ne bi poslije vračali te kredite, a znam da je osim toga posuđivao novac od prijatelja i poznanika da bi podmirio naše životne potrebne. On nije digao nikakav kredit jer ni u jednom trenutku nije bio kreditno sposoban. Stric nije ocu davao novce za najam zbog toga što otac nije bio pouzdan i nije bio siguran da će platiti najam s tim novcima, otac meni nije dao ništa novaca od nasljedstva, a ne znam da je dao dio nasljedstva drugoj djeci. Ja sam u Zagreb otišla živjeti 2014. godine. Ja sigurno mogu potvrditi da su moj otac i tužiteljica živjeli zajedno zadnjih 2 godine prije njegove smrti bez da bi se oni posvađali, a on privremeno odselio. Ja se ne sjećam da bi moj otac imao neku nekretninu u najmu nakon 2015. godine pa do smrti odnosno da bi otišao iz stana tužiteljice. Kada sam dolazila ocu u posjetu mogla sam vidjeti da je odnos koji je on imao sa tužiteljicom nalikovao bračnom životu, kada su bili trijezni bilo je sve odlično, a kada su popili bi se međusobno svađali, podbadali i sl. Znam da su odlazili na druženja u grad i sl. u toplice, u hotel na zabave, na kavu i sl. Meni otac nije konkretno rekao da je on kupio ½ stana od unuke tužiteljice. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da ja pored onoga što sam navela ne znam za druge radove da bi moj otac u stanu financirao, znam da u trenutku kada je dobio nasljedstvo je on sve plaćao, a za radove koji su vršeni u stanu prije toga bi on također sudjelovao, nije točno da bi tužiteljica sve plaćala. U svemu su ravnopravno sudjelovali. Ne znam koliko su troškovi uređenja kupaonice koštali. Tužiteljica je znala da je moj otac dobio nasljedstvo već zbog toga što zajedno žive, znam da je i stric bio kod njih, znam da je stric sve to uzeo na sebe oko nasljedstva, jer je otac rekao da nema novaca da u tome učestvuje, pa je stric sve to organizirao. Znam da tužiteljica nije sudjelovala u podmirivanju dugova mog oca niti u plaćanju rata njegovog kredita i sl. ali znam da je sudjelovala u troškovima domaćinstva. Ja ne znam koliku mirovinu je tužiteljica imala, niti s kojim iznosom je mjesečno raspolagala. Mogu reći da je tužiteljica posjećivala oca u bolnici koliko je to bilo dopušteno i moguće, a obzirom da je on bio na odjelu gdje posjete nisu bile dopuštene svi pozivi i obavijesti su išli preko nje. Znam slučaj dok se trebao napraviti zahvat na vratu mog oca koji bi mu omogućio disanje, da je tužiteljica to odbila, a mi djeca i njegov brat smo se služili s tim zahvatom pa je moj brat otišao potpisati suglasnost za taj zahvat. Znam da su tužiteljica i moj otac imali zajednički račun, ne znam da bi on imao neku štednju, znam da je nakon njegove smrti ona podigla neki iznos sa tog računa i to iznos oko 1.200,00 kuna.“

24. RO, saslušana kao stranka iskazivala je:

„Ja od sve djece pok. UO sam imala najmanje kontakata sa odem i sa tužiteljicom u vrijeme dok su oni živjeli zajedno, ja sam svega dva puta bila u njihovom stanu, činilo mi se da imaju fer i korektan odnos, ali nisam vidjela da se radilo o nekoj velikoj bračnoj zajednici. Ja znam da je dva tjedna prije smrti moj otac kupio od jednog čovjeka bivšeg policajca kupio povoljno auto za 7.000,00 eura to znam je nakon sprovoda taj čovjek došao kod mojeg brata i rekao da bi kupio nazad taj auto, znam da mi je brat rekao da mu je otac rekao da je kupaonica u stanu adaptirana nakon što je dobio nasljedstvo za iznos od 3.000,00 eura, i znam da je brat promijenio neke štekere i prekidače u stanu, pa je tom prilikom i vidio da je kupaonica adaptirana. Znam da je moj otac imao dugove, ali ne znam u kojem točno iznosu. Znam da je od nasljedstva ostao neki dio na njihovom računu, dio novaca je podignut nakon smrti, ali ne znam točno iznose, znam da je kupio auto, da je adaptirao kupaonicu, rekao je bratu da je za dio novaca i isplatio tužiteljicu za stan, a nasljedstvo je iskoristio i da plati dugove. Na posebno pitanje pun. tužene navodim da znam da sam imala negdje 9 ili 10 godina kada su počele priče da moj otac živi sa tužiteljicom, a prema kazivanju sestre znam da je on par puta bio izbačen iz stana pa da se vratio. Ja sam samo dva puta bila u stanu, inače je komunikacija sa ocem bila minimalna, poruke za sretan Božić, sretan rođendan i sl., znali smo se sresti na ulici ali nikada se nismo sjeli i razgovarali, a sve ova saznanja vezana za nasljedstvo sam čula od brata koji je sa ocem imao najviše komunikacije. Ja sam od mamine sestre, moje tete, znala čuti da je moj otac radio neke poslove jer su oni bili u dobrim odnosima, kao što je rezanje žive i sl. Znam da je kada su moj otac i tužiteljica počeli vezu ona bila u mirovini, ne znam koliko je ona iznosila i znam da nije imala drugih prihoda. Ja prema kazivanju moje sestre i brata znam da je tužiteljica znala za nasljedstvo koje je moj otac primio.“

