Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2160/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojnog ČA, sina Č, iz [adresa], rođenog **.**.1951., a preminulog **.**.2025., državljana RH, OIB [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi LA iz [adresa], 5G stan 17, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-2309/2025-13 od 2. travnja 2026., dana 14. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba nasljednice LA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-2309/2025-13 od 2. travnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkom II. i III. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke ukinuta je potvrda pravomoćnosti koju je javni bilježnik Vesna Kelečić iz Zagreba izdao 24. veljače 2026., a kojom je Rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja javnog bilježnika Vesne Kelečić iz Zagreba, kao povjerenika ovog suda, poslovni broj O2309/2025; UPP/OS-O-25/2025 od 28. siječnja 2026. iskazano kao pravomoćno s danom 24. veljače 2026. Pod točkom II. izreke prigovor LA iz [adresa] od 18. veljače 2026. izjavljen na Rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja javnog bilježnika Vesne Kelečić iz Zagreba, kao povjerenika ovog suda, poslovni broj O2309/2025; UPP/OS-O-25/2025 od 28. siječnja 2026., odbijen je kao neosnovan u cijelosti te je Rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja javnog bilježnika Vesne Kelečić iz Zagreba, kao povjerenika ovog suda, poslovni broj O2309/2025; UPP/OS-O-25/2025 od 28. siječnja 2026. održano na snazi u cijelosti. Nadalje, pod točkom III. izreke LA iz [adresa], upućena je pokrenuti posebnu parnicu radi utvrđivanja da posebni dijelovi nekretnine pobliže navedeni pod točkom III. izreke sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu u točno konkretno određenom alikvotnom dijelu predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja i radi pobijanja valjanosti Ugovora o diobi bračne stečevine sklopljenog između ostavitelja i SA na kojem su njihovi potpisi ovjereni kod javnog bilježnika Tomislava Garofulića iz Zagreba pod brojem OV-5675/2023 dana 18. rujna 2023.
2. Protiv navedenog rješenja u dijelu izreke pod točkom II. i III. kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, žali se nasljednica LA iz [adresa] ne navodeći zakonom predviđene žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a u vezi sa čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN) bez prijedloga o sadržaju odluke drugostupanjskog suda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 175. st. 2. ZN na koje ovaj sud, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti, a niti žaliteljica ističe da bi bile počinjene takve povrede.
5. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje navodeći da budući da nekretnine za koje LA tvrdi da predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja iz braka s OA u cijelosti u zemljišnoj knjizi glase na OA te da je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava u odnosu na koju se primjenjuje predmnijeva da je sadržaj te isprava istinit, proizlazi da javni bilježnik nije pogrešno i/ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada kao ostavinsku imovinu ostavitelja nije utvrdio predmetne nekretnine, a na ime njegove bračne stečevine iz braka s OA jer je prema podacima iz javne isprave jedina vlasnica tih nekretnina OA, a što je potvrdio i sam ostavitelj Ugovorom o diobi bračne stečevine za koji LA niti tvrdi niti dokazuje da bi bio raskinut, utvrđen ništetnim ili poništen u bilo kojem dijelu. Isto tako, prvostupanjski sud utvrđuje da se tvrdnje LA ne mogu smatrati spornim činjenicama iz čl. 224. st. 1. ZN. Naime, nasljednica LA je ovlaštena, kao osoba s pravnim interesom, podnijeti tužbu u zasebnom parničnom postupku radi utvrđivanja da navedene nekretnine u određenom dijelu predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja i radi pobijanja valjanosti Ugovora o diobi bračne stečevine sklopljenog između ostavitelja i SA te, ukoliko uspije u tom postupku, temeljem odluke iz tog postupka predmetne nekretnine u dijelu u kojem je utvrđeno da iste predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja naknadno prijaviti kao ostavinsku imovinu ostavitelja u ovaj postupak. Slijedom toga, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je javni bilježnik svoju predmetnu pobijanu odluku donio sukladno odredbama čl. 5. st. 3. te čl. 181. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju iz čega slijedi da javni bilježnik u ovom postupku nije pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje, kao i da prilikom donošenja te odluke nije pogrešno primijenio materijalno pravo, tako da je prigovor odbijen u cijelosti te je odlučeno kao pod točkom II. i III. izreke.
6. Takav zaključak suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud.
7. Žaliteljica žalbenim navodima ponavlja tvrdnje koje je iznosila u prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju, a koji prigovori su pravilno odbijeni kao neosnovani.
8. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da nekretnine za koje žaliteljica ističe u žalbi da predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja iz braka s OA (koji je razveden) u cijelosti u zemljišnoj knjizi glase na OA te kao takve ne ulaze u ostavinu te pravilno nisu utvrđene kao ostavinska imovina ostavitelja jer prema podacima iz javne isprave jedina vlasnica tih nekretnina OA, a što je potvrdio i sam ostavitelj Ugovorom o diobi bračne stečevine iz kojeg proizlazi u čl. 3. da ugovorne strane kao nesporno utvrđuju da su nekretnine koje glase na OA, a odnose se na dvosobni stan u [adresa] i parkirno garažno mjesto, njezina vlastita imovina.
9. Isto tako, suprotno žalbenim navodima, iz stanja spisa i priloženih dokaza ne proizlazi da je ostavitelj sastavio bilo kakvu oporuku niti da je bilo koji dio svoje imovine za života darovao OA, slijedom čega pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da pozivanje žaliteljice na povredu njenog nužnog nije ničim potkrijepljeno niti dokazano.
10. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud uputio žaliteljicu da podnese tužbu u zasebnom parničnom postupku radi utvrđivanja da navedene nekretnine u određenom dijelu predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja i radi pobijanja valjanosti Ugovora o diobi bračne stečevine sklopljenog između ostavitelja i SA u smislu odredbe čl. 225. st. 5. ZN prema kojoj sud u slučaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.
11. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke to je valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN, žalbu nasljednice LA odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje pod točkom II. i III. izreke.
U Zagrebu 14. svibnja 2026.
Sutkinja:
Sabina Dugonjić