25. Iz očevidnika svih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate za pok. ostavitelja UO /118-124/proizlazi :

- da je temeljem zadužnice Ov-6052/08 od. 6. 10. 2010.vjerovnika Splitske banke d.d. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 3.181,10 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-2010/09-2 od 28.01.2011. vjerovnika A1 Hrvatska d.o.o. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 535,88 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-73/11 od. 31.08.2011 vjerovnika Štedno- kreditna zadruga Sunce u likvidaciji pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 2.271,88 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi UP/I-415-02/2011-01/7 od. 31.08.2011 vjerovnika Koprivničko-križevačke županije pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 677,09 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-2010/09-2 od 17.09.2011. vjerovnika HT d.d.. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 521,41 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-2010/09-2 od 14.08.2012. vjerovnika Splitske banke d.d. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 779,81 eura;

- da je temeljem zadužnice Ov-5811/05 od. 1.10.2012.vjerovnika B-KAPITAL d.o.o. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 4.855,61 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-244/13 od 20.06.2013. vjerovnika OO pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 159,31 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-216/14 od vjerovnika OO pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 147,76 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-330/08 od 10.07.2015. vjerovnika TRIGLAV OSIGURANJE d.d. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 450,56 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-1307/10 od 14.02.2017. vjerovnika HT d.d. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 515,97 eura;

- da je temeljem Rješenja o ovrsi Ovrv-2010/09-2 od 28.01.2011. vjerovnika A1 Hrvatska d.o.o. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 535,88 eura;

- da je temeljem zadužnice Ov-6052/08 od. 6. 10. 2010. vjerovnika OTP banke d.d. pok. ostavitelj namirio ukupan iznos od 2.391,57 eura, tako da je sveukupno nakon što su tužiteljica i pok. ostavitelj UO počeli živjeti zajedno pok. ostavitelj podmirio svoja dugovanja u ukupnom iznosu od 43.067,23 eura.

25. Radi utvrđenja visine ukupnih prihoda i dugovanja pok. UO u periodu od 1. siječnja 2010., pa sve do njegove smrti 19. travnja 2023. provedeno je gospodarsko vještačenje po Stalnom sudskom vještaku za ekonomske poslove grane računovodstvo i financije ČO iz [adresa] iz kojega proizlazi da je pok. UO u periodu izvanbračne zajednice, dakle od 1. siječnja 2010. pa sve do njegove smrti 19. travnja 2023., ostvario ukupan prihod u iznosu od 73.474,83 EUR-a, odnosno ostvario i podmirio troškove-dugovanja u ukupnom iznosu od 73.095,71 EUR-a. U navedenom razdoblju, financijski je ostvaren višak prihoda u iznosu od 379,12 EUR-a. U raspoloživoj financijskoj dokumentaciji o prometima po računima koje je koristio UO (specificiranim u tabeli), nije bilo moguće utvrditi bilo kakvu transakciju (isplatu-plaćanje) koja bi dokazivala eventualnu kupovinu nekretnine prema Ugovoru od 12.08.2022. godine (list 11 Spisa O-917/2023), a isto tako i kupovinu osobnog automobila, a što se navodi u tužbi. Također, prema postojećim financijskim podacima nije bilo moguće potvrditi primitak iznosa od 48.000,00 EUR-a kojeg je UO prema vlastitoj izjavi (list 101 spisa P- 444/2024) primio u gotovini od brata FO na ime nasljedstva.

26. Iz dopune nalaza i mišljenja vještak proizlazi da na temelju dokumentacije raspoložive u spisu, te na temelju zatražene i dostavljene dokumentacije od strane OTP Banke, Erste&steiermarkische banke i Hrvatske poštanske banke u kojim je UO imao u traženom razdoblju aktivne račune je vještak utvrdio slijedeće transakcije:

1. Erste banka – broj računa 77705268958 – ukupno 2.804,81 Eur

- 1,61 Eur - naplata bankarske naknade

- 500,00 Eur - isplata sa računa u korist račun Erste banke

- 2.000,00 Eur - devizna isplata sa računa u korist račun Erste banke

- 1,60 Eur - naplata bankarske naknade

- 300,00 Eur - devizna sa računa u korist račun Erste banke

- 1,60 Eur - naplata bankarske naknade

2. Erste banka – broj računa 3208735465 – 28.328,39 KN

- Naplata po ovrsi br. OV-6052/08 – 2.140,01 Kn

- Naplata po ovrsi br. OV-1307/10 - 420,26 Kn

- Naknada za vođenje računa - 115,50 Kn

- Isplata gotovine sa računa klijentu -5.646,82 Kn

- Isplata gotovine na bankomatu klijentu – 17.700,00 Kn

- Trošak kupovine robe karticom - 2.305,80 Kn

3. Erste banka – broj računa [broj bankovnog računa] – 4.405,77 EUR

- Isplata gotovine sa računa klijentu - 500,00 Eur

- Isplata gotovine na bankomatu - 2.480,00 Eur

- Naknada za vođenje računa - 3,57 Eur

- Trošak kupovine karticom - 1.422,20 Eur

4. Erste banka – broj računa 7705617970 – 15.000,00 EUR

- Prijenos na račun R broj 3208735465 - 1.000,00 Eur

- Isplata gotovine R - 8.000,00 Eur

- Isplata gotovine LO - 2.000,00 Eur

- Isplata u korist računa 1031262160 - 4.000,00 Eur,

5. HPB – broj računa 3211927080 – 19.309,67 Kn

- Naknada za vođenje računa, kamate,opomene - 436,65 Kn

- Naplata po ovrsi Ovrv-2010/09 – A1 Hrvatska - 41,21 Kn

- Isplata gotovine na bankomatu - 16.315,00 Kn

- Trošak kupovine karticom - 356,10 Kn

- Isplata gotovine sa računa klijentu - 2.160,71 Kn

6. HPB – broj računa 3500049816 – 123.922,60 Kn

- Isplata gotovine na bankomatu - 6.600,00 Kn

- Isplata gotovine sa računa klijentu - 116.476,00 Kn

- Trošak kupovine karticom - 793,68 Kn

- Naknada za vođenje računa - 52,92 Kn.

Vještak navodi da iznosi iz očevidnika FINA-e i Specifikacija izvršenja osnove za plaćanje OV-6052/08, OV-1307/10 i Ovrv-2010/09-2 (u prilogu Dopune Nalaza) odgovaraju iznosima naplate po navedenim ovrhama sa računa Erste banke – točka te zaključuje da prema specifikacijama isplata po pojedinim računima, utvrđeno je da je za zatvaranje dugova pokojnog UO plaćen ukupan iznos od 2.601,48 kn / 345,28 EUR, a odnosi se na naplate dugovanja po ovrhama OV-6052/08 – 2.140,01 Kn/284,03 EUR, OV-1307/10 – 420,26 Kn/55,78 EUR i Ovrv-2010/09-2 – 41,21 Kn/5,47 EUR. Sva ostala plaćanja sa pojedinih računa odnose se na gotovinske isplate sa računa, gotovinske isplate na bankomatima, naplatu bankarskih naknada, kamata, troškova opomena, te plaćanje troškova kupovine robe u trgovačkim kućama bankarskom karticom tekućeg računa UO.

27. Sud je prihvatio i ovaj nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke jer je isti izrađen stručno i u skladu s pravilima struke, na koji nalaz tužena nije imala prigovora, dok je prigovore tužiteljice vještak otklonio na ročištu i dopunom nalaza.

28. Temeljem provodnih dokaza, posebno iskaza saslušanih stranka i saslušanih svjedoka i to:

- svjedoka HO /Mislim da su oni bili u nekom zajedničkom odnosu još od vremena kad se on pojavljivao u njezinoj kući, pa do njegove smrti. Znam da je UO imao dosta manje godina nego tužiteljica, čak su se i ljudi čudili tome. Ja se tome nisam nikada čudila uvijek sam imala nekakav odnos poštovanja prema njenom gubitku kćeri, i uvijek sam ju branila pred drugima. Pred menom su se pok. UO i tužiteljica ponašali na način kao što se ja i moj muž ponašamo kada dođu gosti nisu izmjenjivali nikakve ljubavne kontakte, on bi nas poslužio i maknuo se da uživamo

- svjedoka ĐO. Ja sam se viđala 2-3 puta godišnje sa tužiteljicom i pok. BO, znam da su oni imali dobar odnos, prijateljski, meni je to djelovalo kao izvanbračna zajednica. Meni se nije činilo da je postojalo nešto loše u tom odnosu, bili su jedno prema drugom konkretni i fer, znala sam vidjeti da bi iskazivali međusobnu povezanost, držati se za ruke, poljubiti u čelo ili glavu, ali nisam vidjela neku intimnost između njih, posebno s obzirom na godine /

- tužiteljice/ ja i pok. UO smo živjeli kod muž i žena, normalo, nismo održavali seksualne odnose, postojala je razlika između nas od 25 godina, on nije bio seksualno sposoban, a ja nisam imala potrebe, ali inače smo živjeli kao muž i žena. Uvijek se prema meni ponašao korektno, nigdje me ne bi zatajio ili nešto sl. prema ljudima smo mi bili kao par. Mi smo međusobno iskazivali nježnosti, poljupce i sl. iako nismo održavali seksualne odnose. U kućanskim poslovima i našim domaćinskim obvezama sudjelovali smo zajedno kako je tko stigao, a u međusobnom odnosu i po njegovom ponašanju moj odnos sa BO je bio kao i odnos sa mojim pok. mužem, bio je jako sličan mom pokojnom mužu zbog čega smo i počeli živjeti zajedno. Između nas je uvijek bilo nježnosti, skupa smo spavali, a u tri mjeseca jedan seks to kao i da ga nema. Nisam govorila da mi je UO muž jer mi nije bio muž, ali svi su znali da on sa mnom živi. Meni izvanbračna zajednica sa pok. BO znači da smo skupa spavali, skupa kuhali, skupa živjeli, sve kao muž i žena/;

- 2. tužene NO /imala sam nekih 15 ili 16 godina, kada su oni počeli svoju vezu, počeli su hodati, rekao mi je da je to jedna starija gospođa, meni u to vrijeme nije bilo jasno kakav je to odnos, ja sam nakon što se on uselio u stan kod tužiteljice živjela zajedno sa njima u tom stanu, ali sam primijetila da sam ja tamo višak, da smetam tužiteljici, ja kada sam živjela sa njima u stanu sam znala da oni imaju intimne odnose, to se ne može sakriti, kada sam dolazila ocu u posjetu mogla sam vidjeti da je odnos koji je on imao sa tužiteljicom nalikovao bračnom životu, kada su bili trijezni bilo je sve odlično, a kada su popili bi se međusobno svađali, podbadali i sl. Znam da su odlazili na druženja u grad i sl. u toplice, u hotel na zabave, na kavu i sl/, sud zaključuje da je izvanbrača zajednica tužiteljice i pok. ostavitelja bio takav odnos koji karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova te njihova uzajamna prava i dužnosti te da se na isti mogu primijeniti odredbe o imovinskim odnosima izvanbračnih drugova. Naime, kao par oni su prema van ostavljali dojam para u dobrim zajedničkim odnosima, imali su zajednički račun, zajedno su živjeli u dugom periodu preko 12 godina, povremeno su održavali seksualne odnose, što posebno proizlazi i iz iskaza 2. tužene, temeljem čega sud smatra da je tužiteljica dokazala postojanje izvanbračne zajednice sa pok. ostaviteljem.

29. Nadalje, obzirom iz očevidnika FINE proizlazi da je sveukupno nakon što su tužiteljica i pok. ostavitelj UO počeli živjeti zajedno pok. ostavitelj podmirio svoja dugovanja u ukupnom iznosu od 43.067,23 eura, da iz nalaza vještaka proizlazi da je pok. ostavitelj sva sredstva koja je primio za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sa tužiteljicom i potrošio, da iz dopune nalaza proizlazi da je pok. ostavitelj dizao velike iznose u gotovini, na bankomatu i na šalteru, da prema iskazu članova njegove obitelji je nesporno da je isti imao puno dugovanja koja je tijekom izvanbračne zajednice sa tužiteljicom podmirio, sud zaključuje da i u slučaju da je pok. ostavitelj primio nasljedstvo u iznosu od 48.00,00 eura, da je isto uglavnom potrošeno na zatvaranje dugova pok. ostavitelja.

30. Također, iako je pok. ostavitelj nesporno potpisao izjavu da je na ime nasljedstva primio iznos od 48.794,78 eura, obzirom je tužiteljica predala na spis kopiju obračuna, bez izjave i potpisa, ali sa rukom naznačenim iznosom od 18.794,78 eura, da svjedok SO nije priložio nikakav dokaz da bi sa računa ili na bilo koji način podigao tolika sredstva i upravo 26. srpnja 2022. pok. ostavitelju na ruke predao iznos od 48.800,00 eura to sud koju činjenicu predaje iznosa od 48.8000,00 eura na ruke pok. ostavitelju ne smatra dokazanom. Naime nije životno i logično da bi brat, svećenik koji za svog vlastitog brata tvrdi da je stalno bio u dugovima, sa kojim nije bio u posebno binskom kontaktu, da mu s obzirom na način života pok. bratu nikad nije bilo dosta novaca, da je stalno imao problema zbog dugova, predao na ruke odjednom puni iznos od 48.000,00 eura.

31. Kako su tuženi učinili tijekom postupka izvjesnom činjenicu da je pok. ostavitelj za vrijeme života primio sporno nasljedstvo, tužiteljica nije dokazala svoju tvrdnju da je prilikom kupnje ½ dijela stana pridonijela iznos od 10.000,00 eura , to sud smatra da nije osnovan zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem traži da se utvrdi da je predmetna nekretnina 21. suvlasnički dio 303/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (e -21) dijela zk.č.br. 1313/1 izvanbračna stečevina preko ½ dijela upisanog vlasništva pok. ostavitelja, tako da u ostavinsku masu iza pok. ostavitelja ulazi ukupno ¼ dijela predmetne nekretnine.

32. Obzirom je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je već u trenutku započinjanja izvanbračne zajednice pok. ostavitelja i tužiteljice postojalo mnoštvo nepodmirenih osnova za plaćanje pok. ostavitelja, koje su se odnosile na obveze nastale prije postojanja izvanbračne zajednice, a koje je isti podmirio za vrijeme trajanja zajednice s tužiteljicom, a tuženi iako su dokazali postojanje spornog nasljedstva, nisu dokazali da nakon podmirenja svih dugova postojanje vlastite imovine pok ostavitelja, tako da cjelokupna imovina pok. ostavitelja ulazi u izvanbračnu stečevinu i u ostavinsku masu iza pok ostavitelja.

32. Slijedom navedenog, obzirom je sud tijekom postupka utvrdio postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. ostavitelja i to na način da ½ dijela cjelokupne imovne pok. ostavitelja predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice, dok ½ dijela imovine ulazi u ostavinsku masu i dijeli se između nasljednika iza pok. ostavitelja, na način da svaki pojedini nasljednik i to LO, EO, NO, i RO naslijedi ¼ dijela imovine pok. ostavitelja iz koje imovine bi se izuzela vanbračna stečevina tužiteljice.

33. Obzirom da je tužiteljica u odnosu na osnov uspjela u cijelosti, dok je u odnosu na visinu nije uspjela samo u odnosu na 2/6 dijela predmetne nekretnine /polovina vrijednosti nekretnine 15.000,00 eura, vozilo 7.000,00 eura i sredstva na računu 11.0000,00 eura, ukupno 33.0000,00 eura – 5000,00 eura=85%/, dakle ukupno , tako da je tužitelj ukupno uspio u omjeru od 92,5%, što znači da su tuženi uspjeli u postupku samo u neznatnom dijelu, to temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP- a i temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na trošak sastava tužbe u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 12. studeno 2024. u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 5. prosinca 2025. u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak zastupanja na ročištu od 2. listopada 2024. u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 1. siječnja 2025. u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 12. studenog 2025. u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 20. siječnja 2026. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 9. travnja 2026. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu za objavu presude u vrijednosti od 37,5 bodova (Tbr. 9. t.3. i 54 OT), ukupno 637,50 bodova x 2,00 EUR/bod, što iznosi 1.275,00 eura, trošak PDV 25% u vrijednosti od 318,75 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 79,63, trošak gospodarskog vještačenja u iznosu od 500,00 eura, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 2.173,38 eura. Ovaj trošak tužiteljici su dužni naknaditi tuženi solidarno u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja odnosno od 15. svibnja 2026. godine.

34. Radi iznesenog presuđeno je i riješeno kao u izreci.

U Križevcima, 15. svibnja 2026.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte